prosinac 2014. – Stranica 44

6. prosinca 2014.

206

Arhiva

Nakon svojevrsnog sluÅ¾benog otvorenja varaÅ¾dinske “Adventske Äarolije” u petak, subota je bogatim programima ispunjena od jutra.

ÄŒlanovi ViteÅ¡kog reda Sv.Nikole VaraÅ¾din Ä‡e u subotu, 6. prosinca, u vremenu od 11,30 do 13,00 sati u kuÄ‡i “Djeda Mraza” izvoditi mali lutkarski igrokaz “PriÄa o Juraju i zmaju”, uz prikaz viteÅ¡kih vjeÅ¡tina i gradske straÅ¾e VaraÅ¾dina iz srednjeg vijeka. Od 17,00 do 18,00 sati pripadnici Reda oÅ¾ivjeti Ä‡e VaraÅ¾din iz srednjega vijeka, a izvesti Ä‡e i pripovijetku “Zvjezdana vila” – mali scenski prikaz o vilinskim Äarolijama , prijateljstvu i poÅ¾rtvovnosti, u kojem Ä‡e biti i maÄevanja.

Na Dan Svetog Nikole na Kapucinski trg dolazi i Sveti Nikola, s vreÄ‡om punom slatkih poklonÄiÄ‡a za maliÅ¡ane. Trgom Ä‡e Å¡etati od 11 do 13 i od 17 do 19 sati.

Od 18 do 18.10 sati na i oko pozornice na Kapucinskom trgu nastupaju VaraÅ¾dinske maÅ¾oretkinje, koje su proÅ¡log vikenda obiljeÅ¾ile 20 godina postojanja.

U 18.30 sati se, tradicionalno, pali svijeÄ‡a na varaÅ¾dinskom adventskom vijencu ispred Katedrale u Pavlinskoj ulici. Drugu svijeÄ‡u je, u pratnji predstavnika crkve i uz nastup zbora Kapela Paulina Warasdin, upaliti zamjenik varaÅ¾dinskog gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡.

Subotnja veÄer zavrÅ¡ava s dva koncerta na Kapucinskom trgu: u 19 sati nastupa varaÅ¾dinski band Miris Äempresa. ÄŒlanovi su Dubravko Grozdek- solo gitara, SreÄ‡ko Å oiÄ‡- ritam gitara, Mario Mudri – bubnjevi i Zoran BakÅ¡aj -bas gitara.

U 20 sati pozornicu na Kapucinskom trgu preuzima Charlie & Tequila band.

www.vzaktualno.hr

Subota je "NoÄ‡ bez alkohola" u MeÄ‘imurju

6. prosinca 2014.

483

Arhiva

Policijski sluÅ¾benici Policijske uprave meÄ‘imurske tijekom noÄ‡i s 6. na 7. prosinca (subota / nedjelja) u vremenu od 21 do 4 sati, u sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, provoditi Ä‡e preventivno-represivnu akciju “NoÄ‡ bez alkohola”.

Akcija je usmjerena na suzbijanje prekrÅ¡aja upravljanja vozilima vozaÄa kada u organizmu imaju alkohol ili opojna sredstva, te suzbijanje grubog krÅ¡enja prometne discipline (bezobzirno ponaÅ¡anje sudionika u prometu).

www.vzaktualno.hr

Na kraju samo remi, domaÄ‡in najavio Å¾albu

5. prosinca 2014.

416

Arhiva

MalonogometaÅ¡i Novog Marofa ipak nisu doÅ¡li do oÄekivanih bodova protiv Broda. U uzbudljivoj utakmici, punoj golova i rezultatskih preokreta, bodovi su podijeljeni, no pitanje je kako Ä‡e sve zavrÅ¡iti jer domaÄ‡ini su uloÅ¾ili Å¾albu.

