HDZ proziva gradonačelnika i župana
Donosimo vam pismo u kojem varaždinski HDZ-ovci na čelu sa predsjednikom AnÄ‘elkom Stričakom, prozivaju varaždinskog župana Predraga Å tromara i gradonačelnika Gorana HabuÅ¡a, zbog (ne)izjaÅ¡njavanja oko sjediÅ¡ta regionalnog 
centra HRT-a Sjeverozapad. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Cijenjena gospodo,

Ne mogu, a da na samom početku ovog pisma ne iskažem svoje duboko “oduÅ¡evljenje” VaÅ¡im hrabrim i  nepokolebljivim držanjem prilikom (ne)izjaÅ¡njavanja o sjediÅ¡tu regionalnog centra HRT-a Sjeverozapad. Da podsjetimo Vas i javnost: do sada se niti jednom jedinom rečenicom niste izjasnili “da ste ZA to da taj centar bude u Varaždinu”. Niste ga čak ni poželjeli. Ali ste zato sve snage uprli PROTIV toga da se HRT smjesti u Varaždinu. Kao da niste varaždinski dužnosnici – župan i gradonačelnik. Vi ste, gospodine 

Gradonačelniče (istina neslužbeno i neformalno) tvrdili kako je s dužnosnicima Međimurske županije postignut određeni kompromis, te da, ako im prepustite HRT, oni neće inzistirati na sjedištima nekih drugih regionalnih službi. Pa, zar i sami niste često javno govorili kako vas ne zanima nikakv oblik političke trgovine, a sada od Vas, gospodo, ni glasa!

To je i razlog da se nakon dvije održane sjednice Županijske skupÅ¡tine ni danas (27. listopada) ne zna tekst Preporuke. Svaka čast učinkovitosti VaÅ¡e administracije s kojom se na sva usta hvalite. A u meÄ‘uvremenu je u ÄŒakovcu već potpisan ugovor o sjediÅ¡tu novog HRT centra Sjeverozapad. Toliko o VaÅ¡oj efikasnosti i skrbi za dobro Varaždinske županije i Grada Varaždina. No, ipak, da podsjetim Vas i javnost: Klub vijećnika HDZ-a uputio je u proceduru joÅ¡ 9. rujna ove godine prijedlog za raspravu i uvrÅ¡tavanje u dnevni red Prijedloga Preporuke da sjediÅ¡te HRT-ovog centra Sjeverozapad bude u Varaždinu u Varteksovoj ulici. 

Na navedenoj lokaciji je HRT u tu svrhu kupio zemljiÅ¡te, isprojektirao zgradu, platio sve suglasnosti i doprinose, izgradio zgradu baÅ¡ za tu namjenu (RTV centar) do visoke roh-bau faze, postavio antene i potom –  aktualna HRT uprava na čelu sa Goranom Radmanom dala je tu zgradu državi na ime poreznog duga. Drugim riječima, novcem Varaždinaca (jer je prije 10-ak godina prodana bivÅ¡a zgrada HRT u UrÅ¡ulinskoj ulici za tri milijuna kuna) HRT je podmirio porezni dug. Sada, prema slovu ugovora kojeg je potpisao s MeÄ‘imurskom županijom i tamoÅ¡njim TehnoloÅ¡kim centrom, HRT bi u sljedeće tri godine u tuÄ‘i prostor trebao uložiti tri milijuna kuna. 

Za taj novac, ne samo da bi se mogao dovrÅ¡iti objekt u Varteksovoj ulici, nego i nabaviti dio nužne opreme. A Vi, gospodo, o svemu ni riječi! 

