prosinac 2014. – Stranica 33

Lara HrašÄanec osvojila još jedan turnir

11. prosinca 2014.

194

Arhiva

Mlada natjecateljica Tenis kluba VaraÅ¾din 1181, Lara HraÅ¡Äanec, ponovno je bila najbolja na turniru do 12 godina u Zagrebu. Drugi osvojeni turnir u posljednja tri tjedna fantastiÄan je rezultat za mladu varaÅ¾dinsku tenisaÄicu, a njime je potvrdila sjajnu formu za predstojeÄ‡e drÅ¾avno prvenstvo i ozbiljnu kandidaturu za reprezentaciju do 12 godina u nadolazeÄ‡oj 2015. godini.

Na terenima Nacionalnog teniskog centra Lara je besprijekorno pobjeÄ‘ivala redom Hanu SokoloviÄ‡ (Iteam) 6:0 i 6:1, NataÅ¡u Crnolatac (Sisak) 6:0 i 6:1, Ivanu Capari (MedveÅ¡Äak) 6:2 i 6:1 te Antoniju RuÅ¾iÄ‡ (Franjo PunÄec) 7:5 i 6:3. Ovim rezultatom mlada tenisaÄica bit Ä‡e Äetvrta igraÄica na rang ljestvici do 12 godina.

Ovom znaÄajnom rezultatu valja dodati da se istaknula i Klara Ivanek osvojivÅ¡i odliÄno 3. mjesto. Stjepan i Klara Ivanek svaki dan na treninge putuju 30-tak kilometara iz LjubeÅ¡Äice, kao i odliÄni natjecatelji Borna JagetiÄ‡ koji dolazi iz Ivanca te Nina PliberÅ¡ek iz susjedne Slovenije, Äak iz Ptuja, a takoÄ‘er je kandidat za slovensku reprezentaciju do 12 godina sljedeÄ‡e godine.

Sve to potvrÄ‘uje iznimnu kvalitetu trenera i rada u TK VaraÅ¾din 1181, koji velikim koracima kroÄi naprijed, istiÄu iz kluba uz Äestitke mladim tenisaÄicama i tenisaÄima na iznimnim rezultatima, upornosti i promociji svog kluba, ali isto tako i grada VaraÅ¾dina na teniskim natjecanjima diljem Hrvatske.

www.vzaktualno.hr

Zanimljivom prezentacijom obiljeÅ¾en Dan planina

11. prosinca 2014.

218

Arhiva

VaraÅ¾dinska Å¾upanija u suradnji s DruÅ¡tvom za istraÅ¾ivanje i oÄuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (ADIPA) obiljeÅ¾ila je danaÅ¡nji MeÄ‘unarodni dan planina prezentacijom SpeleoloÅ¡kog i biospeleoloÅ¡kog katastra IvanÅ¡Äice, Ravne gore, Kalnika i VaraÅ¾dinsko-topliÄkog gorja. O katastru je u SkupÅ¡tinskoj dvorani Å½upanijske palaÄe u VaraÅ¾dinu govorio mr. sc. Roman Ozimec, dipl. ing. agr.

– Bilo je oko 50 dana terenskog istraÅ¾ivanja s viÅ¡e od 100 posjeta speleoloÅ¡kim objektima, jamama i Å¡piljama. Najprije smo napravili bazu podataka na temelju svih moguÄ‡ih dostupnih u literaturi, od novina do znanstvenih radova. Zatim smo krenuli na teren, u komunikaciji s lokalnim stanovniÅ¡tvom saznali za objekte, koristili GPS, fiziÄki traÅ¾ili objekte, topografski nacrtali, unutra izmjerili mikroklimu, utvrdili staniÅ¡ta i sakupljali faunu te fotodokumentirali istraÅ¾ivanja. PodruÄje VaraÅ¾dinske Å¾upanije je izvan Dinarida koje je poznato krÅ¡ko podruÄje s najdubljim jamama. NaÅ¡e podruÄje vrlo je dinamiÄno, izmeÄ‘u tri velike geotektonske cjeline, Dinarida, Alpida i Panonika. Tu su speleoloÅ¡ki objekti znanstveno izuzetno zanimljivi iako nemamo rekorde po dubini ili duljini, koji se niti ne mogu oÄekivati. NaÅ¡li smo viÅ¡e od 80 speleoloÅ¡kih objkekata zavidne dubine, od 20 do 40 metara, i duljine viÅ¡e od 120 metara, Å¡piljska staniÅ¡ta i faunu te arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta – opisao je Ozimec provedena istraÅ¾ivanja te dodao da je Å¾elja digitalizirati ovu bazu podataka.