DruÅ¾iÄ‡ i GaÄiÄ‡ dva puta su u prvom dijelu doveli svoju momÄad u vodstvo, ali je Marof uspio preokrenuti rezultat i golovima HruÅ¡kara, Å injorija i autogolom MiÅ¡iÄ‡a poluvrijeme zavrÅ¡iti vodstvom od 3:2. BroÄ‘ani su u nastavku izjednaÄili preko Gudelja u 37. minuti, a domaÄ‡i minutu i pol prije kraja, opet golom Å injorija sa 10 metara, doÅ¡li do vodstva 4:3. Nekih sedam sekundi prije kraja Å injori je izgubio loptu, MarofÄani su stajali kao ukopani, a gosti to iskoristili i preko DruÅ¾iÄ‡a izjednaÄili. MeÄ‘utim, Äini se da je gol postignut nakon isteka vremena.

– Å½alit Ä‡u se, nije to gotovo. Suci su veÄ‡ odsvirali kraj, a onda su BroÄ‘ani zabili gol. Pogledat Ä‡emo snimku i uvjeriti se da li sam u pravu ili ne, ali mislim da jesam. InaÄe, nisam zadovoljan naÅ¡om igrom, nismo bili pravi, nismo pruÅ¾ili ono Å¡to smo oÄekivali. Imali smo 3:2 na poluvremenu, trebali smo samo mirno zavrÅ¡iti, a nismo to znali i na kraju nam se nakon jedne greÅ¡ke Å injorija dogodilo izjednaÄenje za koje, ponavljam, nisam siguran da je regularno – rekao je u emotivnom tonu sportski direktor Novog Marofa Drago Äakmanec – Kefa.

Bez obzira kako zavrÅ¡ilo MarofÄani imaju za Äime Å¾aliti. Pobjedom bi sigurno napravili joÅ¡ koji korak naprijed na prvenstvenoj ljestvici i potpuno rastereÄ‡eni otiÅ¡li u Zagreb gdje ih sljedeÄ‡eg petka, 12. prosinca, Äeka Nacional u posljednjoj utakmici ove godine.

www.vzaktualno.hr

U CISOK-u obiljeÅ¾en MeÄ‘unarodni dan volontera

5. prosinca 2014.

202

Arhiva

U varaÅ¾dinskom Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri danas je obiljeÅ¾en MeÄ‘unarodni dan volontera. U CISOK-u istiÄu da su svakodnevnim radom s nezaposlenim osobama uvidjeli da mnogima od njih za uspjeÅ¡no traÅ¾enje posla nedostaju osnovne vjeÅ¡tine snalaÅ¾enja na raÄunalu. AngaÅ¾irali su volontere koji kroz 4 dana po 2 sata pomaÅ¾u nezaposlenima u svladavanju osnovne informatiÄke pismenosti – pisanja u Wordu, snalaÅ¾enja na internetu te slanja i primanja e-maila.

Savjetnica Marijana DodigoviÄ‡ istaknula je da je angaÅ¾irano Å¡est volontera koji su kroz 202 sata pomagali 33 nezaposlene osobe.

– Volontiranje je korisno i za volontere koji stjeÄu nova iskustva, kod nas na primjer kako poduÄavati ljude. A ako se radi o nezaposlenim osobama koje volontiraju tada je tu i osjeÄ‡aj svrhovitosti, samopoÅ¡tvanja i samopouzdanja – rekla je DodigoviÄ‡ te dodala da je volontiranje i koristan dodatak u Å¾ivotopisu traÅ¾iteljima zaposlenja.

Uz obiljeÅ¾avanje MeÄ‘unarodnog dana volontera danas je u CISOK-u bilo rijeÄi i o dosadaÅ¡njim rezultatima rada Centra te aktualnim kretanjima na trÅ¾iÅ¡tu rada.

– Od 19. srpnja proÅ¡le godine usluge i informacije u CISOK-u koristilo je 7.250 klijenata, a najviÅ¡e je onih izmeÄ‘u 25 i 44 godine te nezaposlenih osoba i traÅ¾itelja zaposlenja – kazala je savjetnica Sanja JeÅ¾iÄ‡. Dodala je da je naglasak u posljednja tri mjeseca bio na aktivnostima profesionalnog usmjeravanja Å¡kolaraca.

O broju nezaposlenih govorila je predstojnica PodruÄnog ureda Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje Jasenka Hutinski istaknuvÅ¡i 2,1 % manje nezaposlenih na kraju studenog u odnosu na listopad.