Navedena zgrada, bez većih preinaka, (jer je graÄ‘ena namjenski!) državi ne može poslužiti u drugu svrhu, pa je prepuÅ¡tena propadanju, tj zubu vremena. Ili se čeka prilika da je neki “podobnik” kupi za “sitniÅ¡”? Sumnju u to pojačava i sljedeća činjenica. Nakon puna dva mjeseca javnog traženja podataka o tome koliko je novca poreznih obveznika potroÅ¡eno za njenu izgradnju i koliki je iznos poreznog duga HRT namirila njezinim prepuÅ¡tanjem državi, do  danas nije objelodanjena niti jedna brojka. ZaÅ¡to i kome je to u interesu?! Poreznim obveznicima i HRT pretplatnicima sigurno nije. ÄŒini se da je i u ovom slučaju riječ o nečijoj najstrože čuvanoj tajni – kao po uzoru na javno-privatno partnerstvo. I opet, gospodine Župane i gospodine Gradonačelniče – od Vas ni glasa!

Redovito dovodite visoke državne dužnosnike u Varaždinsku županiju. Da li ste ih ikad upoznali s ovom problematikom? Da li ste nedavno na kestenijadi u Vinici predsjedniku RH  Ivi Josipoviću iznijeli tu problematiku ili su opet važniji bili slasni kesteni? A tko će vaÅ¡e “vruće kestenje” (GARA, AZRA, JPP; otpad, Gradski stanovi, blokade…. popis je jako dugačak) – vaditi   iz vatre?! I o tome ispred Vas je – zid Å¡utnje!

Jasno je da uprava HRT-a donosi odluku gdje će biti sjediÅ¡te regionalnog HRT centra, ali minimum pristojnosti prema biračima koji su Vas izabrali bilo je da se izjasnite ZA to da sjediÅ¡te bude u Varaždinu. Ili da ste barem potiho (ako već ne znate i ne usuÄ‘ujete se to reći glasno!) zatražili da, zbog velikog gospodarskog i svakog drugog potencijala, najvećeg u regiji, Varaždinska županija zavrjeÄ‘uje barem da ima DopisniÅ¡tvo HRT. Ne, gospodo, čak se ni to od Vas ovih dana nije čulo. A podsjećamo i Vas i HRT da je na području Varaždinske županije 47.112 RTV pretplatnika od kojih javna medijska kuća godiÅ¡nje prihoduje 45.216.000,00 kn pristojbe. I unatoč tome – od Vas ni glasa!

S obzirom da Vam se teÅ¡ko izjasniti ZA HRT centar Varaždin, najavljujemo daljnju borbu kako bi država zgradu u Varteksovoj ulici u Varaždinu vratila HRT-u, a Vas, gospodine Župane i gospodine Gradonačelniče, molimo samo jedno – nemojte nam u toj borbi pomagati! Možda usprkos svemu i uspijemo!




www.vzaktualno.hr
Prihodi Ericssona Nikole Tesle pali 4,5, neto dobit 45 posto
Prihodi Ericssona Nikole Tesle u prvih devet mjeseci ove godine bili su za 4,5 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit istodobno pala gotovo 45 posto, što je posljedica prodajnog miksa, pritiska na cijene te investicija u razvoj proizvoda i usluga. Neto dobit kompanije iznosila je u prvih devet mjeseci ove godine 58,9 milijuna kuna, što je 44,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u danas objavljenom financijskom izvješću Ericssona Nikole Tesle.

Tijekom trećeg tromjesečja Ericsson Nikola Tesla započeo je novi ciklus strateÅ¡kog planiranja, koji se temelji na činjenicama koje opisuju trenutačno stanje u svim poslovnim i tehnoloÅ¡kim segmentima kao i na analizi budućih kretanja/trendova na transformirajućem ICT tržiÅ¡tu. Strategija razvoja Ericssona Nikole Tesle usmjerena je na daljnje jačanje pozicije u četiri interesna područja. Žele biti vodeći ICT transformacijski partner njihovim kupcima, prepoznati kao kompanija koja privlači, razvija i zadržava talentirane zaposlenike, pokreće i usmjerava pozitivne promjene u druÅ¡tvu te stvara vrijednost za dioničare. Cilj je ostvariti Å¡to bolje poslovne rezultate kroz transformaciju, usmjerenost na nove poslovne prilike, unapreÄ‘enje operativne učinkovitosti, upravljanje obrtnim kapitalom i rizicima”, zaključuje predsjednica Uprave Gordana Kovačević.

