2014. – Stranica 241

Vic dana – (Ne)rad

15. kolovoza 2014.

165

Arhiva

ObraÄ‡a se Crnogorac svojoj Å¾eni, izvaljen na trosjedu:

“Å½eno, teÅ¡ko mi je gledati te kako samo radiÅ¡ i muÄiÅ¡ se, molim te zatvori vrata od kuhinje!”

Slavimo blagdan Velike Gospe

15. kolovoza 2014.

199

Arhiva

U petak 15. kolovoza slavi se Velika Gospa, dan svetkovine Uznesenja BlaÅ¾ene Djevice Marije na nebo. Taj dan je i drÅ¾avni blagdan u Republici Hrvatskoj, a u BiÅ¡kupcu Ä‡e se odrÅ¾ati tradicionalno proÅ¡tenje.

Svete mise Ä‡e se u biÅ¡kupeÄkoj crkvi Marijina Uznesenja odrÅ¾ati u 7, 9, 11 i 18 sati, dok Ä‡e srediÅ¡nju misu u 11 sati predvoditi vlÄ. Kristijan Stojko, Å¾upni vikar u Å¾upi UskrsnuÄ‡a Isusova iz Sesvetskog Kraljevca.

Vjerovanje u Marijino uznesenje na nebo prisutno je u narodu od prvih krÅ¡Ä‡anskih vremena, a u KatoliÄkoj crkvi dogmom ga je proglasio Papa Pio XII. 1950. godine, te potvrdio Drugi vatikanski koncil. Kao Majku BoÅ¾ju krÅ¡Ä‡ani Mariju slave od petog stoljeÄ‡a, nakon Koncila u Efezu 431. godine koji ju je proglasio Bogorodicom.

Prvi spomen Marijina Å¡tovanja meÄ‘u Hrvatima zabiljeÅ¾en je na crkvenoslavenskom jeziku u molitvi u Kijevskim listiÄ‡ima iz 10. st., druga najstarija je Å ibenska molitva iz 14. st., a o razmjerama odanosti Hrvata Majci BoÅ¾joj govore stotine marijanskih svetiÅ¡ta saÄuvanih do danaÅ¡njih dana.

Canadian Croatian Choral Society u VaraÅ¾dinu

15. kolovoza 2014.

483

Arhiva

Kanadsko-hrvatski mjeÅ¡oviti pjevaÄki zbor Canadian Croatian Choral Society zapoÄinje svoju ljetnu turneju Hrvatskom 16. kolovoza u varaÅ¾dinskoj katedrali s poÄetkom u 20 sati.

Zbor vodi profesor glazbe maestro Edward John Mavrinac. Maestro Mavrinac peta je generacija Hrvata u Kanadi gdje aktivno djeluje kao osnivaÄ raznih hrvatskih glazbenih organizacija kao i privatne Å¡kole u Ontariju. Zbor okuplja brojne Hrvate, ali i njihove prijatelje koji nemaju hrvatsko podrijetlo. Upravo je to ono Å¡to zboru daje Äar, Å¾elja za upoznavanjem zemlje svojih predaka i prijatelja. Njihov bogat repertoar u veÄ‡oj mjeri zaokruÅ¾uje ozbiljna te crkvena, ali i zabavna glazba.

Organizatori putovanja su Anna i BoÅ¾idar Bob Stajrer koji veÄ‡ 22 godine prireÄ‘uju brojne nastupe ovog zbora kroz Hrvatsku, a posebno su ponosni na svoje dvije folklorne skupine koje su sudjelovale na ovogodiÅ¡njoj 48. MeÄ‘unarodnoj smotri folklora.

Za vrijeme turneje gostovat Ä‡e i u Zagrebu, Opatiji, Å ibeniku te Zadru.

Direktorica Radio VaraÅ¾dina dala otkaz

14. kolovoza 2014.

436

Arhiva

Direktorica Radio VaraÅ¾dina Kristina AndroliÄ‡ nakon Äetiri godine odlazi. Dala je otkaz jer joj, kako kaÅ¾e, vlasnici nisu dali podrÅ¡ku u njezinim nastojanjima da spasi Radio.

– Moram reÄ‡i da su problemi poÄeli davno prije, ne moÅ¾e vlasnik kriviti zadnje uprave. Postojale su uprave koje su bile viÅ¡e od deset godina na Radio VaraÅ¾dinu i koje su donijele kljuÄne odluke. 2004. godine odluÄilo se iÄ‡i u ureÄ‘enje tuÄ‘e zgrade i diÄ‡i kredit od 2,5 milijuna kuna, a u isto vrijeme postojali su problemi s likvidnoÅ¡Ä‡u i traÅ¾ene su pozajmice. I dalje zaraÄ‘ujemo viÅ¡e od svih radiopostaja u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, no zbog prevelikih nagomilanih troÅ¡kova iz prethodnih godina, mi ne moÅ¾emo sami – istakla je AndroliÄ‡.