– Broj nezaposlenih osoba je 8.612, a to je Äak 21 % manje nego u studenom proÅ¡le godine i to znaÄi da se dogaÄ‘aju odreÄ‘ene gospodarske aktivnosti u gradu i Å¾upaniji – rekla je Hutinski. Dodala je da broj novih u evidenciji u studenom neÅ¡to veÄ‡i od broja onih koji su zaposleni zbog povratka sezonskih radnika te da se najviÅ¡e radnika traÅ¾i u proizvodnim djelatnostima odnosno preraÄ‘ivaÄkoj industriji, ugostiteljstvu i zdravstvu.

Jutarnji varaÅ¾dinski

SveÄanom sjednicom obiljeÅ¾en Dan grada VaraÅ¾dina

5. prosinca 2014.

210

Arhiva

SutraÅ¡nji Dan grada VaraÅ¾dina i blagdan svetog Nikole danas je obiljeÅ¾en u varaÅ¾dinskom Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu sveÄanom sjednicom Gradskog vijeÄ‡a.

– “New York Times” odabrao je VaraÅ¾din kao mjesto koje treba posjetiti, meÄ‘u 52 destinacije svijeta, kao jedinu u Hrvatskoj. Veliki je to kompliment VaraÅ¾dinu, VaraÅ¾dinkama i VaraÅ¾dincima – rekao je uvodno predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Josip Hehet te podsjetio na ostvareno u proteklih godinu dana.

Nabrojao je tako ureÄ‘enje centra grada, poveÄ‡anje sigurnosti u prometu izgradnjom rotora i postavljanjem semafora, besplatne udÅ¾benike za osnovnoÅ¡kolce, otvorenja Centra za mlade, studentskog restorana, nove zgrade Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Å poljar, spomenika Pumama, poveÄ‡anje broja turista.

GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ istaknuo je jedinstvo gradskih vijeÄ‡nika pri donoÅ¡enju odluka koje Ä‡e obiljeÅ¾iti blisku buduÄ‡nost pa izdvojio dvije.

– Stvoreni su preduvjeti da SveuÄiliÅ¡te Sjever postane javno i da svi studenti sa sjevera Hrvatske studiraju pod jednakim uvjetima kao kolege iz cijele Hrvatske, na javnim sveuÄiliÅ¡tima koja financira drÅ¾ava. Imamo sveuÄiliÅ¡te s 11 studijskih podruÄja od kojih je osam tehniÄkih, a drÅ¾avu iz krize mogu izvuÄ‡i nove tehnologije, novi proizvodi i pokretanje proizvodnje – rekao je HabuÅ¡ i dodao da je cilj 12,8 % visoko obrazovnih u deset godina poveÄ‡ati na drÅ¾avni prosjek od 18 %, a zatim i na europskih 28 %.

GradonaÄelnik je potom govorio o kandidaturi VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

– To je izuzetno pozitivan projekt, koji Å¡iri pozitivnu energiju i aktivira cijelu zajednicu. UkljuÄili smo i gradove partnere iz ove regije. Do sada se samo priÄalo da se regionalnim pristupom poveÅ¾emo na polju kulture i turizma jer samo tako imamo Å¡to kvalitetno ponuditi, a sada se poÄelo realizirati. Ako meÄ‘unarodna komisija odradi svoj posao kako treba VaraÅ¾din 2020 i gradovi partneri bit Ä‡e hrvatska Europska prijestolnica kulture. Ako ne bude, neÄ‡emo oÄajaviti, jer ova povezanost zalog je da smo poÄeli razmiÅ¡ljati kao jedno i da zajedno kreÄ‡emo prema naprijed – istaknuo je HabuÅ¡, koji je s predstavnicima devet gradova sa sjevera Hrvatske, Ludbrega, VaraÅ¾dinskih Toplica, Novog Marofa, Ivanca, Lepoglave, Koprivnice, Preloga, ÄŒakovca i Krapine, potpisao povelju o suradnji na projektu kandidature.

