2014. – Stranica 294

Objavljen potpuni program Špancira 2014!

10. srpnja 2014.

254

Arhiva

Kao Å¡to je veÄ‡ svima poznato, od 22. do 31. kolovoza, Ä‡e se na ulicama i trgovima varaÅ¾dinske povijesne gradske jezgre odrÅ¾ati Å pancirfest. I ove godine je Å pancirfest evoluirao, istraÅ¾ujuÄ‡i nove putove za nadogradnju i poboljÅ¡anje programa i produkcijskih uvjeta, ali zadrÅ¾avajuÄ‡i svoj prepoznatljivi duh, jedinstvenu atmosferu i dobre emocije, koje su ga pretvorile u najpopularniji hrvatski festival.

Å pancirfest je najvrjedniji varaÅ¾dinski turistiÄki brand te najveÄ‡i hrvatski festival, koji u deset dana trajanja svake godine privuÄe oko 200.000 posjetitelja.

– Å pancirfest ove godine doÅ¾ivljava svoje 16. izdanje. Ulazimo u tinejdÅ¾erske godine i danas smo nasloÅ¾eniji festival u Hrvatskoj koji je namijenjen svima i donosi razne programe, od kazaliÅ¡ta do heavy metala. VaraÅ¾dince i goste oÄekuje 10 dana dobrih programa i kvalitetne zabave – istakla je prilikom predstavljanja programa direktorica TZ-a grada VaraÅ¾dina Branka Tropp.

– Festival Ä‡e ove godine poprimiti drugaÄiji izgled, naime unatoÄ nejednostavnoj financijskoj situaciji Å¾elimo podiÄ‡i kvalitetu izlagaÄkog prostora i estetiku varaÅ¾dinskih ulica. Obnavljamo sav izlagaÄki prostor, a ovog puta tamo Ä‡e izlagati mladi varaÅ¾dinski umjetnici. OÄekuje nas i bogat program u Parku kreative koji Ä‡e obuhvatiti radionice, igraonice i djeÄje predstave. Na ulicama grada nastupit Ä‡e vodeÄ‡i europski performeri, umjetnici te profesionalne skupine novog teatra, a uz njih Å pancirfest Ä‡e ugostiti i prvi meÄ‘unarodni susret verglaÅ¡a. Novina jest koncertni prostor u Å½upanijskoj palaÄi koji Ä‡e uz probrane glazbene sadrÅ¾aje ugostiti i kazaliÅ¡ne predstave – dodala je Tropp.

UliÄni sviraÄi bit Ä‡e brojniji no ikad, a ulice ponovno ukraÅ¡ene cipelama i njihovim tragovima. Uz to kuÄ‡ice i Å¡tandovi Ä‡e dobiti novo ruho, a u njima Ä‡e gosti moÄ‡i kuÅ¡ati, popiti i kupiti neÅ¡to iz bogate palete gastronomske ponude. Posebnost Ä‡e dati partner ovogodiÅ¡njeg festivala- TuristiÄka zajednica Kvarnera.

– Å pancirfest VaraÅ¾din i VaraÅ¾dince predstavlja onakvima kakvi jesu. Kultura, glazba, gastronomija, enologija, dobre emocije i joÅ¡ mnogo toga. Njegov utjecaj na grad, ali i regiju je ogroman, uz kulturni utjecaj tu je i veliki gospodarski. naime, procjena je da organizacija festivala stoji 3,8 milijuna kuna, dok je benefit kroz ugostiteljstvo i trgovinu Äak 8 ili 9 puta veÄ‡i. Tu je naravno i velika reklama naÅ¡eg grada, pa je tako veÄ‡ sada u prvih 6. mjeseci ove godine, u odnosu na proÅ¡lu, broj dolazaka turista porastao za 15 posto, a broj noÄ‡enja za 14 posto – objasnio je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ te pozvao sve da doÄ‘u i pronaÄ‘u neÅ¡to baÅ¡ za sebe.

Glazbeni program

Glavna pozornica Å pancirfesta, pokraj Starog grada, otvoriti Ä‡e se nesvakidaÅ¡njim spektaklom – koncertom VaraÅ¾din 90’s All Stars banda (22.8.), super grupe sastavljene od iskusnih varaÅ¾dinskih glazbenika koji Ä‡e predstaviti iznimno Å¾ivu i kvalitetnu varaÅ¾dinsku rock scenu 90-tih.