Dokapitalizacija Đure Đakovića počinje 17. studenog

Đuro Đaković Holding objavio je danas javni poziv na upis novih redovnih dionica, prema kojem prva dva od moguća tri kruga u proces dokapitalizacije te slavonskobrodske tvrtke za najviše 194,2 milijuna kuna započinje 17. studenog ove godine. Odluku o povećanju temeljnog kapitala sa sadašnjih 64,7 milijuna kuna za najviše 194,2 milijuna kuna, na iznos od najviše 258,9 milijuna kuna donijela je glavna skupština Đure Đakovića početkom srpnja ove godine.

Tada je odlučeno i da će raspon cijene za upis novih dionica iznositi od 20 do 60 kuna po dionici. Uprava Đuro Đaković Holdinga, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, odredit će konačnu cijenu novih dionica ovisno o stanju upisa i uplata, a ta će cijena biti objavljena najkasnije 27. studenog. Izdanje novih dionica Đure Đakovića smatrat će se uspješnim ako se u utvrđenim rokovima upiše i uplati najmanje 4.000.000 novih dionica.

Europske ulagače ohrabrili poslovni rezultati kompanija

Na europskim su burzama cijene dionica danas porasle, nakon jučeraÅ¡njeg pada, Å¡to se zahvaljuje boljim nego Å¡to se očekivalo poslovnim rezultatima niza kompanija i banaka, kao Å¡to su Novartis i UBS. 


Andreja Županić, analitičarka Fima vrijednosnica

650 slobodnih radnih mjesta na 7. Sajmu poslova
Ovogodišnji Sajam poslova, u organizaciji varaždinskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, održan je na novoj lokaciji, ali je ponovo interes posjetitelja, ponajprije nezaposlenih, bio velik.

7. Sajam poslova u Varaždinskoj županiji održan je u podrumskom prostoru Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin u Kukuljevićevoj ulici, dok su istovremeno u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri, s druge strane ulice, održane radionice.

Danas 25 tvrtki traži zaposlenike, 22 iz Varaždinske županije te tri s mora. Varaždinske firme nude 300 radnih mjesta, a one s mora joÅ¡ 350 slobodnih radnih mjesta. Nude se proizvodna radna mjesta u ključnim poduzećima Varaždinske županije koje se bave proizvodnjom tekstila i kože, nekoliko metalskih, zatim firme koje nude poslove u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu, turizmu, zaÅ¡titarske i informatičke firme. Nezaposlene osobe imaju mogućnost razgovarati s poslodavcem, upoznati se s razvojnim planovima i potrebama firme, ostaviti životopis i podatke. Ukoliko postoji zajednički interes poslodavci će ih kontaktirati i može doći do zapoÅ¡ljavanja – rekla je predstojnica Područnog ureda HZZ-a Jasenka Hutinski te dodala da Sajam poslova prosječno obilaze dvije do tri tisuće posjetitelja.

sajam1

Jedna od firmi koja je nudila radna mjesta na Sajmu poslova je Plava laguna iz Poreča.

– Tradicionalno nam iz Varaždina dolazi dosta sezonski radnika. Imamo odličnu suradnju sa Studentskim centrom. Ovdje smo da odgovorimo na pitanja o sezonskim poslovima. RazmiÅ¡ljam o sljedećoj sezoni, zapoÅ¡ljavamo 700 sezonskih radnika i moramo na vrijeme početi pripreme kako bi imali spremne radnike. Imamo velik broj radnika iz sjeverne Hrvatske i oni koji doÄ‘u i ostanu raditi kod nas, jako smo s njim zadovoljni – rekao je Goran Kukurin, direktor sektora za ljudske resurse Plave lagune, te dodao da se uglavnom radi o poslovima u hotelima i kampovima.