– Ravna gora, jedini dio Alpa u Hrvatskoj, puna je speleoploÅ¡kih objekata. IvanÅ¡Äica, zadnji dio Dinarida, ima neÅ¡to manje. U VaraÅ¾dinsko – topliÄkom gorju smo pronaÅ¡li prvu jamu. Tu je i Kalnik, izdvojeni masiv koji veÄ‡ pripada Panoniku, u kojem ima nekoliko speleoloÅ¡kih objekata – rekao je na kraju Ozimec.

InaÄe, MeÄ‘unarodni dan planina proglasila je Generalna skupÅ¡tina UN-a 2003. godine s potrebom stalnog osvjeÅ¡Ä‡ivanja znaÄenja planina i odrÅ¾ivog razvoja brdsko-planinskog okoliÅ¡a za oÄuvanje kvalitetnog Å¾ivota stanovniÅ¡tva.

Jutarnji varaÅ¾dinski

U Krapini podijeljena 31 energo subvencija KKÅ½

11. prosinca 2014.

184

Arhiva

U Äetvrtak, 11. prosinca 2014. godine u Krapini je upriliÄeno potpisivanje ugovora sa dobitnicima subvencija Krapinsko-zagorske Å¾upanije za poticanje koriÅ¡tenja obnovljivih izvora energije.

Subvencije je 31 korisniku za ugradnju 37 sustava uruÄio Å¾upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljko Kolar, koji ih je tom prilikom pozvao da nakon Å¡to ugrade sustave u kuÄ‡anstva pokaÅ¾u rodbini, prijateljima i susjedima da se osobno uvjere u prednosti ugradnje sustava, jer je od interesa za opÄ‡e dobro da u ovaj projekt uÄ‘e Å¡to viÅ¡e osoba.

Å½upan Kolar najavio je da Ä‡e mjera biti dostupna i u 2015. godini, kojom su predviÄ‘ena sredstva za ugradnju 80 sustava, unatoÄ tome Å¡to Ä‡e Å½upanija zbog izmjene poreznog zakona i zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave izgubiti oko 10 posto izvornih prihoda, dodavÅ¡i da se priÄa o koriÅ¡tenju obnovljivih izvora, savrÅ¡eno poklapa sa promoviranjem Zagorja kao “Bajke na dlanu”. Å½upan Kolar spomenuo je i projekt energetske obnove osnovnih Å¡kola na podruÄju Krapinsko-zagorske Å¾upanije, za kojeg je Å½upanija dobila svjetsku nagradu Energy Globe, za koju svake godine konkurira 1000 projekata iz 160 zemalja.

– Krapinsko-zagorska Å¾upanija meÄ‘u prvima je u Hrvatskoj prepoznala vaÅ¾nost koriÅ¡tenja obnovljivih izvora energije. NaÅ¡a nastojanja i naÅ¡e projekte koje realiziramo u suradnji sa Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske prepoznata su i van granica Hrvatske. To ne dokazuje samo nagrada Energy Globe koju smo osvojili ove godine, veÄ‡ i Äinjenica da smo nedavno potpisali sporazum o suradnji na podruÄju energetske uÄinkovitosti sa talijanskom regijom Abruzzo, koja ima 1,3 milijuna stanovnika i proraÄun od 3 milijarde eura, koja se dokazala na polju energetske uÄinkovitosti, koja je meÄ‘u svim regijama u Europi za suradnju odabrala upravo nas – rekao je Å¾upan Kolar.

Dodijeljene su subvencije za 37 sustava, u ukupnom iznosu od 632.700,00 kuna. Kao i lani, sufinancirana je ugradnja solarnih kolektora, fotonaponskih pretvaraÄa za proizvodnju elektriÄne energije, kotlova za biomasu i dizalica topline. Subvencija po kuÄ‡anstvu iznosi 17.100,00 kn (s PDV-om). Projekt sufinancira Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, a ukljuÄile su se i jedinice lokalne samouprave.

Potpisivanju ugovora i dodjeli subvencija prisustvovali su i zamjenik Å¾upana za gospodarstvo AnÄ‘elko Ferek-Jambrek i proÄelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, promet, komunalnu infrastrukturu i EU fondove Luka ÄŒuljak.