Iz niske velikih regionalnih i svjetskih imena, koja Ä‡e potom nastupiti na glavnoj festivalskoj pozornici, posebno valja izdvojiti kultne njujorÅ¡ke Blondie, koji sviraju u ponedjeljak 25. kolovoza te slavne Stereo MCs, koji Ä‡e Å pancirfest rasplesati u petak, 29. kolovoza.

Uz Stari grad, tu je ponovno popularna i stilski veoma raznolika pozornica na Trgu Miljenka StanÄiÄ‡a. Iako svi koncerti zasluÅ¾uju posebnu paÅ¾nju, izdvojit Ä‡emo zborski spektakl Viva Vox (22.8.), genijalce ritma Les Tambours du Bronx (23. 8.), ali i Radu Å erbedÅ¾iju i njegov Zapadni kolodvor (24. 8.) te nastup legendarnog LaÄnog Franca (30.8.).

Umjesto pozornice na Korzu, ove godine Ä‡e se otvoriti novi prostor – dvoriÅ¡te Å½upanijske palaÄe, koje je mnogo primjerenije uÅ¾ivanju u profinjenijem programu kojeg pokriva ta treÄ‡a glazbena scena Å pancirfesta. Ona Ä‡e donijeti zanimljivu kombinaciju glazbe i teatra, a svakako treba izdvojiti nastup suvremene dive sevdaha Amire Medunjanin sa programom “Amulette” (22. 8.). Posebni znaÄaj imaju i dva subotnja koncerta (23. i 30. 8.) jedinstvenog Å pancirfest festivalskog orkestra u suradnji s Komornim mjeÅ¡ovitim zborom i orkestrom Kapela Paulina Warasdin, sastavljenoga od ponajboljih varaÅ¾dinskih klasiÄnih glazbenika i okupljenog posebno za ovu priliku.

Iako na Korzu neÄ‡e biti pozornice, glavni gradski trg biti Ä‡e prepun glazbe jer Ä‡e na njemu, u primjerenijem formatu i uz izravni kontakt s publikom, nastupiti brojni glazbeni sastavi i projekti prilagoÄ‘eni otvorenom prostoru, od posebnog izdanja otkaÄenih Soulfingersa do jedinstvenog European Symbolic Orchestra.

UliÄni program

UliÄni program, svojevrsna duÅ¡a i srce Å pancirfesta, u 2014. biti Ä‡e kvalitetniji nego ikad. Na ulicama i trgovima VaraÅ¾dina nastupiti Ä‡e vodeÄ‡i europski performeri, umjetnici te profesionalne skupine novog teatra, a uz njih Ä‡e se ugostiti i prvi meÄ‘unarodni susret verglaÅ¡a, te cijeli niz Å¡to poznatih, Å¡to potpuno novih nastupa i dogaÄ‘anja, od onih obiljeÅ¾enih povijeÅ¡Ä‡u tradicijom pa sve do zavrÅ¡ne produkcije EU projekta “Circus as a way of life”. I uliÄni sviraÄi biti Ä‡e brojniji no ikad s posebnim naglaskom na vrhunske varaÅ¾dinske glazbenike, a poveÄ‡anom otvorenoÅ¡Ä‡u i prohodnoÅ¡Ä‡u Korza i glavni Ä‡e gradski trg moÄ‡i ugostiti viÅ¡e i ÄeÅ¡Ä‡e nastupe glazbenika i performera.

Park kreative

OvogodiÅ¡nji program Parka kreative sastavljen je od vrhunskih kreativnih radionica pod vodstvom eminentnih profesionalnih mentora. VraÄ‡aju se i popularne djeÄje predstave, a nakon svake od njih biti Ä‡e organizirane dodatne tematske radionice tako da zabave, edukacije i poticanja na kreativnost za najmlaÄ‘e zasigurno neÄ‡e nedostajati.

Kao posebni dodatak javnom prostoru Parka kreative, kreirati Ä‡e se i za igru prepustiti nove interaktivne i zabavne igraÄke izraÄ‘ene od recikliranih materijala od kojih Ä‡e dio, moÅ¾da i ostati u parku nakon Å pancirfesta.