– Izjava vlasnika da nismo predali plan saniranja dugova nije toÄna. Mi smo nekoliko puta predlagali naÄin saniranja dugova. Vlasnik je pismeno odgovorio da je primio plan i da ga prihvaÄ‡a pod uvjetom da dam zabiljeÅ¾bu na svu svoju materijalnu i nematerijalnu imovinu, Å¡to nisam mogla prihvatiti. Å½alosno bi bilo da se ne potraÅ¾i rjeÅ¡enje jer rjeÅ¡enja ima. Apeliram na vlasnika da pronaÄ‘e dogovor s nekim novim vlasnikom ili da se dogovori s ostalim vlasnicima o tome kako sanirati dugove. VaraÅ¾din ne bi bio isti bez Radio VaraÅ¾dina jer on je naÅ¡e kulturno dobro, a ne samo interes vlasnika – dodala je AndroliÄ‡.

Predsjednik Nadzornog odbora Ivan Topolnjak predlaÅ¾e SkupÅ¡tini druÅ¡tva da za novu direktoricu imenuje Dariju SakaÄ.

www.radio-varazdin.hr

Jake padaline prouzroÄile poplave na podruÄju KZZ

14. kolovoza 2014.

180

Arhiva

Jake padaline u noÄ‡i sa 13. na 14. kolovoza uzrokovale su poplave i na podruÄju Zagorja, zbog Äega je Krapinsko-zagorska Å¾upanija od ranih jutarnjih sati u redovitom kontaktu sa deÅ¾urnim sluÅ¾bama, naÄelnicima i gradonaÄelnicima s kojima koordinira akcije na terenu.

Krapinsko-zagorska Å¾upanija danas je takoÄ‘er u suradnji sa Hrvatskim vodama organizirala dopremu oko 2.000 tisuÄ‡e vreÄ‡a za pijesak na podruÄja pogoÄ‘ena poplavama, a opÄ‡inama i gradovima pokrit Ä‡e i troÅ¡kove za nabavku pijeska kojim su punjene vreÄ‡e za gradnju zeÄjih nasipa.

Prema zasad dostupnim informacijama, najviÅ¡e je pogoÄ‘eno podruÄje grada Krapine te opÄ‡ina Sveti KriÅ¾ ZaÄretje,Veliko TrgoviÅ¡Ä‡e i Krapinske Toplice. Dio navedenih podruÄja tijekom danaÅ¡njeg dana osobno je obiÅ¡ao Å¾upan Å½eljko Kolar.

Vatrogasne sluÅ¾be su do 16,00 sati imale 62 intervencije na terenu. IzmeÄ‘u ostalog, bile su poplavljene podrumske prostorije Termi Tuhelj te obiteljskih kuÄ‡a u Rakovcu, Radoboju, Å tuparju, Klokovcu, Krapinskim Toplicama, Cerju Jesenskom, Äurmancu, Maclju, Maloj Erpenji, Lepajcima, LukovÄaku, StubiÄkoj Slatini, Å kariÄ‡evom, Svetom KriÅ¾u ZaÄretju, GubaÅ¡evom, Vrtnjakovcu, Gornjoj PaÄetini, Tuheljskim Toplicama, Å½utnici, ÄŒretu, StubiÄkim Toplicama i Mihaljekovom Jarku.

Jake poplave prouzroÄile su viÅ¡e problema u odvijanju prometa na Å¾upanijskim i lokalnim cestama – doÅ¡lo je do odrona zemlje, prelijevanja velikih koliÄina vode preko kolnika, zadrÅ¾avanja vode na kolniku, nanosa kamenog materijala na kolnik jave ceste sa prilaznih puteva i sliÄno, zbog Äega su neke prometnice bile zatvorene za promet.

Po prestanku oborina stanje na Å¾upanijskim i lokalnim cestama na podruÄju Krapinsko-zagorske Å¾upanije polagano normalizira. Cestarske ekipe Å½upanijske uprave za ceste su i dalje na terenu i vrÅ¡e kontinuirane preglede cesta te u skladu s moguÄ‡nostima osposobljavaju ceste za promet.