sajam2

Na sajmu poslova je održan okrugli stol “Obrazovanjem do zaposlenja” na kojem je bilo riječi o danaÅ¡njoj potrebi stalnog usavrÅ¡avanja i ulaganja u vlastito znanje jer se konkurentnost na tržiÅ¡tu rada može osigurati samo stjecanjem dodatnih znanja i vjeÅ¡tina.
U CISOK-u su održane radionice o samozapoÅ¡ljavanju “Od ideje do realizacije” i zapoÅ¡ljavanju u Europskoj uniji “Mogućnosti zapoÅ¡ljavanja kroz EURES mrežu”.


www.vzaktualno.hr/NK

FOTO: Junaci iz Grimmixa nasmijali mališane
Premijerne izvedbe predstave GRIMMIX Kerekesh teatra napunile su varaždinsko kazaliÅ¡te, te brojnu djecu, ali i one starije dobro nasmijale te podsjetile na sve drage nam junake iz bajke. 

Odlična predstava za djecu u Varaždin se vraća krajem studenog, a do tada vam u naÅ¡oj galeriji donosimo nekoliko fotografija ove vesele družine. 




Održani izbori za Vijeće MO i Gradskih četvrti u Križevcima
Iako je izlaznost na izbore za Vijeće Mjesnih Odbora i gradskih četvrti Grada Križevaca tradicionalno niska, u nedjelju je izašlo 2.595 birača od ukupno 17.327 upisanih odnosno 14,80 % što je nešto više nego na prošlim izborima 2010. godine kada je izašlo 13,77 % birača.

Nedjeljni izbori dokazali su ono na Å¡to su i trendovi prijavljenih kandidacijskih lista ukazivali, a to je snažan rast potpore i povjerenja u HSS. Samostalne kandidacijske liste HSS-a te zajedničke liste HSS-HDZ postigle su najjači rezultat i pobijedile na gotovo svim biračkim mjestima.

Od ukupno 230 članova Vijeća mjesnih odbora i Gradskih četvrti koalicija HSS-HDZ osvojila je čak 170 mandata. U odnosu na prošle izbore na kojima je koalicija HDZ, HSS, HSU, HDSS, HSLS dobila 130 mandata to je porast povjerenja građana od 30,76 %.

Trendovi su sasvim drugačiji u slučaju rezultata oporbene koalicije koja je osvojila 31 mandat što je za 47,46 % manje od rezultata koji je postigao SDP samostalno na prošlim izborima. Slična je situacija i sa nezavisnim listama koje su osvojile 29 mandata odnosno 39,58 % manje nego na prošlim izborima.

Izborni stožer i PredsjedniÅ¡tvo HSS-a Križevci vrlo su zadovoljni, prije svega velikim brojem članova koji su se bili voljni kandidirati za ovu volontersku dužnost, a posebno postignutim rezultatima i ukazanim povjerenjem graÄ‘ana. Takav izvanredan rezultat za sve članove HSS-a iznimna je čast ali i velika obveza. 

Završetak projekta Spomen obilježja poginulim braniteljima
Poginuli branitelji Domovinskog rata, točnije 175-orica smrtno stradalih i nestalih pripadnica i pripadnika različitih postrojbi s područja Varaždinske županije, dobit će posebno Spomen obilježje na Varaždinskom groblju, najavljeno je na danaÅ¡njoj konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici, gdje je ujedno po prvi puta javnosti predstavljen projekt za dovrÅ¡enje kojeg je izradio prof. dr. sc. Jasenko Horvat s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. 