Uska ulica

Uska ulica i ove godine ostaje ulica umjetnika, ovaj puta namijenjena mladim, svjeÅ¾im snagama uz dodatak jednako mladih, ali veÄ‡ afirmiranih produkt-dizajnera. Å pancirfest upravo na podruÄju razvoja lokalne kreativne industrije, koju aktivno potiÄe i promiÄe, pokazuje svoju snagu i ulogu generatora novih, kreativnih, ali i komercijalnih ideja, a dio tih nastojanja je upravo i prilika da mladi umjetnici dobiju priliku izravno sudjelovati na velikoj kulturno-turistiÄkoj manifestaciji pod posebno povoljnim uvjetima.

Å to joÅ¡?

VaraÅ¾dinske ulice biti Ä‡e ponovno ukraÅ¡ene cipelama i njihovim tragovima, a novo Ä‡e ruho dobiti i kuÄ‡ice te Å¡tandovi. Posjetitelji Ä‡e ponovno moÄ‡i razgledati, kupiti, kuÅ¡ati i popiti neÅ¡to iz bogate izloÅ¾beno-prodajno-gastronomske palete koju Å pancirfest nudi svake godine, a posebnost je da Ä‡e se posebno svojim okusima, ukusima i vizurama predstaviti TuristiÄka zajednica Kvarnera.

Za one kojima, nakon zavrÅ¡etka redovno programa, treba joÅ¡ uzbuÄ‘enja tu je i popularni after-program na koji Ä‡e voziti Pan noÄ‡ni bus.

Program Å pancirfesta 2014.:

Petak, 22. kolovoza

AMIRA MEDUNJANIN – AMULET

Å½upanijska palaÄa

VIVA VOX

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

Subota, 23. kolovoza

Å PANCIRFEST FESTIVALSKI ORKESTAR

Å½upanijska palaÄa

SIDDHARTA

Pozornica Stari grad

LAIBACH

Pozornica Stari grad

LES TAMBOURS DU BRONX

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

Nedjelja, 24. kolovoza

ZIJAH A. SOKOLOVIÄ† – MEÄUIGRE 0-24

Å½upanijska palaÄa

RADE Å ERBEDÅ½IJA I ZAPADNI KOLODVOR

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

2 CELLOS

Pozornica Stari grad

URBAN&4

Pozornica Stari grad

Ponedjeljak, 25. kolovoza

KEREKEÅ TEATAR – UFURAJ SE I PUKNI

Å½upanijska palaÄa

MALEHOOKERS

Pozornica Stari grad

SONNY & HIS WILD COWS

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

BLONDIE

Pozornica Stari grad

Utorak, 26. kolovoza

KAZALIÅ TE PLANET ART – RITINA Å KOLA

Å½upanijska palaÄa

TERRAFOLK & EUROPEAN SYMBOLIC ORCHESTRA

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

Srijeda, 27. kolovoza

TEATAR GAVRAN – SLADOLED

Å½upanijska palaÄa

DELADAP

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

ÄŒetvrtak, 28. kolovoza

TEDI SPALATO

Å½upanijska palaÄa

CINKUÅ I

prilikom predstavljanja programa

Petak, 29. kolovoza

TAMARA OBROVAC TRANSHISTRIA ENSEMBLE

Å½upanijska palaÄa

STEREO MCS

Pozornica Stari grad

DJAIKOVSKI FEAT. TK WONDER & MC WASP

Pozornica Stari grad

DARKWOOD DUB

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

Subota, 30. kolovoza

Å PANCIRFEST FESTIVALSKI ORKESTAR

Å½upanijska palaÄa

PUNÄŒKE

Pozornica Stari grad

KAWASAKI 3P

Pozornica Stari grad

BRKOVI

Pozornica Stari grad

LAÄŒNI FRANZ

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

Nedjelja, 31. kolovoz

GROOVE ON

Å½upanijska palaÄa

SILENTE

Pozornica Stari grad

PARNI VALJAK

Pozornica Stari grad

PAVEL

Pozornica Trg Miljenka StanÄiÄ‡a

ViÅ¡e informacija potraÅ¾ite na www.spancirfest.com

Otvorena izloÅ¾ba "naj suvenira" Zagorja

10. srpnja 2014.