NesluÅ¾bena lista za subvencije energetske obnove kuÄ‡a

11. prosinca 2014.

806

Arhiva

Na web stranici VaraÅ¾dinske Å¾upanije objavljen je Zapisnik o nesluÅ¾benoj bodovnoj listi podnositelja Javni natjeÄaj za subvencioniranje Projekata “Energetska uÄinkovitost obiteljskih kuÄ‡a u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji”.

Naime, Povjerenstvo za provedbu Javnog natjeÄaja za subvencioniranje Projekata “Energetska uÄinkovitost obiteljskih kuÄ‡a u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji” na temelju uvida u prispjele zahtjeve za subvencioniranje, terenskog pregleda objekata, izvrÅ¡ene analize dokumentacije, utvrdilo je da se na Javni natjeÄaj prijavilo 124 prijavitelja s zahtjevom za subvencioniranje poveÄ‡anja energetske uÄinkovitosti obiteljskih kuÄ‡a, mjera EnUl, EnU, 2 i EnU 3.

Zapisnik se moÅ¾e pogledati na http://www.varazdinska-zupanija.hr/javni-pozivi-i-natjeÄaji.

www.vzaktualno.hr

Broj nezaposlenih u studenom manji za 2,1%

11. prosinca 2014.

650

Arhiva

Krajem studenog 2014. godine u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄnom uredu VaraÅ¾din evidentirano je 8.612 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 2,1% ili za 181 osobu, a u usporedbi s istim mjesecom (studeni) 2013. godine broj nezaposlenih manji je za 2.291 osobu, odnosno 21,0%.

Na podruÄju Ispostave Ivanec biljeÅ¾imo 2.438, Ludbreg 927, Novi Marof 850, Cestica 421 i VaraÅ¾din 3.931 osobu, a u toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec PU VaraÅ¾din biljeÅ¾i pad registrirane nezaposlenosti u svim ispostavama osim ispostavama Ludbreg (porast 2,7 posto) i Novi Marof (porast 2,9 posto). Tijekom studenog evidentirano je 907 novih nezaposlenih osoba.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 4.463 muÅ¡karaca ili 51,8%, odnosno za 1,8% manje u odnosu na proÅ¡li mjesec, te 4.149 Å¾ena, odnosno 48,2% . U odnosu na proÅ¡li mjesec broj nezaposlenih Å¾ena je manji za 2,4%.

U strukturi nezaposlenih je 1.256 osoba (14,6%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu manji je za 10,3% u odnosu na listopad 2014. godine, te za 28,0% manji u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine.

Tijekom studenog 2014. godine prijavljeno je 445 slobodnih radnih mjesta, Å¡to je za 51,5% (473 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 15,1% (79 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu proÅ¡le godine (studeni 2013).

Od ukupnog broja slobodnih radnih mjesta u Ispostavi Ivanec prijavljeno je 45, u Ispostavi

Ludbreg 31, u Ispostavi Novi Marof 50, u Ispostavi Cestica 12, te u Ispostavi VaraÅ¾din 307.

NajtraÅ¾enija zanimanja tijekom studenog 2014. godine bila su:

Å¡ivaÄ/Å¡ivaÄica (41)

konobar/konobarica (21)

kuhar/kuharica (15)

doktor/doktorica medicine (12)

diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (11)

elektromehaniÄar/elektromehaniÄarka (11)

posluÅ¾itelj/posluÅ¾iteljica – prerada voÄ‡a i povrÄ‡a (10)

profesor/profesorica hrvatskoga jezika (9)

diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (9)

zidar/zidarica (9)

U studenom 2014. godine novÄanu naknadu koristila je 2.501 osoba ili 29,0% od ukupnog broja nezaposlenih. Od toga u Ispostavi Ivanec 540, u Ispostavi Ludbreg 399, u Ispostavi Novi Marof 412, u Ispostavi Cestica 95, te u Ispostavi VaraÅ¾din 1.055 korisnika.

U odnosu na studeni 2013. godine broj korisnika novÄane naknade smanjen je za 16,1%, a u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika novÄane naknade poveÄ‡an je za 5,6%. ProsjeÄna novÄana naknada za studeni 2014. godine iznosila je 1.669,13kn, a ukupno je isplaÄ‡eno 3.862.832,22kn.

www.vzaktualno.hr

Zajednica Å¾ena HDZ-a odrÅ¾ala adventsku radionicu

11. prosinca 2014.

