studeni 2014. – Stranica 28

U Leskovcu ekshumirano 46 Å¾rtava 2. svjetskog rata

14. studenoga 2014.

210

Arhiva

U rujnu 1943. u Å¡umi u Leskovcu kraj VaraÅ¾dinskih Toplica poubijano je 70-ak pripadnika tadaÅ¡nje NDH-a. Iako je grobiÅ¡te obiljeÅ¾eno kriÅ¾em i spomen ploÄom veÄ‡ prije viÅ¡e godina sluÅ¾bena ekshumacija ostataka Å¾rtava zapoÄela je prije Äetiri dana. Prema rijeÄima zamjenika ministra branitelja, pukovnika Ivana GrujiÄ‡a, koji je u petak odrÅ¾ao konferenciju za novinare na grobiÅ¡tu u Å¡umi, dosada su ekshumirani ostaci 47 Å¾rtava.

RijeÄ je o dvije masovne grobnice na toj lokaciji od koje je jedna u potpunosti istraÅ¾ena i pronaÄ‘eni su ostaci 29 Å¾rtvi, dok se ona veÄ‡a joÅ¡ istraÅ¾uje i dosada su pronaÄ‘eni ostaci od 17 Å¾rtava.

– Prema naÅ¡im saznanjima koja smo do sada prikupili ovdje je dovedeno 70-ak zarobljenih pripadnika vojske tada NDH i oni su ovdje streljani. Nalazi koje smo naÅ¡li na samom grobiÅ¡tu ukazuju na to da su bili vezani, a na onim posmrtnim ostacima na kojima je to moguÄ‡e, vidjelo se da se radi o nasilnim smrtima – pojasnio je GruiÄ‡ dodajuÄ‡i da Ä‡e se najvjerojatnije doÄ‡i do brojke od 70-ak stradalih, kako se i ranije pretpostavljalo, prema raznim izvorima i informacijama.

GruiÄ‡ napominje da Ä‡e se detalji znati nakon zavrÅ¡ene ekshumacije, o broju Å¾rtava, o njihovom spolu i eventualnoj dobi.

– Na temelju predmeta koje pronaÄ‘emo moÅ¾da Ä‡emo moÄ‡i utvrditi i njihovu vojnu pripadnost. Kad govorimo o istraÅ¾ivanju to znaÄi prikupiti informacije iz svih moguÄ‡ih izvora, arhiva, knjiga, ljudi koji su se bavili tim istraÅ¾ivanjima 20, a neki i 50-ak godina, ali i doÄ‡i na mjesto i kroz ovakvu radnju kao Å¡to je ekshumacija potvrditi ta saznanja koja su zapisana i potvrditi Äinjenice i tada je istraÅ¾ivanje grobiÅ¡ta zavrÅ¡eno – pojasnio je GrujiÄ‡ dodajuÄ‡i da ako se potvrdi da je rijeÄ o nasilnoj smrti da tada ima elemenata za ukljuÄivanje drÅ¾avnog odvjetniÅ¡tva u cijeli proces.

InaÄe, osim ovoga, na podruÄju Å¾upanije postoji joÅ¡ pedesetak sliÄnih grobiÅ¡ta dok ih je prema katalogu, kojeg je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova, u cijeloj Hrvatskoj oko 700. Ekshumaciji grobiÅ¡ta u kojima su stradale Å¾rtve za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata obveza je Povjerenstva za poraÄ‡e pri Ministarstvu branitelja. U dvije godine ekshumirano je 357 Å¾rtava na 21 lokalitetu u 7 Å¾upanija.