252

Arhiva

Å½upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljko Kolar prisustvovao je u dvorcu OrÅ¡iÄ‡ u subotu, 05. srpnja 2014. godine otvaranju izloÅ¾be radova i proglaÅ¡enju pobjednika 13. Trijenala zagorskog suvenira. Na ovogodiÅ¡nji natjeÄaj odazvalo se 106 obrtnika i nositelja tradicijskih znanja i vjeÅ¡tina, umjetnika, dizajnera, likovnih amatera te Å¡kolskih udruga, koji su prijavili 700 radova od razliÄiti vrsta materijala.

Prilikom otvaranja izloÅ¾be, Å¾upan Å½eljko Kolar je rekao: – Zadovoljni smo zbog Äinjenice Å¡to je i ove godine bio velik interes za sudjelovanjem na Trijenalu zagorskog suvenira. Moramo se potruditi da zagorski suveniri dobiju zasluÅ¾enu promociju, jer njihova kvaliteta je neosporna. To potvrÄ‘uje i Äinjenica da su primjerice, umijeÄ‡e izrade licitara, koje potjeÄe iz Marije Bistrice i umijeÄ‡e tradicionalne proizvodnje drvenih igraÄaka uvrÅ¡teni na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baÅ¡tine svijeta. Stoga nema razloga da turisti koji dolaze u Zagorje, umjesto autohtonih zagorskih suvenira koji nastaju u rukama vrijednih majstora, za uspomenu kupuju plastiÄne suvenire iz Kine.

Å½iri je ove godine imao teÅ¾ak posao odabrati najbolje izmeÄ‘u tolikog broja pristiglih radova i Äestitam svima koji su se odazvali. Å to se tiÄe nagraÄ‘enih radova, Krapinsko-zagorska Å¾upanija razmiÅ¡lja o tome da ih jedan dio kupi i koristi u promotivne svrhe. Å½elio bih pohvaliti i Muzeje Hrvatskog zagorja, TuristiÄku zajednicu Krapinsko-zagorske Å¾upanije i ObrtniÄku komoru Krapinsko-zagorske Å¾upanije i zahvaliti im Å¡to Äuvaju tradiciju odrÅ¾avanja Trijenala zagorskog suvenira koja datira od 1975. godine.

Å½iri je prvu nagradu dodijelio Zlatarni Bashota iz Zagreba, za unikatni nakit od srebra sa motivima licitarskih srca i tradicijskih drvenih igraÄaka. Druga nagrada dodijeljena je Keramiki Nova iz Ozlja, za izvedbeno rjeÅ¡enje uporabnog suvenira od keramike s motivom licitarskog srca, dok je treÄ‡u nagradu osvojio Mladen SaviÄ‡, Älan UdruÅ¾enja obrtnika BedekovÄina i ObrtniÄke komore Krapinsko-zagorske Å¾upanije, za dekorativne i uporabne suvenire od keramike: Å¾laburaÄ u obliku ptice i aroma lampe u obliku Å¡kafa.

Nagrade su dobitnicima uruÄili ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Vlasta Krklec, direktorica TuristiÄke zajednice Krapinsko-zagorske Å¾upanije Sanja Å krinjar i potpredsjednik ObrtniÄke komore Krapinsko-zagorske Å¾upanije Darko Varga.

Povjerenstvo za odabir suvenira dodijelilo je i priznanja za inventivno koriÅ¡tenje tradicijskih elemenata upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baÅ¡tine sljedeÄ‡im izlagaÄima:

1. Lovri Fijanu i Ivani Å uÅ¡tiÄ‡ iz Marije Bistrice

2. Mladenu MikuÅ¡u i Pavici MlinariÄ‡ iz Brezovice

3. Vlasti Hubicki iz Marije Bistrice

4. Gordani Mahmet Habazin iz Marije Bistrice

5. Brankici Å Ä‡uric iz Marije Bistrice

6. Äuri BrleÄiÄ‡u iz Marije Bistrice

Priznanje za koriÅ¡tenje prirodnog materijala (roÅ¾evine) u oblikovanju suvenira Povjerenstvo je dodijelilo Antunu PeneziÄ‡u iz Zagreba, jednome od posljednjih majstora ÄeÅ¡ljara iz Hrvatske i Å¡ire.