Video porukama podrÅ¡ku su dali i gradonaÄelnici europskih gradova prijatelja VaraÅ¾dina, njemaÄkih Koblenza i Ravensburga, slovenskog Ptuja, slovaÄke Trnave i maÄ‘arskog Zalaegerszega.

Dan grada VaraÅ¾dina Äestito je i Å¾upan Predrag Å tromar.

– VaraÅ¾din je grad kulture, umjetnosti, visokog Å¡kolstva, ali i grad koji potencijalima sve viÅ¡e privlaÄi investitore i turiste. Ovaj grad napreduje, on je srediÅ¡te kulturnog Å¾ivota sjeverne Hrvatske. Sve raspoloÅ¾ive snage i resurski su upregnuti da ovaj kandidatura doÅ¾ivi uspjeh. Koliko bi to znaÄilo za turizam i gospodarstvo nije potrebno govoriti. Gradska i Å¾upanijska vlast dobro suraÄ‘uju i bez obzira na odreÄ‘ene probleme imamo puno razloga biti optimisti – poruÄio je Å tromar.

VaraÅ¾dinkama i VaraÅ¾dincima njihov dan Äestitala je i ministrica graditeljstva i prostornog ureÄ‘enje, Anka Mrak TaritaÅ¡. – Za mene je grad struktura koja se stalno mijenja, koja se stalno nadopunjuje.

Na sveÄanosti su uruÄena priznanja Grada VaraÅ¾dina, Miroslavu Å½ugaju za Å¾ivotno djelo, meÄ‘u ostalim i za znaÄajan doprinos unapreÄ‘enju i promicanju znanosti, zatim nagrade stomatologu Dragutinu Weberu, lijeÄniku Branislavu Kocmanu, informatiÄaru Teodoru AbramiÄ‡u i branitelju Branku DruÅ¾iniÄ‡u, plakete DruÅ¡tvu graÄ‘evinskih inÅ¾enjera i tehniÄara VaraÅ¾din, VaraÅ¾dinskoj graÄ‘anskoj gardi, maestru Pavlu DeÅ¡palju, glazbenoj pedagoginji Zdenki KnapiÄ‡, Foto klubu VaraÅ¾din i poduzeÄ‡u Gastrocom, a medalje Grada VaraÅ¾dina Policijskoj postaji VaraÅ¾din, Miroslavu Klemmu za oÄuvanje povijesnih spomenika, Milanu Å kvorcu iz Udruge invalida rada, veleposlanici Austrije Andreji IkiÄ‡-BÃ¶hm, postolaru Slavku Pijaci, knjiÅ¾evniku Denisu PeriÄiÄ‡u i jahaÄu Filipu RoÅ¾mariÄ‡u.

Jutarnji varaÅ¾dinski

ObiljeÅ¾avanje 20. godišnjice Restauratorskog centra Ludbreg

5. prosinca 2014.

304

Arhiva

Restauratorski centar Ludbreg, koji djeluje u sklopu Hrvatskog restauratorskog zavoda Zagreb, danas i sutra, prigodnim sveÄanostima, podjelama zahvalnica, izloÅ¾bama i brojnim drugim dogaÄ‘anjima obiljeÅ¾ava 20 godina postojanja i rada.

Sam nastanak Centra vezana je uz Äinjenicu da je prilikom agresije na Hrvatsku bilo potrebno naÄ‡i lokacije za evakuaciju i Äuvanje kulturnog i umjetniÄkog naslijeÄ‘a od ratnih razaranja. Na podruÄju kontinentalne Hrvatske organizirano je petnaest tajnih depoa za umjetnine od kojih je jedan bio dvorac BatthyÃ¡ny u Ludbregu koji je svojim prostornim kapacitetom i uÅ¡ÄuvanoÅ¡Ä‡u pruÅ¾ao osnovne uvjete za pohranu evakuiranih umjetnina.