212

Arhiva

U organizaciji zajednice Å¾ena Katarina Zrinski Banfica 09. prosinca 2014. odrÅ¾ana je adventska radionica. Na radionici su izraÄ‘ivani boÅ¾iÄ‡ni ukrasi za dom. Uz ugodno druÅ¾enje sve sudionice kuÄ‡i su ponijele predivne radove.

– Puno zahvaljujemo gÄ‘i. Smiljani Kralj, koja je svojim vrijednim rukama i divnim idejama pomogla da nam i ovog BoÅ¾iÄ‡a domovi izgledaju sveÄano – javljaju iz zajednice Å¾ena Katarina Zrinski Banfica.

www.vzaktualno.hr

1. hrvatska utrka Djedova BoÅ¾iÄ‡njaka u centru Zagreba

11. prosinca 2014.

273

Arhiva

Stotine Djedova BoÅ¾iÄ‡njaka okupit Ä‡e se na Trgu bana JelaÄiÄ‡a u Zagrebu u nedjelju 21. prosinca na prvoj hrvatskoj utrci Djedova BoÅ¾iÄ‡njaka koja Ä‡e poÄeti u 12 sati. Tako Ä‡e i glavni grad Hrvatske imati prigodu stati uz bok drugim svjetskim metropolama koje takve utrke prireÄ‘uju veÄ‡ godinama i u kojima sudjeluje impresivan broj trkaÄa.

To zabavno dogaÄ‘anje promiÄe zdrav Å¾ivot i kretanje, a ujedno ima i humanitarnu crtu jer Ä‡e se u suradnji s Hrvatskim Crvenim kriÅ¾em prikupljati darovi za djecu s poplavljenih podruÄja. Revijalna je utrka dio ovogodiÅ¡njega bogatog zagrebaÄkog adventskog programa, a organizira se pod pokroviteljstvom TuristiÄke zajednice Grada Zagreba i Coca-Cole u Hrvatskoj.

– VeÄ‡ini je poznato kako je upravo Coca-Cola joÅ¡ davne 1931. osmislila lik Djeda BoÅ¾iÄ‡njaka koji i danas poznajemo, a s vremenom je taj simpatiÄni djedica postao jednim od najprepoznatljivijih simbola boÅ¾iÄ‡nih i novogodiÅ¡njih blagdana. Pridoda li se tomu i Äinjenica da je Coca-Cola neizostavni dio obiteljskih okupljanja oko blagdanskoga stola, sasvim je jasno da smo s veseljem podrÅ¾ali ovaj projekt i s nestrpljenjem ga iÅ¡Äekujemo. Posebno nas veseli humanitarna crta projekta koja Ä‡e nam omoguÄ‡iti da razveselimo djecu s poplavljenih podruÄja prigodnim blagdanskim darovima – izjavila je Ana KljaiÄ‡, direktorica komunikacija i odnosa s javnoÅ¡Ä‡u tvrtke Coca-Cola Adria za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Producent i inicijator ovog cjelokupnog projekta i utrke je Aleksandar KovaÄeviÄ‡, koji je u prosincu proÅ¡le godine uspio ujediniti djecu iz mnogih hrvatskih Å¾upanija u projektu izrade jedinstvene Najdulje boÅ¾iÄ‡ne Äestitke u partnerstvu s VeÄernjim listom, koji je i ove godine podrÅ¾ao ovu jedinstvenu utrku.

Coca-Colina utrka Djedova BoÅ¾iÄ‡njaka poÄet Ä‡e u 12 sati na glavnome zagrebaÄkom trgu odakle Ä‡e graÄ‘ani trÄati po utvrÄ‘enome smjeru od Trga bana Josipa JelaÄiÄ‡a Ilicom i MesniÄkom ulicom do Trga svetoga Marka te RadiÄ‡evom ulicom natrag do cilja na Trgu bana Josipa JelaÄiÄ‡a. Svi Ä‡e zainteresirani moÄ‡i trÄati u vlastitome kostimu Djeda BoÅ¾iÄ‡njaka ili Ä‡e ga dobiti na startu utrke, do isteka zaliha, a sudionici Ä‡e nakon utrke dobiti prigodnu zahvalnicu i boÄicu Coca-Cole za osvjeÅ¾enje. Na glavnoj Ä‡e se pozornici na Trgu od 11 do 13.30 odrÅ¾avati i prigodan zabavni i glazbeni program pod nazivom “SVI zaJEDNO za RADOST BOÅ½IÄ†A” u partnerstvu s VeÄernjim listom.