Za suvremenu interpretaciju elemenata nematerijalne baÅ¡tine priznanja su dodijeljena:

1. Hrvoju VranÄiÄ‡u iz Zaboka

2. Mariu Nokaju iz Zagreba

3. Davoru Å uku iz Zagreba

Tijekom iduÄ‡ih mjeseci publika Ä‡e putem anketnih listiÄ‡a u Galeriji Dvorca OrÅ¡iÄ‡ u Gornjoj Stubici, u Galeriji grada Krapine u Krapini i u Muzeju “Staro selo” Kumrovec imati prigodu dati svoje miÅ¡ljenje i odabrati svoj “naj suvenir” 13. Trijenala zagorskog suvenira.

www.vzaktualno.hr

Lijevi skretaÄ na lepoglavskoj zaobilaznici

10. srpnja 2014.

219

Arhiva

Opasna prometna toÄka na lepoglavskoj zaobilaznici – pjeÅ¡aÄki prijelaz kod Å¾eljezniÄke pruge, na kojem je ove godine prelazeÄ‡i cestu u naletu automobila stradala srednjoÅ¡kolka iz Lepoglave, i dalje je u centru pozornosti nadleÅ¾nih u Hrvatskim cestama i Gradu Lepoglavi, koji Å¾ele ovaj pjeÅ¡aÄki prijelaz uÄiniti Å¡to sigurnijim. Iako postoji vertikalna signalizacija koja upozorava na postojanje pjeÅ¡aÄkog prijelaza, ove je godine, nakon prometne nesreÄ‡e, dodana i ona horizontalna, koja upozorava na potrebu poÅ¡tivanja maksimalne dozvoljene brzine od 50 kilometara na sat.

U planu je Hrvatskih cesta da se na navedenom mjestu uredi i lijevi skretaÄ prema Å¾eljezniÄkoj stanici, pa su se s predstavnikom Hrvatskih cesta, radi dogovora o planiranim aktivnostima, na samoj lokaciji sastali voditeljii gradskih sluÅ¾bi Grada Lepoglave – Gordana MoÅ¡mondor i Petar Å½upaniÄ‡, predvoÄ‘eni zamjenikom gradonaÄelnika Hrvojem KovaÄem.

Da bi se izgradio lijevi skretaÄ u projekt Ä‡e se morati ukljuÄiti i Hrvatske Å¾eljeznice od kojih se oÄekuje da urede prostor u krugu Å¾eljezniÄke stanice, prvenstveno parkiraliÅ¡na mjesta.

– Iako se sigurnost ne moÅ¾e podiÄ‡i na sto posto, traÅ¾imo rjeÅ¡enja koja Ä‡e taj postotak podiÄ‡i na Å¡to veÄ‡u razinu. U planu nam je urediti javnu rasvjetu koja Ä‡e noÄ‡u osvjetljavati ovo gradsko podruÄje pa tako i ovaj pjeÅ¡aÄki prijelaz. RazmiÅ¡ljamo i o drugim rjeÅ¡enjima, kao i o postavljanju semafora koji Ä‡e biti dodatno upozorenje vozaÄima koji Ä‡e se prevelikom brzinom pribliÅ¾avati ovom pjeÅ¡aÄkom prijelazu – istaknuo je zamjenik lepoglavskog gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ.

www.vzaktualno.hr

Argentinci na penale u finale

10. srpnja 2014.

228

Arhiva

Ovo svjetsko prvenstvo u Brazilu neodoljivo podsjeÄ‡a na ono iz 1990. koje je odrÅ¾ano u Italiji. Ne samo zato Å¡to Ä‡e u finalu, kao i tada, igrati Argentina i NjemaÄka, nego i zato Å¡to se i sada ponavlja argentinski “Å¡verc-komerc”. GauÄosi su se i onda provlaÄili na penale i s rezultatima 1:0. Prvo su jedva proÅ¡li grupu kao treÄ‡i, iza Kameruna i Rumunjske, a onda su u osmini finala nokautirali Brazil 1:0, pa u Äetvrtfinalu raspadajuÄ‡u Jugu na penale i konaÄno u polufinalu domaÄ‡ina Italiju, takoÄ‘er na penale.