Riječ je o otvorenoj, zelenoj prostoriji – memorijalnoj dvorani punoj dostojanstva, u kojoj će u otvorenoj knjizi biti ispisana imena svih smrtno stradalih branitelja. Spomen obilježje nastavlja se na križ, prvi dio projekta, koji je otkriven 30. svibnja 1998. godine, kada su i zamrle sve aktivnosti na realizaciji druge faze projekta.

spomen

Inicijativu za osnivanje drugog odbora za realizaciju projekta dali su članovi Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata Varaždinske županije čiji je predsjednik Petar Kovaček pohvalio sluh gradskih vlasti za zavrÅ¡etak ovog Spomen obilježja.

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš dao je punu podršku dovršenju te spomenuo kako je ovo najmanje što Grad može učiniti za branitelje koji su dali život za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.



www.varazdin.hr

Grabar-Kitarović o svom statusu, krizi i braniteljima
Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za predsjednicu Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović danas je posjetila Poduzetničku zonu Kneginec, a potom i proÅ¡etala centrom Varaždina, zasvirala na verglecu, obiÅ¡la AnÄ‘elinjak te dodirnula palac Grgura Ninskog, a ujedno i izjavila kako poduzetniÅ¡tvo jedino može Hrvatsku izvesti iz gospodarske krize. 

– NaÅ¡ gospodarski program je u zadnjim fazama izrade te ćemo ga predstaviti slijedeći tjedan, a ovim obilascima po Hrvatskoj sam zapravo htjela dobiti konkretna miÅ¡ljenja i iskustva s terena, kako bi iste ukomponirali u program. Mislim da poduzetniÅ¡tvo mora naÅ¡u državu izvesti iz gospodarske krize, jer država može otvarati projekte i kroz njih odreÄ‘eni broj radnih mjesta koja su ograničenog trajanja, ali su malo, srednje i veliko poduzetniÅ¡tvo u konačnici ti koji rjeÅ¡avaju krizu. Drago mi je da ovdje ima napretka i razvoja, no primjećujem ujedno da ga najviÅ¡e ima u predjelima gdje je HDZ na vlasti, dok je u drugim dijelovima, pa i u Varaždinu, ipak prisutna stagnacija – istakla je HDZ-ova kandidatkinja te dodala kako se zalaže za ravnomjerni razvoj, kako Varaždinske županije tako i cijele Hrvatske. 

kolinda

U sklopu svog posjeta Kolinda Grabar-Kitarović će posjetiti Klenovnik, te Ivanec gdje će odati počasti poginulim Hrvatskim braniteljima na centralnom gradskom trgu, uz nazočnost braniteljskih udruga, no prije toga odgovorila je na pitanja novinara vezano uz njen status u NATO-u, ali i situaciju vezano uz prosvjede branitelja u Zagrebu.

– Na prijedlog NATO-a uzela sam neplaćeni godiÅ¡nji, i to radi reguliranja statusa. Ostavila sam respektabilnu meÄ‘unarodnu karijeru, u meÄ‘uvremenu odbila nekoliko vrlo primamljivih i lukrativnih ponuda iz inozemstva, kako bi se vratila u Hrvatsku. Sada u Zagrebu živim isključivo od svoje uÅ¡teÄ‘evine, te za razliku od drugih kandidata u predsjedničkoj utrci, ja u nju ulazim bez ikakvih osobnih primanja, bez mirovinskog, i zdravstvenog osiguranja, te bez protjeka staža, izuzev statusa koji imam za svoju obitelj. Naime, djeca će ovu Å¡kolsku godinu zavrÅ¡iti u Belgiji. Suprug i ja smo odlučili da ćemo ih ostaviti do daljnjega ostaviti u Belgiji, dok traje ova kampanja, kako bismo ih zaÅ¡titili od medijskog eksponiranja i neugodnosti kampanje – objasnila je.

– Ja ću biti prva hrvatska predsjednica, a moja će se djeca vratiti i živjeti u jednoj boljoj i prosperitetnijoj Hrvatskoj – zaključila je Kitarović dodavÅ¡i kako trenutno za nju alternativa ne postoji, dok je aktualnom predsjedniku i protukandidatu Ivi Josipoviću poručila kako će morati aktivirati svoj zamrznuti status na Pravnom fakultetu. 

kolinda

– Ne razmiÅ¡ljam Å¡to će drugo biti i nemam Å¡to dalje govoriti o ovom administrativnom pitanju – dodala je dok je za braniteljske prosvjede komentirala kako je riječ o jednoj zaista teÅ¡koj situaciji. 