GrujiÄ‡ kaÅ¾e su prije toga bili pokuÅ¡aji ekshumacija koji u potpunosti nisu bili gotovi. IstiÄe da je bitna Äinjenica da sada postoji sustava koji se joÅ¡ uvijek stvara i da postoji zakon kojeg Ministarstvo branitelja provodi. PodsjeÄ‡a da ono Å¡to se napravi tijekom godine daje se kroz izvjeÅ¡Ä‡a Hrvatskom saboru koji ocjenjuje da li je posao dobro napravljen ili nije. Dodaje da je Sabor dao pozitivnu ocjenu i ove godine.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Valamar u otok Sv. Nikola ulaÅ¾e 250 mil. kuna

14. studenoga 2014.

267

Arhiva

Za pripremu naredne turistiÄke sezone najveÄ‡i istarski hotelijeri uloÅ¾it Ä‡e viÅ¡e od 430 milijuna kuna, piÅ¡e Glas Istre. RijeÄ je o investicijama pulske hotelske tvrtke Arenaturist, rovinjske Maistre, poreÄke Valamar Riviere, novigradske Lagune Novigrad te umaÅ¡kog Istraturista.

NajveÄ‡a hotelijerska investicija definitivno je obnova svih kapaciteta na otoku Sveti Nikola u PoreÄu koja iznosi Äak 250 milijuna kuna. Zatim je tu rekonstrukcija hotela Park na Verudeli pulskog Arenaturista u visini od 45 milijuna kuna te preureÄ‘enje gradskog hotela Adriatic u Rovinju tamoÅ¡nje hotelske tvrtke Maistra u visini od 20 milijuna kuna. Maistra najavljuje ukupne investicije od 110 milijuna kuna za 2015.

PotvrÄ‘eno je, Lekin Hotel Orlando postaje Sheraton

Hotel Orlando, hotel u sastavu tvrtke AnÄ‘elka Leke DubrovaÄka rivijera poslovat Ä‡e kao dio svjetskog lanca Starwood hotels & Resorts Worldwide, potvrdili su danas u HUP-u Zagreb, najavivÅ¡i potpisivanje ugovora s prestiÅ¾nim hotelskim brendom za iduÄ‡u srijedu.

Hotel Ä‡e od otvorenja, koje Ä‡e uslijediti uoÄi turistiÄke sezone 2015. godine poslovati pod imenom Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel. InaÄe, HUP Zagreb s grupacijom Starwood hotels&Resorts Worldwide suraÄ‘uje veÄ‡ 20 godina kroz hotele Westin i Sheraton Zagreb, a novi ugovor o suradnji potpisan je krajem proÅ¡le godine za narednih 15 godina.

Hoteli Cavtat kupili Äetiri hotela u slovenskom PortoroÅ¾u

Tvrtka Hoteli Cavtat, u veÄ‡inskom vlasniÅ¡tvu opatijske grupacije Liburnia Riviera Hoteli (LRH), novi je vlasnik Äetiriju hotela u PortoroÅ¾u u Sloveniji, potvrdila je u petak hotelijerska skupina Hoteli Bernardin. Prodaja hotela Metropol, RoÅ¾a, Barbara i Lucija izvrÅ¡ena je nakon meÄ‘unarodnog natjeÄaja na kojemu su Hoteli Cavtat ponudili najbolje uvjete. Cijena preuzimanja nije objavljena, a slovenski mediji navode da se kreÄ‡e neÅ¡to ispod 30 milijuna eura.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Okusite plodove mora u VaraÅ¾dinu na placu

14. studenoga 2014.

223

Arhiva

Pravi morski doÅ¾ivljaj ovog vikenda pripremila vam je ribarnica Bepo na Gradskoj trÅ¾nici u VaraÅ¾dinu. Oni su odluÄili napraviti malo morskog ozraÄja i oraspoloÅ¾iti nas finom delicijom.

Ribarnica Bepo podijeliti Ä‡e ove subote, 15. studenog sa poÄetkom u 11 sati Äak dvjesto porcija riÅ¾ota s plodovima mora, a da bi ugoÄ‘aj bio potpun dolazi i Klapa koja Ä‡e nas barem pjesmama na trenutak vratiti u tople ljetne dane.

www.vzaktualno.hr

MoguÄ‡nosti korištenja EU fondova i Å¾upanijskih subvencija

14. studenoga 2014.