I onda nisu igrali niÅ¡ta posebno, ali su u momÄadi imali deset “Å¡ljakera” i Maradonu. Pardon, imali su na golu i Goycocheu koji je skidao penale. Povijest se ponavlja. Ni sada ne igraju niÅ¡ta posebno, ali imaju Messija koji istina ne igra bog zna Å¡to, ali je tu, kao duhovna snaga, kao sigurnost i Äovjek na kojeg se moÅ¾eÅ¡ osloniti. I nemojmo zaboraviti, juÄer su na golu imali SubaÅ¡iÄ‡evu priÄuvu Romera koji je obranio dva jedanaesterca.

A Oranje? Opet su izgubili, opet su bili blizu i opet nisu otiÅ¡li do kraja. Toliko oÄekivani naslov svjetskih prvaka neÄ‡e nikad osvojiti. Barem dok smo mi Å¾ivi. OÄito su gubitniÄka momÄad. Van “Genijale” nije posegao za svojim “genijalnim” potezom iz Äetvrtfinala i promijenio golmana uoÄi penala. PotroÅ¡io je sve tri izmjene veÄ‡ prije vjerujuÄ‡i valjda kako Ä‡e uspjeti utakmicu rijeÅ¡iti u 120 minuta. Prevario se i danas Ä‡e dobiti sigurno novi nadimak.

U taktiÄkom ratu, u dosadnoj utakmici nedostojnoj polufinala, Van Gaal (Van Genijale) i Sabella igrali su â€žÅ¡ah“ sa svojim dobro posloÅ¾enim i taktiÄki discipliniranim figurama. Nije bilo prostora niti na jednoj strani, niti jedan genijalac na utakmici (Messi, Van Persie ili Robben) nije mogao niÅ¡ta pokazati. Prilika gotovo da nije ni bilo i zato je bilo najpravednije da odluÄi rulet penala. A tu su se Argentinci bolje snaÅ¡li i pobijedili 4:2.

U nedjelju Ä‡emo tako ipak gledati europsko-juÅ¾noameriÄki obraÄun iako smo se nadali europskom finalu. NjemaÄka je, prema prikazanom protiv Brazila favorit, ali povijest nas upozorava kako Europljani nikad nisu osvojili naslov na ameriÄkom tlu. BaÅ¡ kao ni latino-amerikanci nikad nisu slavili u Europi. Je li doÅ¡ao kraj toj tradiciji?

www.vzaktualno.hr

Još jedna drska kraÄ‘a u Murskom SredišÄ‡u

10. srpnja 2014.

566

Arhiva

U srijedu, 9. srpnja, oko 17,55 sati na groblju u Murskom SrediÅ¡Ä‡u, u Ulici Antuna MihanoviÄ‡a, nepoznati poÄinitelj priÅ¡ao je 59-godiÅ¡njakinji iz Murskog SrediÅ¡Ä‡a i sa vrata joj otrgnuo i ukrao zlatni lanÄiÄ‡.

Materijalna Å¡teta cijeni se na viÅ¡e stotina kuna.

Protiv poÄinitelja Ä‡e se podnijeti kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

Dani svetog Benedikta u Svibovcu Podravskom

9. srpnja 2014.

539

Arhiva

U subotu 12. i nedjelju 13. srpnja odrÅ¾at Ä‡e se u Svibovcu Podravskom Dani svetog Benedikta, sveca zaÅ¡titnika ovog mjesta u OpÄ‡ini SraÄinec. Kao Å¡to je to veÄ‡ uobiÄajeno, program Ä‡e donijeti mnogobrojne sportske i kulturne dogaÄ‘aje.

U subota 12. 7. 2014. program poÄinje u 16 sati otvaranjem Svibovskog sejma, u 17:30 odrÅ¾at Ä‡e se prezentacija “Svibovski Å¡trukli i zlevke”, u 19 sati je sveÄana sjednica Mjesnog odbora Svibovec Podravski, u 19:30 smotra folklora, na kojoj nastupaju KUD Benedikt Svibovec Podravski i gosti, a dan se zavrÅ¡ava glazbenim programom pod Å¡atorom u organizaciji ugostiteljstva RIS.