Po rijeÄima ravnatelja Centra, Venija BobnjariÄ‡-VuÄkoviÄ‡, 1992. sklopljen je sporazum kojim grad Ludbreg ustupa dvorac BatthyÃ¡ny tadaÅ¡njem Ministarstvu prosvjete, kulture i Å¡porta na koriÅ¡tenje bez naknade, za potrebe zaÅ¡tite kulturne baÅ¡tine. Nakon toga Restauratorski centar Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu zapoÄeo je s radom 1994. godine na obnovi umjetnina oÅ¡teÄ‡enih u Domovinskom ratu. U radionici su uz domaÄ‡e radili i strani konzervatori-restauratori, brojni suradnici i studenti, te struÄnjaci Äija je djelatnost vezana uz konzervatorske i restauratorske radove.

Centar je proÅ¡irio djelatnost nakon cjelovite obnove dvorca 2000., a danas zapoÅ¡ljava 16 djelatnika te djeluje u sastavu Hrvatskog restauratorsko zavoda, krovne drÅ¾avne ustanove za konzervatorsko-restauratorsku djelatnost.

BobnjariÄ‡-VuÄkoviÄ‡ kaÅ¾e da Å¡to se tiÄe buduÄ‡nosti ovog Centra da je on pravo mjesto na kojem studenti mogu dobiti kvalitetnu praksu i da postoji joÅ¡ dosta umjetnina u ovom dijelu Hrvatske koje zahtijevaju restauraciju.

O buduÄ‡nosti Centra i buduÄ‡oj suradnji sa Gradom Ludbregom njegov gradonaÄelnik i saborski zastupnik Dubravko BiliÄ‡ kaÅ¾e da je suradnja na odliÄnoj razini ali i da moÅ¾e biti joÅ¡ bolja. Osobno, rad Centra vidi i kao mjesto kreiranja kulturnih sadrÅ¾aja za LudbreÅ¾ane, ali i goste iz Å¡ire regije. Jedna od ciljeva je i osnivanje Å¡kole ili teÄajeva za restauratore.

– Nama je dvorac i jako bitan zbog kapelice u kojoj se dogodilo Äudo pretvorbe Kristove krvi i zato oÄekujemo u tom segmentu joÅ¡ bolju i joÅ¡ kvalitetniju suradnju. U tom segmentu dvorac ne samo da je restauratorski dvorac veÄ‡ je on i turistiÄka atrakcija grada Ludbrega i u tom smjeru oÄekujemo puno bolju suradnju i rezultate te suradnje – istaknuo je BiliÄ‡ dodajuÄ‡i da predstoji i daljnja obnova dvorca prije svega u smislu energetske uÄinkovitosti objekta.

Program obiljeÅ¾avanja, koji traje danas cijeli dan, sadrÅ¾i brojna predavanja i prezentacije o nastajanju i razvoju projekta â€žratne bolnice za umjetnine“. Tu je i izloÅ¾ba plakata o obnovljenim umjetninama u proteklih 20 godina te promocija popratnog kataloga, otkrivanjem spomen ploÄa i podjelom zahvalnica. TakoÄ‘er, tijekom dana mogu se razgledati radionice u kojima se provode konzervatorsko-restauratorski radovi te izloÅ¾ba plakata o obnovljenom sakralnom ruhu iz Zbirke u kapeli sv. KriÅ¾a.

ObiljeÅ¾avanje se nastavlja u subotu razgovorima o buduÄ‡oj suradnji Hrvatskog restauratorskog zavoda i bavarskih organizacija i struÄnjaka. Nakon toga odrÅ¾at Ä‡e se Dani otvorenih vrata Restauratorskog centra za graÄ‘ane.

Jutarnji varaÅ¾dinski

"ÄŒipkarice i zmaj" – prva lepoglavska slikovnica

5. prosinca 2014.

187

Arhiva

Lepoglava je dobila svoju prvu slikovnicu, prema rijeÄima jednog od recenzenata – Ernesta FiÅ¡era, ali i oduÅ¡evljenju nazoÄnih na njenom predstavljanju, jednu od najljepÅ¡ih slikovnica objavljenih u Hrvatskoj proteklih godina. RijeÄ je o slikovnici “ÄŒipkarice i zmaj – priÄa iz Lepoglave”, djelu autorice Marijane Novak i ilustratora Davora Petaka.

Slikovnica, dotiÄuÄ‡i se lepoglavske povijesti i legendi, donosi priÄu o tome kako su Äipkarice isplele Äarobnu Äipkanu mreÅ¾u i spasile Lepoglavu od straÅ¡nog zmaja.