– Ružno je govoriti da se tim ljudima manipulira jer nitko ne bi sjedio i po cijele noći provodio u Å¡atoru na hladnoći, a da ne osjećaju potrebu da budu tamo i da se izbore za svoja prava, poÅ¡tovanje i pravednost. ÄŒinjenica da se jedan od njih jučer zapalio i to je očajnički potez koji me duboko žalosti, no za kojeg se nadam da će ipak pokrenuti neki dijalog i da će doći rjeÅ¡enja tih pitanja ovih dana – zaključila je. 




www.vzaktualno.hr/MG

Znanstveno predavanje posvećeno programu "Mit u prostoru"
U sklopu posljednje Srijede u Muzeju u listopadu (29. 10.) održava se popularno-znanstveno predavanje posvećeno multidisciplinarnom programu Mit u prostoru koji će predstaviti dr. sc. Vitomir Belaj i dr. sc. Juraj Belaj. 

Riječ je o projektu koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, usmjerenom na popularizaciju novoga znanstvenog pristupa u istraživanju i tumačenju načela po kojima su joÅ¡ nekrÅ¡teni Slaveni, po dolasku u naÅ¡e krajeve, ureÄ‘ivali sveti prostor. 

U recentnim istraživanjima otkrivene su zamiÅ¡ljene trokutne strukture, tri točke u prostoru, koje svojim smjeÅ¡tajem simboliziraju odnose meÄ‘u vrhovnim bogovima. Spomenute teme predavači će ilustrirati i prigodnom izložbom da bi ih pobliže pojasnili na konkretnim lokalnim primjerima, odnosno vezama s varaždinskim prostorom. 
       
Predavanje se organizira u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin, od 19 sati, a ulaz je besplatan. 

Suorganizatori su Institut za arheologiju u suradnji s ArheoloÅ¡kim muzejom u Zagrebu i DruÅ¡tvo povjesni-čara grada Varaždina i Varaždinske županije.  
 
O predavačima:

dr. sc. Vitomir Belaj, prof. emeritus 

Diplomirao je etnologiju i germanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je i doktorirao te od 1970. godine do umirovljenja predavao na Odsjeku za etnologiju. Član je mnogih (međunarodnih) stručnih i znanstvenih udruženja, kao i uredništava etnoloških časopisa. Autor je brojnih stručno-znanstvenih članaka, pregleda i nekoliko stručnih knjiga, među kojima je i nedavno objavljena monografija Sveti trokut: Topografija hrvatske mitologije, kojoj je suautor dr. sc. Juraj Belaj. U svojim znanstvenim istraživanjima bavio se običajima s vjerovanjima, poviješću etnološke misli, teorijom i kartografijom, kao i običajima u drevnoj slavenskoj religiji, pučkim i marijanskim pobožnostima te rekonstrukcijom fragmenata prasla-venskoga poganstva u pučkim predajama. Jedno kratko vrijeme, na početku karijere, radio je kao kustos u Gradskom muzeju Varaždin.

dr. sc. Juraj Belaj 

ViÅ¡i je znanstveni suradnik u Institutu za arheologiju u Zagrebu, gdje je od 2013. godine voditelj projekta Srednjovjekovno arheoloÅ¡ko nasljeÄ‘e Hrvatske (5.  –  17. stoljeće). Autor je brojnih stručno-znanstvenih članaka te nekoliko autorskih knjiga. Sudjelovao je na mnogim arheoloÅ¡kim istraživanjima u zemlji i inozemstvu te vodio viÅ¡egodiÅ¡nja istraživanja na Prozorju, u Ivancu i Gori.