O aktualnom stanju u obrtništvu, ali i budućnosti razgovarali samo s Mariom Milakom, predsjednikom Udruženja obrtnika Novi Marof.

Formalno sam obrtnik 7 godina, a zapravo sam uz obrtništvo i proizvodnju vezan gotovo cijeli život. Naime i moj otac i moj djed bili su obrtnici, tako da sam već kao dječarac svoje vrijeme provodio u očevoj stolarskoj radioni. Zapravo sam ozbiljno radio, otac je bio prilično strog, puno sam učio, te se i rodila moja ljubav prema drvu. Kad je otac otišao u mirovinu, preuzeo sam vođenje obrta. Moj djed Stjepan, iako je čovjek u visokim časnim godinama, ni danas ne može ni dana bez svoje radione.

Da, s obzirom na dugu obrtničku tradiciju prisutnu u našem kraju i poprilično poznavanje obrtništva, naprosto sam smatrao potrebnim aktivno se uključiti u rad obrtničkih tijela. Predsjednik sam Udruženja obrtnika Novi Marof i član Upravnog odbora Županijske obrtničke Komore, te predsjednik Ceha proizvođača. Imamo vrlo dobru suradnju s HOK-om i predsjednikom Ranogajcem, zajedno smo odradili dosta aktivnosti u interesu obrtnika, naročito u nastojanju da se kroz zakonske odredbe olakša i unaprijedi rad obrtnika.

Cijeli komorski sustav je zamiÅ¡ljen i postavljen da bude u interesu zastupanja obrtniku pred tijelima državne vlast, da Å¡titi obrtnika i bude mu od pomoći, pa je razumljivo da se borimo za Å¡to povoljniji status obrtnika. I sasvim sigurno smo ti koji najbolje poznaju probleme obrtniÅ¡tva, pa tako i predlažu mjere za njihovo prevladavanje. Ministarstvo je radilo svoj posao, nekim smo kompromisnim rjeÅ¡enjima zadovoljni, napredak postoji, ali sasvim sigurno treba učiniti joÅ¡ puno toga, ne samo vezano uz spomenuto ministarstvo već i  u usklaÄ‘ivanju  propisa s mnogo drugih područja, time i ministarstava. 

I dalje očekujemo puno viÅ¡e i boljih rjeÅ¡enja, jer je obrtniÅ¡tvo u izuzetno teÅ¡kom položaju. Upravo je u izmjenama Zakon o PDV-u i bojim se da ćemo biti uskraćeni za jednu od rijetkih pogodnosti, a to je obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama (po naplaćenom  računu). 

Drugim riječima, za sve isporuke koje će biti obavljene od 1. siječnja 2015. godine porezna obveza nastaje neovisno o tome je li isporuka naplaćena ili nije. Bit će to joÅ¡ jedna otežavajuća okolnost, bez da smo u mogućnosti utjecati na to. 

Važna je nova odredba Zakona u odnosu na raniju, da obrtnik u poslovanju ne odgovara sa svojom cjelokupnom imovinom, pa je time smanjen opseg ovršnosti u slučaju kad obrtnik upadne u probleme u poslovanju (broj blokiranih obrta raste na dnevnoj bazi). Obrtnik koji zatvori obrt (nažalost) konačno ima status izjednačen s ostalim nezaposlenim, ostvaruje naknadu na zavodu za zapošljavanje, dok je prije toga nije bilo, dakle je imao manje prava od svog radnika. Zbog toga je kod obrtnika uveden doprinos za zapošljavanje, što je vrlo prihvatljivo.

Novim je Zakonom dana mogućnost da obrtnik izvrši prijenos obrta na člana obitelji još za života, otvorena je veća mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednih zanimanja, što usput, aktivnim obrtnicima baš i ne ide uvijek u prilog.

Dobro je što smo inzistiranjem uspjeli sačuvati obveznost članstva u Komori, iako je članarina bitno smanjena. Naime,u mnoštvu parafiskalnih nameta koje su obrtnici dužni plaćati, članarina Komori ja najmanji izdatak u odnosu na korist koju od toga obrtnik ima.