Mole se vozaÄi da brzinu kretanja vozila prilagode uvjetima i stanju na kolnicima, dok se ostali sudionici u prometu pozivaju na pojaÄani oprez kako bi se smanjio rizik od dogaÄ‘anja prometnih nesreÄ‡a i drugih izvanrednih situacija.

www.vzaktualno.hr

Proglašeno redovno stanje obrane od poplave na Bednji

14. kolovoza 2014.

184

Arhiva

Od 12:00 sati proglaÅ¡eno je redovno stanje obrane od poplave na rijeci Bednji od izvora do mosta u StaÅ¾njevcu.

Na ovim prostorima kiÅ¡a je poÄela padati juÄer u veÄernjim satima. Intenzitet je u poÄetku bio 20-25 mm/h. Taj intenzitet se zadrÅ¾ao cca 5 sati, nakon Äega se smanjio na oko 10 mm/h. Zbog tolike koliÄine kiÅ¡e doÅ¡lo je do naglog porasta svih bujiÄnih potoka.

Obzirom da je kiÅ¡a poÄela padati na zapadu, na izvoriÅ¡nom dijelu i Plitvice i Bednje te se Å¡iri u smjeru istoka (znaÄi u smjeru teÄenja ovih rijeka), situacija je nepovoljna i oÄekujemo da Ä‡e koliÄina vode premaÅ¡iti propusnu moÄ‡ korita te Ä‡e doÄ‡i do izlijevanja.

Bednja

Bujice su se formirale u gornjem toku Bednje te su napunile korito veÄ‡ u Lepoglavi, gdje je porast vodostaja preko 20 cm/h. Zbog velike koliÄine vode oÄekuje se izlijevanje:

Kod ceste Ivanec – Jerovec (kod KuljevÄice)

Kod mosta Beletinec – PodevÄevo

Uzvodno od mosta Novi Marof – KljuÄ

Obzirom da vremenske prognoze predviÄ‘aju krajem dana prestanak oborina, potrebno je pratiti razvoj situacije i utvrditi da li Ä‡e opasnosti od plavljenja biti i na nizvodnom toku Bednje.

Plitvica

Velike koliÄine kiÅ¡e pale su i na podruÄju sliva Plitvice. Zbog drugaÄijih uvjeta teÄenja, na slivu Plitvice se ne oÄekuje znaÄajniji porast vodostaja, niti plavljenja.

Ekipe Hrvatskih voda su na terenu i prate razvoj situacije. Po potrebi Ä‡e se poduzimati odgovarajuÄ‡e aktivnosti.

www.vzaktualno.hr

Broj noÄ‡enja u srpnju veÄ‡i za 29 posto!

14. kolovoza 2014.

173

Arhiva

Nakon odliÄnih rezultata za prvih Å¡est mjeseci, trend rasta turistiÄkog prometa u VaraÅ¾dinu nastavlja se i u srpnju, pa tako biljeÅ¾imo rast dolazaka za 7,45%, a broj noÄ‡enja se u srpnju, poveÄ‡ao za Äak 29,03%.

– I ove brojke potvrÄ‘uje sve veÄ‡u popularnost grada VaraÅ¾dina kao turistiÄke destinacije. Posebice raduje i veliki broj turista iz inozemstva. Tako je od ukupnog broja dolazaka Äak 78 posto stranih gostiju, a od ukupnog broja noÄ‡enja, 71,5% Äine stranci – poruÄuju iz TZ-a Grada VaraÅ¾dina.

Od stanaca, najveÄ‡i broj noÄ‡enja ostvarili su gosti iz NjemaÄke, Italije i Poljske, a zanimljivo je da se znaÄajan porast noÄ‡enja odnosi i na goste iz JuÅ¾ne Koreje, kao i iz SAD-a i Kanade.

Kada se pogledaju ukupni podaci, za prvih sedam mjeseci, ukupan rast noÄ‡enja je Äak 21,94%, dok je broj dolazaka poveÄ‡an za 18,35%

Mirovinci od Agrokora traÅ¾e više novca iz Leda

14. kolovoza 2014.

161

Arhiva

Mirovinski fondovi AZ i Raiffeisen danas su putem ZagrebaÄke burze poslali svoje protuprijedloge za skupÅ¡tinu Leda koja Ä‡e se odrÅ¾ati 29. kolovoza. Oba fonda traÅ¾e isplatu veÄ‡e dividende: umjesto predloÅ¾enog 51 milijuna, predlaÅ¾u 93,2 milijuna kuna.

