
Na 11. sjednici Županijske skupÅ¡tine KoprivniÄko-križevaÄke županije, koja je održana u utorak, 23. rujna, za županijske vijećnike najvažnija toÄka bilo je donoÅ¡enje izmjena i dopuna proraÄuna KoprivniÄko-križevaÄke županije za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu.
– U iznosu samog proraÄuna niÅ¡ta se bitno nije promijenilo i sve je ostalo na razini od 97,7 posto Å¡to govori da smo dobro i realno planirali. Predmet izmjena posebno je u investicijama, a razlika je nastala samo kao posljedica u cijeni javne nabave. Isto tako, predmet izmjena i dopuna bilo je i unutarnje preslagivanje pojedinih pozicija, pa na prihodovnoj strani doÅ¡lo je do odreÄ‘enih promjena oko izraÄuna prihoda od poreza na dohodak, koji će u najvećoj mjeri ovisiti o posljedicama novog Zakona o minimalnoj oporezivoj osnovici za osobne dohotke, kao i o drugim okolnostima u gospodarstvu, koje će za posljedicu imati punjenje te pozicije. U prilog nam idu i promjene Zakona o prihodima na rente za naftne sirovine (plina, nafte…), gdje nam je prihod uvećan za oko tri milijuna kuna, pa kad se sve to zbroji i oduzme, moći ćemo u naÅ¡em proraÄunu realizirati sve projekte, koje smo planirali – objasnio je Darko Koren, župan KoprivniÄko-križevaÄke županije.

Ivan Knok (SDP) podržava neke prenamjene proraÄuna i to posebno kod poticanja lokalnih sredina (dva milijuna kuna) za ravnopravno razvijanje županije, zatim povećanje gospodarenja komunalnim otpadom (400.000 kuna), vodnu infrastrukturu (350.000 kuna), osiguranje u poljoprivredi (100.000 kuna)… dok smatra, da nisu trebale potpore pÄelarstvu (300.000 kuna), kao i smanjivanje npr. sredstava za poticanje poduzetniÅ¡tva (460.000 kuna).
Županijskim vijećnicima informacijama o planovima obrane od poplava obratio se predstavnik Hrvatskih voda Leonard Sekovanić, direktor vodogospodarskog odjela Varaždin, koji je objasnio, da na podruÄju KoprivniÄko-križevaÄke županije postoje tri branjena podruÄja – izmeÄ‘u meÄ‘udržavnih rijeka Drave i Mure, mali sliv Bistra te ÄŒesma – Glogovnica, koji spada u sliv Save.
– Uz rijeku Dravu izgraÄ‘eno je oko 58 kilometara nasipa, koji Å¡tite podruÄje od velike vode i zadovoljavajućih su gabarita, Å¡to je bilo posebno važno tijekom ovih posljednjih visokih vodostaja, kada su nasipi u cijelosti izdržali. No, najveći problemi bili su na mjestima, koja nisu zaÅ¡tićena nasipom, nizvodno od mosta Botovo te stoga treba napraviti plan, kako zaÅ¡tititi ubuduće to podruÄje – istaknuo je Leonard Sekovanić.
Laburist Zlatko Delimar osvrnuo se na dokaze struÄnjaka, kako treba saÄuvati prirodni tok rijeka i time sprijeÄiti poplave, a ne stvarati umjetne nasipe, kojima se regulira rijeka, uniÅ¡tava priroda… Milan Bingula (A–HSP) pak, optužuje Hrvatske vode, da su tijekom poplava premalo uÄinile za sigurnost stanovniÅ¡tva, dok ipak najveći doprinos dali su vatrogasci i stanovniÅ¡tvo, a kao trajna posljedica poplave i ogromna Å¡teta nanesena je poljoprivrednicima na potezu Botovo – Podravske Sesvete.
Tomislavu Ivaneku (HDZ) Äini se, da u Hrvatskim vodama razmiÅ¡ljaju kao u 1950-im godinama, kad je meliorizacija bila sinonim za velike kombinate, Å¡to je bio veliki promaÅ¡aj. Stoga, kaže, da sada imamo tri problema – ekologiju, opasnost od poplava te problem Å¡to Drava odnosi zemlju, pa se stoga postavlja pitanje, kako te tri stvari ujediniti u jedinstvene mjere, a da se optimalno potroÅ¡e sredstva.
KoprivniÄko-križevaÄki župan Darko Koren o svim tim problemima namjerava razgovarati s Äelnim ljudima iz Hrvatskih voda, kad uskoro doÄ‘u u Koprivnicu.
I dok se većina županijskih vijećnika sa svim predloženim iz dnevnog reda složila, ipak jedna od 21 toÄke nije izglasana, a to je financiranje i sufinanciranje Å¡kolskih udžbenika za Å¡kolsku godinu 2015./16. godinu. Naime, u posljednje vrijeme mnogo se govorilo upravo o toj temi, pa je župan Darko Koren ustvrdio, da je to već postalo i politiÄko pitanje.
– Zanima me, zaÅ¡to su se Å¡tampali novi udžbenici. O tome sam razgovarao sa struÄnim ljudima, koji smatraju, da nije bilo potrebno Å¡tampati nove udžbenike, jer im je sadržaj u 99 posto isti, kao u prethodnim, osim papira, koji je loÅ¡ uz nove korice – rezigniran bio je župan, pa je objasnio kako KoprivniÄko-križevaÄka županija ulaže 70 posto svog proraÄuna u obrazovanje (izgradnju pet kapitalnih investicija – gradnju tri osnovnih Å¡kola, i to u Legradu, Sokolovcu i Cirkveni, zatim srednju Å¡kolu u Koprivnici i uÄeniÄki dom u Križevcima) te u sufinanciranje prijevoza uÄenicima, Å¡to je u svakom sluÄaju, puno viÅ¡e od kupnje udžbenika uÄenicima.
www.vzaktualno.hr/Jasna Zagorelec