Pa poprilično, pravne osobe su i dalje privilegirane u odnosu na obrt. Znamo kako to ide, jednostavno se registrira firma uz minimalni temeljni kapital i radi se u povlaÅ¡tenim uvjetima. Naime, za razliku od obrta, uglavnom nema propisanih uvjeta stručnosti i osposobljenosti, dok je npr. otvaranje vezanog obrta uvjetovano položenim majstorski m ispitom Å¡to naravno uključuje stručno znanje, iskustvo i kompetenciju. Upravo tu se nalazi  razlika koja smeta, jer obrt osim Å¡to dakle podrazumijeva stručnosti, daje jamstvo za zaÅ¡titu zdravlja i potroÅ¡ača.   

Ova razlika za nas obrtnike, uz rad „na crno“, znači nelojalnu konkurenciju, te sužava prostor, uzima tržiÅ¡te.

Uz već spomenuta dvojbena zakonska rješenja sasvim sigurno je to nelikvidnost. Kao što znate, velik je broj obrtnika s blokiranim žiro-računima, dapače, svakim danom sve veći. To je na kraju i razumljivo, u ovakvim uvjetima u kojima poslujemo, obrtnik je zadnji kojemu se plaća, ali se strogo prati podmirenje svih obveza i prvi je kojemu se npr. trenutno iskopča struja, dok su velike firme dužnici koje se i ne pita zašto ne plaćaju. Sve ide preko leđa naročito malog obrtnika, čak su i inspekcijske kontrole rigoroznije.

Obrtnik je pod velikim opterećenjem, teÅ¡ko nabavlja obrtna sredstva,uopće po postojećim bankarskim uvjetima je gotovo kreditno nesposoban. Obrtnik mora poznavati propise i uvjete poslovanja, voditi brigu o nalaženju posla i zaposlenicima, Å¡to je stvarno velik raspon poslova za fizičku osobu i ljudi se kojekako snalaze. Govorim o prosječnom obrtniku, iako ima i onih jačih kojima je donekle lakÅ¡e, ali i slabijih koji mahom propadaju, a takvih je sve viÅ¡e. U posljednjih 4 godina nestalo je 423 obrta na području Varaždinske županije i 63 obrta na području Udruženja Novi Marof. Uvjeti poslovanja sve su rigorozniji, teÅ¡ko je opstati, ali slažemo se da reda i discipline mora biti, jer to uostalom  zahtijevaju i propisi EU, a mi nismo izvan toga.

Opterećuju nas i brojni parafiskalni nameti, koji imaju često teško objašnjive veze s nama.

Naravno da jesmo, ali nepotrebno je dugi bio put do tog vrlo jednostavnog rjeÅ¡enja. Propis je postojao od ranije, a primjenjivao se u Varaždinskoj županiji meÄ‘u rijetkim županijama. Tražili smo odmah s dolaskom nove vlasti da se promijeni, govorili o tome na Obrtničkim forumima koje je ranije organizirala Varaždinska županija, digli smo problem na razinu HOK-a kad su krenule ovrhe, no očito je trebalo vremena da se čuje naÅ¡ glas.  

Udruženje obrtnika Novi Marof nakon dugo godina konačno ima svoj prostor za rad i okupljanje, doduše još otplaćujemo dug. Bilo je tu prijepora i nekih ne baš ugodnih situacija s bivšim predsjednikom, no to je sad iza nas. Iako je teško, želimo okupljati i jačati obrtnike, dizati ugled i značaj obrtništva.

U sustavu obrtništva su udruženja tek prva stepenica, važno je njihovo povezivanje, a posebno rad na razini županijske obrtničke komore. Problemi obrtništva su generalno zajednički,no postoje i specifični, za što je onda važno o njima raspraviti unutar cehova te tražiti rješenja. Komora mora biti izvor dnevnih informacija koje su potrebne za rad i funkcioniranje obrtništva, a bitne i aktualne informacije za obrtnike moraju doći do njih u najkraćem vremenu. Zato mora dobro funkcionirati vertikalna veza od HOK-a, preko Županijske komore do udruženja i to je nešto za što se moramo zalagati. Jednako tako je važno i snažno povezivanje obrtnika, jačanje suradnje i zauzimanje mjesta u društvu koje obrtnicima pripada.