U prijedlogu za skupÅ¡tinu najveÄ‡eg regionalnog proizvoÄ‘aÄa smrznute hrane i sladoleda na dnevnom je redu predviÄ‘eno da se neto dobit Leda u iznosu od 125,87 milijuna kuna rasporedi na naÄin da 51 milijun kuna ide za dividendu dok bi ostatak iÅ¡ao u zadrÅ¾anu dobit. To je prijedlog Nadzornog odbora iz srpnja, a podsjetimo da je veÄ‡inski vlasnik Leda Agrokor koji drÅ¾i 51,3 posto dionica.

Sada, meÄ‘utim, dva mirovinska fonda Å¾ele viÅ¡e novca iz Ledove dobiti i predlaÅ¾u da se na ime dividende isplati 93,27 milijuna kuna ili 50 posto od konsolidirane neto dobiti Ledo grupe koja je lani iznosila 186,5 milijuna kuna.

InaÄe, Raiffeisen u Ledu drÅ¾i 6,06 posto dok je AZ-ov udio 8,07 posto. To je nedovoljno da njihovi protuprijedlozi proÄ‘u. No sve ovisi o tome jesu li se moÅ¾da veÄ‡ oko svega prijateljski dogovorili s Ivicom TodoriÄ‡em, vlasnikom Agrokora.

SniÅ¾ena oÄekivanja za hrvatsko gospodarstvo u kolovozu

OÄekivanja za hrvatsko gospodarstvo oslabila su u kolovozu u skladu s trendom pogorÅ¡anja u Å¡iroj regiji srednje i istoÄne Europe, pokazalo je danaÅ¡nje izvjeÅ¡Ä‡e njemaÄkog ekonomskog instituta ZEW i austrijske Erste banke.

Indeks koji mjeri oÄekivanja struÄnjaka na financijskim trÅ¾iÅ¡tima za gospodarstvo srednje i istoÄne Europe u iduÄ‡ih Å¡est mjeseci znatno je oslabio u kolovozu, drugi mjesec zaredom, i to za 16,1 bod. Hrvatska je u kolovozu zabiljeÅ¾ila pad indeksa koji mjeri oÄekivanja za gospodarstvo u iduÄ‡ih Å¡est mjeseci za 12 bodova.

Budi li se graÄ‘evina?

U lipnju je u Hrvatskoj izdano 499 odobrenja za graÄ‘enje ili 21 posto viÅ¡e u odnosu na isti lanjski mjesec, Å¡to je osmi mjesec zaredom kako broj odobrenja raste na godiÅ¡njoj razini, pokazuju najnoviji podaci DrÅ¾avnog zavoda za statistiku (DZS).

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Djeca iseljenika oprostila se od MeÄ‘imurja

14. kolovoza 2014.

173

Arhiva

Projekt Eco Heritage Task Force, koji je u 20-ak godina obiÅ¡ao cijelu Hrvatsku, proteklih je 19 dana proveden i u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika te uz domaÄ‡instvo i suorganizaciju MeÄ‘imurske Å¾upanije, na sjeveru zemlje od 27. srpnja do 14. kolovoza boravilo je 23 mladih hrvatskih korijena, potomaka iseljenika koji su napustili Hrvatsku traÅ¾eÄ‡i bolji Å¾ivot u tuÄ‘ini.

S Å¾eljom da pomognu lokalnoj zajednici te daju doprinos u oÄuvanju prirodne i kulturne baÅ¡tine, sudionici projekta iz Rumunjske, Makedonije, ÄŒilea, Vojvodine, Argentine, Kanade, Nizozemske i JuÅ¾ne Afrike, zaista su ostavili svoj trag.

Osim u ekoloÅ¡kom smislu, ujedno i na raznim manifestacijama koje su se tokom kolovoza odvijale diljem Å¾upanije – Porcijunkulovu u ÄŒakovcu, proÅ¡tenjima u Cirkovljanu, Prelogu, Sv. Martinu na Muri i Å trigovi, ali i na dogaÄ‘anjima diljem gradova ÄŒakovca, Preloga i Murskog SrediÅ¡Ä‡a te opÄ‡ine Sveti Martin na Muri, gdje su ujedno bili postavljeni i koordinatori projekta.