– Lepoglava je dobila jednu od najljepÅ¡ih slikovnica objavljenih u Hrvatskoj proteklih godina. Autorica Marijana Novak priÄu je ispriÄala jednostavnim rijeÄima, onako kako se takve priÄe moraju priÄati, ispriÄala priÄu gdje je povezala dvije legende – legendu o svetom Pavlu kojeg je hranio gavran i legendu o zmaju kojeg je ubio sveti Juraj. Ona je to povezala s lepoglavskom Äipkom u jedinstvenu priÄu koja govori o proÅ¡losti, ali i sadaÅ¡njosti Lepoglave. A ovako likovno opremljena, sa sjajnim crteÅ¾ima u boji Davora Petaka, ona je kompletirana kao knjiÅ¾evno djelo. Vjerujem i da Ä‡e biti poticaj izdavaÄkoj djelatnosti u Lepoglavi – rekao je o slikovnici njen recenzent Ernest FiÅ¡er dodajuÄ‡i kako Lepoglava sa svojom bogatom povijeÅ¡Ä‡u nudi joÅ¡ mnogo tema za sliÄne priÄe.

Autorica slikovnice Marija Novak otkrila je kako joj je najveÄ‡a inspiraciju kod stvaranja djela bila kÄ‡er Tea i lepoglavske Äipkarice.

– Radi se o jednoj priÄi gdje zmaj predstavlja zlo. On je i opasnost od zaborava tradicije. ÄŒipkarice koje pletu Äarobnu mreÅ¾u, uhvate zmaja i smjeste u Gaveznicu gdje danas nalazimo lepoglavski poludragi kamen ahat, Äipkanim nitima Å¡ire veze prijateljstva i ljubavi u cijelom svijetu – pojasnila je autorica otkrivÅ¡i kako je od zamisli do ostvarenja odnosno izdavanja slikovnice proÅ¡lo malo vremena.

Slikovnicu je sjajnim crteÅ¾ima ilustrirao Davor Petak dajuÄ‡i slikovnici dodatnu vrijednost. – Ilustrirati ovu slikovnicu bilo bi zahtjevno nekom tko se nije bavio ilustracijom. Iako mi ovo nije prvi ilustratorski zadatak joÅ¡ se ne osjeÄ‡am pravim ilustratorom pa je to bio izazov za mene jer zmajeva i priÄa o zmajevima ima na tisuÄ‡e. Zmajevi su likovi koji se Äesto pojavljuju u priÄama i nacrtat nekog novog zmaja nije jednostavno. Za izradu ilustraciju trebalo je oko mjesec dana – otkrio je Davor Petak.

Slikovnica je predstavljena na prigodnoj sveÄanosti u lepoglavskom Domu kulture gdje su uÄenici lepoglavske OÅ Ante StarÄeviÄ‡a uprizorili pojedine prizore iz slikovnice koja Ä‡e, sudeÄ‡i po interesu publike, zasigurno biti rado Äitana.

Slikovnica “ÄŒipkarice i zmaj – priÄa iz Lepoglave” izdana je u nakladi TuristiÄko kulturno – informativnog centra i uz potporu Grada Lepoglave koji je prepoznao joÅ¡ jednu dobru ideju svojih graÄ‘ana.

– Ovo je prekrasno iznenaÄ‘enje, i to ne samo za najmlaÄ‘e. Ujedno je i naÅ¡ ponos. Lepoglava ima puno lijepi priÄa koje je najljepÅ¡e predstaviti upravo slikovnicom. Ova slikovnica predstavlja ono najljepÅ¡e u Lepoglavi, to je prije svega lepoglavska Äipka, ahat i prije svega ljudi. Kad sve to spojimo dobijemo neÅ¡to ovako lijepo na Å¡to smo u Gradu jako ponosni – rekao je o slikovnici gradonaÄelnik grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡ zadovoljan Å¡to je predstavljanjem slikovnice o Lepoglavi zapoÄelo obiljeÅ¾avanje Dana grada Lepoglave.

www.vzaktualno.hr