275

Arhiva

U prostorijama KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije je u petak 14. studenoga odrÅ¾ana radionica o moguÄ‡nostima koriÅ¡tenja EU fondova za razvoj opÄ‡ina, namijenjena ciljano za jedinice lokalne samouprave. Radionici su se odazvali predstavnici veÄ‡ine opÄ‡ina, a prisutne je uvodno pozdravio proÄelnik UO za gospodarstvo, komunalne djelatnosti, poljoprivredu i meÄ‘unarodnu suradnju Marijan Å timac.

– Namjera KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije je jaÄanje izvora sredstava za pomoÄ‡ JLS, iskljuÄivo namijenjene za sufinanciranje projektne i tehniÄke dokumentacije i drugog dijela pripreme dokumentacije koji su potrebni za apliciranje – rekao je Å timac.

Istaknuo je kako je program ruralnog razvoja dobio odreÄ‘eni broj primjedbi od kojih je polovica dosad otklonjena te da ni jedna mjera neÄ‡e biti ukinuta, veÄ‡ Ä‡e biti samo odgoÄ‘eni javni pozivi.

Cilj radionice bila je najava natjeÄaja za koriÅ¡tenje sredstava EU fondova namijenjenih ruralnim podruÄjima, te predstavljanje moguÄ‡nosti za iskoriÅ¡tavanje istih. Kako je za prijavu na infrastrukturne projekte potrebno unaprijed pripremati projektno-tehniÄku i popratnu dokumentaciju, govorilo se i o mjerama koje KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija provodi za unapreÄ‘enje moguÄ‡nosti za prijavu na EU natjeÄaje.

Å½upanija sufinancira 30% izrade projektno-tehniÄke i popratne dokumentacije za JLS iz Podravine i Prigorja, pa je predstavnicima opÄ‡ina predstavljen naÄin na koji mogu ovu pogodnost iskoristiti.

EU natjeÄaje su prisutnima predstavili predstavnicima tvrtke Tetida d.o.o., a tijekom radionice predstavnici opÄ‡ina imali su brojna pitanja vezana uz pripremu projekata, apliciranje i financiranje cijelog projektnog ciklusa.

www.vzaktualno.hr

Otvorene prijave filmova na šesto izdanje VAFI-ja

14. studenoga 2014.

250

Arhiva

VAFI – internacionalni festival animiranog filma djece i mladih otvorio je prijave filmova za Å¡esto izdanje koje Ä‡e se odrÅ¾ati od 21. do 26. travnja 2015. godine u VaraÅ¾dinu. Na VAFI se od proÅ¡le godine mogu prijaviti animirani filmovi u dvije sekcije – JUNIOR i SENIOR. I dok je ona JUNIOR rezervirana za stvaralaÅ¡tvo djece i mladih do 18 godina, na SENIOR se mogu prijaviti filmovi za djecu i mlade.

Krug u kojem veliki stvaraju za male i u kojem mali postaju veliki na ovaj naÄin se zatvorio, a potpomognut Äinjenicom Å¡to Ä‡e male ocjenjivati veliki, struÄni internacionalni Å¾iri, dok velike – mali Älanovi VANIME.

Kategorije

Svaka sekcija ima tri dobne kategorije – MINI (do 10 godina), MIDI (od 11 do 14 godina) i MAXI (od 15 do 18 godina), a unutar sekcija – kategorije razlikujemo, s jedne strane prema godinama autora (JUNIOR), a s druge strane prema godinama gledatelja (SENIOR). VAFI nastavlja dodjeljivati i nagradi Plavi VAFI koju izvan kategorija, a unutar sekcije JUNIOR dodjeljuju predstavnici UNICEF-a Hrvatske i Ureda pravobraniteljice za djecu.

Partner Australija

Kao i svake godine, VAFI Ä‡e i na 6. izdanju imati partnera. Naime, cilj VAFI-ja je uz promociju stvaralaÅ¡tva djece i mladih i stvaralaÅ¡tva za djecu i mlade u animiranom filmu, takoÄ‘er i promovirati animaciju u svoj svojoj veliÄini. Nakon Borivoja DovnikoviÄ‡a, Los Angeles Internatinal Children’s Film Festivala, Japana, MTV-a Hrvatske i Francuske, na red je doÅ¡la Australija. Mnogima daleka i nepoznata zemlja, no zemlja koja krije nekoliko dobitnika Oscara upravo za animirani filma, ali i zemlja u kojoj je nastao megahit dugometraÅ¾ni film – Lego.

Vizual 6. VAFI-ja takoÄ‘er je prilagoÄ‘en partneru, a predstavlja aboridÅ¾insku umjetnost. VAFI je prepoznalo i Veleposlanstvo Australije u Hrvatskoj te je VAFI odabran za jedan od tri projekta u 2015. godini koje Ä‡e veleposlanstvo podrÅ¾ati.

Prijave za VAFI otvorene su do 20. sijeÄnja 2015. godine, pravilnik, prijavnica i informacije o VAFI-ju mogu se naÄ‡i na www.vafi.hr, a kojima sve ovo nije dovoljno – moÅ¾emo spomenuti da VAFI opet planira niz zanimljivih radionica i predavanja te da je program VAFI-ja besplatan.

Podsjetimo, na 5. VAFI stiglo je 237 filmova iz 32 zemlje za JUNIOR i 171 film iz 42 zemlje za sekciju SENIOR.

Jednoglasno usvojen prijedlog o nabavci udÅ¾benika

14. studenoga 2014.

305

Arhiva

Na danaÅ¡njoj sjednici Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije jednoglasno je prihvaÄ‡ena Odluka o kriterijima i naÄinu sufinanciranja nabave udÅ¾benika za osnovne Å¡kole. To znaÄi da Ä‡e udÅ¾benici biti u Å¡kolskim knjiÅ¾nicama, a uÄenici Ä‡e ih zaduÅ¾ivati na poÄetku i vraÄ‡ati na kraju Å¡kolske godine.

– U vlasniÅ¡tvu Å¡kola mi veÄ‡ sada imamo odreÄ‘eni broj udÅ¾benika koji smo kupili na poÄetku ove Å¡kolske godine, dio koji su financirale opÄ‡ine i gradovi i koji je takoÄ‘er u vlasniÅ¡tvu Å¡kola. Jedan dio su sami roditelji kupili, a u iduÄ‡em razdoblju trebat Ä‡e druge knjige. Ako uÄ‘u u ovu razmjenu daju knjige Å¡koli, a Å¡kola za njihovu djecu osigurava knjige sljedeÄ‡e Å¡kolske godine. Proveli smo anketu i sigurni smo da Ä‡e projekt proÄ‡i. Za osiguravanje potrebnih koliÄina knjiga planiramo 2,1 milijun kuna u proraÄunu za 2015. godinu. Mislimo otkupiti knjige od onih koji zavrÅ¡avaju osmi razred, a roditeljima Ä‡emo nadoknaditi dio sredstava koji su uloÅ¾ili s 50 % cijene koju su platili. Mislim da je to dobar projekt koji bi ponovo mogao biti model za cijelu drÅ¾avu – rekao je Å¾upan Predrag Å tromar te dodao da se priprema i softver za evidenciju svih podataka s obvezama prema roditeljima koji su sami kupili knjige te za povezivanje svih Å¡kola pa Ä‡e razmjena biti moguÄ‡a i izmeÄ‘u Å¡kola.

U srednjim Å¡kolama nema tolikog interesa za ovaj model jer uÄenici nisu zainteresirani za vraÄ‡anje knjiga jer Ä‡e im one trebati za pripremu za drÅ¾avnu maturu, no postoji moguÄ‡nost da se on ipak uvede za prva dva razreda u kojima je veÄ‡ina udÅ¾benika sliÄna ili ista.

Å½upanijski su vijeÄ‡nici jednoglasno prihvatili i IzvjeÅ¡taj o nezaposlenosti i zapoÅ¡ljavanju na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije za prvih devet mjeseci.

– Ova godina je bolja jer je zbog veÄ‡e potrebe poslodavaca zaposleno viÅ¡e ljudi pa je prosjeÄna nezaposlenost bila manja 11,4 % u odnosu na prvih devet mjeseci proÅ¡le godine. NajviÅ¡e potreba za radnicima je u preraÄ‘ivaÄkoj industriji, za kvalificiranim kadrovima. Ono Å¡to nismo oÄekivali je porast nezaposlenih s visokom i viÅ¡om struÄnom spremom bez obzira na mjeru struÄnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te mjeru rada nakon toga za privatne poslodavce – kazala je predstojnica varaÅ¾dinskog PodruÄnog ureda Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje Jasenka Hutinski.

U raspravi je ponovo istaknut problem produciranja kadrova koji ne nalaze posao nakon Å¡kolovanja odnosno usklaÄ‘ivanja obrazovnih programa s potrebama gospodarstva.

Danas je prihvaÄ‡en i IzvjeÅ¡taj o provedbi Programa zaÅ¡tite i poboljÅ¡anja kakvoÄ‡e zraka od 2010. do 2013. godine u kojem se zakljuÄuje da je prema rezultatima svih dosadaÅ¡njih mjerenja emisija u zrak kvaliteta zraka u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji zadovoljavajuÄ‡a, naÄelno bez veÄ‡ih oneÄiÅ¡Ä‡enja i bez veÄ‡ih stacionarnih izvora oneÄiÅ¡Ä‡enja.

DanaÅ¡njom odlukom Älanovi Å½upanijske skupÅ¡tine u sljedeÄ‡oj Ä‡e godini koristiti tablet raÄunala umjesto pisanih materijala za sjednice. Prema provedenoj anketi 36 vijeÄ‡nika se izjasnilo za “elektroniÄku podrÅ¡ku radu vijeÄ‡nika” odnosno upotrebu tableta, tri vijeÄ‡nika za ostanak na “papirnatim materijalima”, a dva su navela da veÄ‡ koriste svoje tablete. Procijenjena vrijednost nabave tableta s prateÄ‡om opremom je oko 1.000 kuna po raÄunalu. Å½upan Å tromar Äestitao je vijeÄ‡nicimna na odluci te dodao da je to joÅ¡ jedan pomak u jaÄanju transparentnosti rada VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Potom je izvijestio Älanove Å½upanijske skupÅ¡tine da je upravo za trajanja danaÅ¡nje sjednice objavljeno da je VaraÅ¾dinska Å¾upanija najtransparentnija u Hrvatskoj prema istraÅ¾ivanju “Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava – LOTUS” koje provodi GONG.

Jutarnji varaÅ¾dinski

HDZ o ponovnom glasanju za Regionalni studio HRT-a

14. studenoga 2014.

227

Arhiva

Klub vijeÄ‡nika HDZ-a poslao je medijima priopÄ‡enje vezano uz danaÅ¡nju sjednicu Å½upanijske skupÅ¡tine, te vam isto prenosimo u cijelosti:

Na danaÅ¡njoj 14. sjednici Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije kod izjaÅ¡njavanja vijeÄ‡nika o zapisniku s proÅ¡le 13. i pretproÅ¡le 12. sjednice dogodio se presedan do sada nezabiljeÅ¾en u demokratskoj praksi u svijetu. Protivno odredbama Statuta i Poslovnika o radu SkupÅ¡tine, aktualna skupÅ¡tinska veÄ‡ina iz redova Kukuriku koalicije (HNS, SDP, HSU) priÅ¡la je ponovnom glasovanju o Inicijativi Kluba vijeÄ‡nika HDZ-a o donoÅ¡enju preporuke o odreÄ‘ivanju sjediÅ¡ta Regionalnog studija HRT-a Sjeverozapad u VaraÅ¾dinu. Dakle, u tehniÄkoj toÄki usvajanja zapisnika â€žkukurikavci“ su najednom osjetili potrebu za ponovnim izjaÅ¡njavanjem o neÄemu Å¡to je veÄ‡ ionako, protekom vremena i njihova neÄinjenja dobilo svoj epilog!

PodsjeÄ‡amo: nakon Å¡to smo traÅ¾ili da se zauzme stav o tome kako HRT studio treba biti smjeÅ¡ten u VaraÅ¾dinu stavi na dnevni red 12. sjednice Å½upanijske skupÅ¡tine, ona nije niti odrÅ¾ana zbog nedostatka kvoruma. 13. sjednica je, pak, zavrÅ¡ila, a da se nije utvrdio prijedlog preporuke. To se pokuÅ¡alo uÄiniti do sada neviÄ‘enim manevrom izglasavanja odluke tijekom usvajanja zapisnika na danaÅ¡njoj sjednici!!! Radi cjelovite informacije graÄ‘anima napominjemo kako je u meÄ‘uvremenu potpisan Sporazum izmeÄ‘u HRT-a i MeÄ‘imurske Å¾upanije da Ä‡e sjediÅ¡te Regionalnog studija HRT-a Sjeverozapad biti smjeÅ¡teno u ÄŒakovcu. I u takvim okolnostima Kukuriku skupÅ¡tinska veÄ‡ina danas prilazi izglasavanju Preporuke! Sramotno, komiÄno i podcjenjivaÄki prema interesima graÄ‘ana VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a usuÄ‘ujemo se reÄ‡i i prema nama kao predlagaÄima ove toÄke.

Iz svega zakljuÄujemo samo jedno – da su namjerno tako dugo odugovlaÄili s izglasavanjem Preporuke jer nisu bili ZA to da sjediÅ¡te studija HRT bude u VaraÅ¾dinu. DanaÅ¡nje glasovanje o toÄki proÅ¡le sjednice koja je zavrÅ¡ila sa svojim radom (o navedenoj Inicijativi i to kod usvajanja zapisnika) nije zabiljeÅ¾ena nigdje u demokratskom svijetu. Prema Statutu i Poslovniku, ako su Å¾eljeli prilagoditi si tekst Preporuke trebali su ponovo uvrsiti u dnevni red, o njoj odrÅ¾ati raspravu i tada ponovo priÄ‡i glasovanju.

Zbog navedenih razloga, nasilja nad demokracijom i procedurom, Klub vijeÄ‡nika HDZ-a nije si Å¾elio dopustiti sudjelovanje u navedenom, pa su naÅ¡i vijeÄ‡nici bili suzdrÅ¾ani.

Samo zato jer Kukuriku ima veÄ‡inu u Å½upanijskoj skupÅ¡tini, ne znaÄi da mogu djelovati mimo utvrÄ‘enih demokratskih standarda i procedure, mimo Statuta i Poslovnika koji su oni predloÅ¾ili, a sve stranke koje sudjeluju u radu Å½upanijske skupÅ¡tine podrÅ¾ali.

Klub vijeÄ‡nika HDZ-a Ä‡e nastaviti s inicijativom da sjediÅ¡te HRT-a bude u VaraÅ¾dinu u Varteksvoj ulici, u zgradi HRT-a u izgradnji, a stranke Kukuriku koalicije molimo da nam u tome ne pomaÅ¾u, jer bez njihove pomoÄ‡i moÅ¾da i uspijemo.

Predsjednik:

AnÄ‘elko StriÄak, mag.oec.