– PoÄeli smo od ureÄ‘enja djeÄjih vrtiÄ‡a u MaÄkovcu, Prelogu i ÄŒakovcu, pa sve do sportskih igraliÅ¡ta. Mislim da smo napravili veliki posao, moÅ¾da ne toliki koliki bi mi mogli, jer su nas MeÄ‘imurci previÅ¡e pazili i mazili, samo su nam govorili neka se djeca ne umore. U stvari su oni nama htjeli pokazati Å¡to viÅ¡e ljepota MeÄ‘imurja i Å¡to viÅ¡e sadrÅ¾aja koje imate, sve Å¡to vrijedi vidjeti i Å¡to imate za pokazati. A toga zaista ima mnogo – naglasila je voditeljica projekta Nives Antoljak prilikom odrÅ¾avanja zavrÅ¡ne sveÄanosti na kojoj su prezentirane provedene aktivnosti.

Ujedno su tako pomogli Sv. Martinu na Muri nakon nevremena ÄiÅ¡Ä‡enjem kod ribiÄke kuÄ‡e i mlina na Muri, posjetili Dom rudarstva u Murskom SrediÅ¡Ä‡u, ali i ostali oÄarani Oldtimer muzejom Å ardi u Selnici.

– Sve je ovdje teklo lagano, imalo svoju lijepu priÄu i ne mogu se dovoljno zahvaliti Å¾upanu i MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji koji su pokazali kao savrÅ¡eni domaÄ‡ini. Iz MeÄ‘imurja Ä‡emo odnijeti samo lijepe uspomene – dodala je Antoljak.

– ZnaÄaj ovog projekta je u prvom redu da sve veÄ‡i broj mladih ljudi Å¾eli obnoviti komunikaciju sa zemljom svojih predaka. Neki se Å¾ele vratiti, neki upoznati svoju zemlju, neki tek ostvariti kontakte. NaÅ¡ cilj je upravo povezivanje, stvaranje kontakata i promocija, i ako smo ovime napravili samo jedan korak viÅ¡e u tom smjeru, onda smo uÄinili puno – rekao je Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec prilikom obraÄ‡anja mladima na zavrÅ¡noj sveÄanosti.

Ovo je samo jedan u nizu projekata koje provodi MeÄ‘imurska Å¾upanija, ne zaboravljajuÄ‡i Äinjenicu kako je Hrvatska zemlja migracija, zbog Äega svoje mlade ljude mora, ali i zna zadrÅ¾ati, stvarajuÄ‡i niz uvjeta.

– Ali zato treba voditi raÄuna da oni koji su otiÅ¡li ili koji Ä‡e otiÄ‡i, nikada ne zaborave kraj odakle su doÅ¡li, gdje su Å¾ivjeli, odnosno vezu sa svojom maticom zemljom – zakljuÄio je Å¾upan i podijelio zahvalnice svih sudionicima projekta, kako mladima tako i njihovim voditeljima i mentorima.

Svaki je kraj svijeta dobio jedan dan za predstavljanje svojih obiÄaja, a mladi su uz to pokazali i svoje znanje u hrvatskom jeziku koji su nauÄili tokom svog boravka u MeÄ‘imurju. Oprostili su se sa Å¾eljom da se u skoro vrijeme i vrate.

– Ako naÄ‘em posao, rado bi ostala ovdje – priznala je Karla iz Nizozemske.

Lumini svaki dan 10 špancirera Äasti ulaznicama

14. kolovoza 2014.

169

Arhiva

Shoppingirajte u svom omiljenom shopping centru, a dok Å¡pancirate VaraÅ¾dinom pronaÄ‘ite Lumini hostesu i osvojite koncertne ulaznice za Å pancirfest.

Svim ljubiteljima dobre glazbe i dobrih emocija Lumini centar pruÅ¾a jedinstvenu priliku osvajanja ulaznice za koncert na Å pancirfestu.

Jednostavno je – tijekom Å pancirfesta kupujte u Lumini centru i saÄuvajte raÄun. UÅ¾ivajte u Å¡panciranju po gradu, a dok sretnete Lumini hostesu, predoÄite joj raÄun. Svaki dan Lumini Äasti Å¡pancirere sa po 10 koncertnih ulaznica. Ako ste sretne ruke, ulaznica Ä‡e pripasti upravo vama!

SudeÄ‡i prema moÄ‡nom lineup-u Å pancirfesta, svi ljubitelji Lumini shoppinga, Å¡panciranja i vrhunske svirke imaju razloga za zadovoljstvo jer im se pruÅ¾a prilika svaki dan, tijekom trajanja Å pancirfesta osvojiti koncertnu kartu za jedinstveno iskustvo zabave i dobrih emocija.

Stoga ne odgaÄ‘ajte shopping nakon ljetnog odmora, ubacite u Å¡estu brzinu i pronaÄ‘ite put do hostese i glazbenog spektakla na Å pancirfestu.