Organizatori pozivaju sve sudionike, graÄ‘ane i hrvatske tvrtke da, osim sudjelovanja u utrci, podrÅ¾e i njezinu humanitarnu misiju prikupljanja darova za ljepÅ¡i BoÅ¾iÄ‡ djece s poplavljenih podruÄja. Akcija se organizira u suradnji s Hrvatskim Crvenim kriÅ¾em, a pokloni Ä‡e se prikupljati na posebnim Å¡tandovima na Trgu bana JelaÄiÄ‡a. Akciju je moguÄ‡e podrÅ¾ati i pozivom na humanitarni broj Hrvatskoga Crvenog kriÅ¾a za pomoÄ‡ poplavljenim podruÄjima 060 9011.

OÄekuje se da Ä‡e se prvoj hrvatskoj utrci Djedova BoÅ¾iÄ‡njaka u Zagrebu pridruÅ¾iti i graÄ‘ani iz drugih dijelova Hrvatske. Skupine graÄ‘ana, sportski savezi i druge organizacije koje se Å¾ele skupno prijaviti za sudjelovanje u utrci mogu to uÄiniti prijavom na e-adresu prijave@organizatori.hr.

Na tematskoj sjednici StoÅ¾era zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja i zapovjedniÅ¡tva civilne zaÅ¡tite VaraÅ¾dinske Å¾upanije, koja je jutros odrÅ¾ana u Å½upanijskoj palaÄi, glavna tema bile su poplave. GradonaÄelnici i naÄelnici s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije i predstavnici Hrvatskih voda govorili su o regulaciji vodnog sustava Bednja–Plitivica–Drava–Trnava, zaÅ¡titi graÄ‘ana i njihove imovine, te cjelokupnoj problematici vaÅ¾nosti funkcioniranja sustava zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na provoÄ‘enje mjera obrane od poplava.

Naime, kao Å¡to je svima poznato, najveÄ‡e probleme u zadnje vrijeme stvaraju rijeke Plitvica i Bednja, a prema rijeÄima predsjednika Å¾upanijskog StoÅ¾era za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje Alena KiÅ¡iÄ‡a, upravo na ovim tematskim sjednicama Ä‡e se pokuÅ¡ati doÄ‡i do rjeÅ¡enja kako izbjeÄ‡i poplave.

– Å to se tiÄe Plitvice postoje dva moguÄ‡a rjeÅ¡enja. Prvi dio rjeÅ¡enja je izgradnja odteretnog kanala na podruÄju OpÄ‡ine Trnovec, iz Plitvice u Dravu, a drugi dio je izgradnja nekoliko retencija od izvora prema uÅ¡Ä‡u u rijeku Dravu – objasnio je KiÅ¡iÄ‡ te dodao kako se realizacija oÄekuje kroz narednih nekoliko godina.

Å to se tiÄe rijeke Bednje potrebna je kompletna regulacija vodotoka.

– Taj projekt je pri kraju, te bi iduÄ‡e godine trebao biti spreman za aplikaciju prema europskim fondovima. To je ogroman novac, nekoliko milijuna eura koje Ä‡emo traÅ¾iti iz europskih fondova – dodao je.

stozer

– Do tada Ä‡e se rijeka Plitvica ureÄ‘ivati na kritiÄkim toÄkama, pa su tako u tijeku radovi na ureÄ‘enje toka Plitvice u OpÄ‡ini Martijanec i Veliki Bukovec, a jedino podruÄje koje ostaje nezaÅ¡tiÄ‡eno jest naselje LovreÄan Otok u Cestici meÄ‘utim bitno je da nema veÄ‡ih prijetnji niti od Drave – zakljuÄio je.

Osim o poplavama na sjednici StoÅ¾era se raspravljalo i o Nacrtu prijedloga zakona o Civilnoj zaÅ¡titi, spremnosti OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din i Zavoda za hitnu medicinu na ebolu, pripremnim radovima za zimski period te nastavku projekta Sustava veza u kriznim situacijama.

www.vzaktualno.hr