U nedjelju 13. 7. 2014. u 8 i 10 sati odrÅ¾avaju se Svete mise u mjesnoj crkvi, u 17:30 sati je revijalna nogometna utakmica Udruga ÄŒrepiÄar – Svibovec legende, u 18 sati DVD Svibovec Podravski organizira djeÄju vatrogasnu vjeÅ¾bu, u 18:30 je nogometna utakmica NK Podravac – NK SraÄinec, a cijeli dan odrÅ¾ava se glazbeni program pod Å¡atorom u organizaciji ugostiteljstva RIS.

Mjesni odbor Svibovec Podravski i OpÄ‡ina SraÄinec pozivaju sve mjeÅ¡tane i njihove goste da posjete Dane svetog Benedikta.

www.vzaktualno.hr

Turisthotel d.d. – Dio dobiti za isplatu dioniÄarima

9. srpnja 2014.

251

Arhiva

Na Glavnoj skupÅ¡tini Turisthotela d.d. odrÅ¾anoj danas donesena je odluka da Ä‡e se dio dobiti ostvarene u 2013. u iznosu od 32 milijuna kuna upotrijebiti za isplatu dividende dioniÄarima DruÅ¡tva. DioniÄarima DruÅ¡tva isplatiti Ä‡e se dividenda u iznosu od 88 kn po dionici. Dividenda pripada dioniÄarima na Äijim raÄunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira u depozitoriju SKDD su upisane dionice na dan odrÅ¾avanja Glavne skupÅ¡tine. Dividenda Ä‡e se isplatiti u roku od trideset dana od dana odrÅ¾avanja Glavne skupÅ¡tine.

Hidroelektra smanjuje temeljni kapital i traÅ¾i strateÅ¡kog partnera

Glavna skupÅ¡tina Hidroelektre niskogradnje donijela je odluku o smanjenju temeljnog kapitala radi pokriÄ‡a gubitaka, kao i odluku o poveÄ‡anju temeljnog kapitala, kroz ulazak moguÄ‡eg strateÅ¡kog partnera u tvrtku.

Temeljni kapital Hidroelektre niskogradnje, temeljem juÄer donesene odluke skupÅ¡tine dioniÄara, umanjit Ä‡e se smanjenjem nominalne vrijednosti dionice sa 100 na 50 kuna. Temelji kapital tako Ä‡e biti prepolovljen, na 31,19 milijuna kuna, objavili su danas iz te tvrtke. Pritom istiÄu da se iznos za koji je kapital smanjen neÄ‡e isplatiti dioniÄarima, veÄ‡ Ä‡e se koristiti za pokriÄ‡e dijela gubitka iz poslovanja tvrtke u 2013. godini.

Primarna je svrha strateÅ¡kog odnosa s jednim ili viÅ¡e potencijalnih partnera, navode iz Hidroelektre, pomoÄ‡i tvrtki u provedbi poslovnog plana pri ostvarivanju prilika u domeni graditeljstva. StrateÅ¡ki partner ili partneri Ä‡e se definirati sukladno specifiÄnim potrebama ili ciljevima tvrtke kako bi se postigao maksimalni uspjeh za tvrtku.

DZS: Hrvatski izvoz u pet mjeseci porastao za 12,3 posto

Trend rasta hrvatskog robnog izvoza po znatno viÅ¡im stopama od rasta uvoza nastavljen je i na razini prvih pet mjeseci ove godine, pokazuju danas objavljeni prvi podaci DrÅ¾avnog zavoda za statistiku (DZS).

U razdoblju od sijeÄnja do kraja svibnja Hrvatska je na inozemna trÅ¾iÅ¡ta izvezla roba u vrijednosti od 30,8 milijardi kuna, Å¡to je za 12,3 posto ili 3,37 milijardi kuna viÅ¡e u odnosu na vrijednost robnog izvoza u istom razdoblju lani. Istovremeno je uvezeno roba u vrijednosti od 52,3 milijarde kuna, odnosno za 5,8 posto ili 2,88 milijardi kuna viÅ¡e nego u prvih pet mjeseci 2013. godine.

U skladu s takvim kretanjima na kraju svibnja je vanjskotrgovinski deficit bio na razini od 21,5 milijardi kuna, odnosno smanjen je za 2,2 posto prema istom proÅ¡logodiÅ¡njem razdoblju.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica