Vlak naletio na kombi, nema ozlijeđenih
U subotnje je jutro ÄŒakovec zadesila nova tragedija. naime, danas, 26. travnja 2014. godine oko 12.25 sati je na željezničkom prijelazu u Ulici dr. Tome Bratkovića doÅ¡lo do naleta putničkog vlaka na kombi. U nesreći nema ozlijeÄ‘enih, no prouzročena je materijalna Å¡teta.

Do nesreće je doÅ¡lo jer vozač kombija nije poÅ¡tivao postavljeni Andrijin križ, javljaju iz PU meÄ‘imurske. 

Policijski očevid je u tijeku. 



www.vzaktualno.hr
Varaždinci uredili Trg Matije Gupca
Kao Å¡to je bilo i najavljeno, u ovo subotu prijepodne uspjeÅ¡no je održana akcija ureÄ‘enja Trga Matije Gupca u Varaždinu. GraÄ‘ani V. i VI. mjesnog odbora, te članovi Udruge branitelja liječenih od PTSP-a i Udruge veterana 7. gardijske brigade PUMA zajedno su sa gradonačelnikom Goranom HabuÅ¡om i drugim predstavnicima Grada Varaždina uz stručnu pomoć djelatnika Parkova posadili tridesetak stabala. 

Bila je to jedna u nizu akcija u koje su uključuju graÄ‘ani kako bi uljepÅ¡ali ovaj gradski trg koji će time postati joÅ¡ ljepÅ¡a zelena oaza nadomak centru grada. 

Grad Varaždin je sudionike akcije uređenja počastio ukusnim grahom i pićem pa je u dobroj atmosferi nastavljeno druženje u kojem su građani iznijeli želju da se nastavi s takvim aktivnostima na uređenju gradskih zelenih površina.
 




Francuska crtaonica i poziv na zatvaranje
Francuska crtaonica i VAFI gledaonica puna je malih zaljubljenika u crtanje. Crta se Eiffelov toranj, francuske zastave, Å¡ara se… No, sve to Å¡to su djeca nacrtala neće se baciti – postat će film. Veselu atmosferu na radionici zatekli smo i u subotu prijepodne.

U Varaždinskoj kući u Gajevoj ulici u sklopu VAFI-ja (Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin 22.-27.travnja) čiji je ovogodišnji partner Francuska održava se Francuska crtaonica i VAFI gledaonica. Mališani crtaju sve što je povezano s Francuskom, ali i što im padne na pamet. Crtaonica je otvorena u četvrtak, a od onda je u njoj crtalo stotinjak djece.

Eiffelov toranj – kolaž

– Imali smo čak i jednu curicu od dvije godine koja je napravila kolaž. Inače, najfascinantnije mi je Å¡to su djeca na početku zbunjena kad im kažem da trebaju neÅ¡to nacrtati na temu Francuske, ali kad im zadam neÅ¡to konkretno poput zastave ili Eiffelovog tornja ispadnu odlični radovi – rekla je volonterka VAFI festivala i voditeljica crtaonice Andreja Piskač.

Eiffelov toranj nacrtala je i Rea (10). 

– Kad smo gledali filmove na VAFI-ju vidjela sam da ima i crtaonica pa sam se odlučila javiti jer volim crtati i slikati. Ovaj Eiffelov toranj je kolaž – objaÅ¡njava nam Rea.

Najboljima nagrade

No na Crtaonici je bilo onih mlaÄ‘ih poput Lare(4,5) koja je crtala francuski brod, ali i Vite (8) koji je po brzom postupku izradio tri svoja djela. 

– Nacrtao sam suncokret, francusku loptu i sad crtam najviÅ¡i vrh planine koji se nalazi u Francuskoj – pojasnio nam je.

Najboljim crtežima s Crtaonice podijelit će se nagrade koje je osiguralo Francusko veleposlanstvo, a od svih crteža nastat će i kratak film.

Slične  francuske igraonice inače organizira varaždinski Francuski klub svakog utorka u varaždinskoj knjižnici za predÅ¡kolce i niže razrede osnovne Å¡kole.

vafi52

Bogat program u subotu i nedjelju

Iako su danas zavrÅ¡ile službene projekcije VAFI festivala, u subotu i nedjelju publiku očekuje joÅ¡ programa. 

U 18 sati počinje “Kralj i ptica rugalica”, jedan od najgenijalnijih filmova francuske animacije. Film je raÄ‘en prema bajki Hansa Christiana Andersena, likovi su diznijevske strukture, a priča prati dimnjačara i pastiricu koji pokuÅ¡avaju uteči utjecaju tiranskog i taÅ¡tog kralja Charlesa V III = VIII VIII = XVI koji vlada izmiÅ¡ljenim kraljevstvom nazvanom Takicardia. Kralj gleda u križ, ali nitko to ne spominje, jedino ptica koristi svaku priliku da se ruga kralju. 

Ovaj film namijenjen je djeci starijoj od osam godina, a nakon njega slijede animirani filmovi za odrasle.

Seksualnost i smrt

MeÄ‘u četiri kratka francuska filma koje govore o seksualnosti i smrti  nalazi se i “Logorama“, film nagraÄ‘en Oscarom. Uz “Logoramu” prikazat će se i “Edmond“, film o čudaku koji je postao magarac, “Madagascar“, film o ritualu nakon smrti pokojnika te “Oh Willy”, film o čovjeku koji nakon smrti majke odlazi živjeti u nudističku zajednicu. 

Nedjelja – joÅ¡ filmova

Iako u nedjelju službeno završava VAFI dodjelom nagrada, nudi se još odličnih filmova za publiku.

U 10 ujutro prikazat će se najbolji filmovi iz VAFI Seniora, a u 16 sati u kinu Galerija prikazat će se popularni animirani dugometražni francuski film “Ernest i Celestine” za sve starije od 6 godina.
Crtić je priča o prijateljstvu medvjeda uličnog glazbenik Ernesta i boemske miÅ¡ice Celestine. 

Svi programi su besplatni.

26. travnja, subota
10-13.00 i 15 – 17.00
Francuska crtaonica i gledaonica
Varaždinska kuća, Gajeva ulica

15.00 – radionica stripa & hibridne animacije EDIT COMICS – knjižnica za mlade

15.00 – predstavljanje AAA Studija – Nicolas Bougère, Annecy – palača Herzer

16.00 – okrugli stol na temu “Animacija kao pedagoÅ¡ko sredstvo” – palača Herzer 

18.00 – Kralj i ptica rugalica – animirani dugometražni – kino Galerija 

20.00 – francuski animirani kratki 2 – kino Galerija

27. travnja, nedjelja

10.00 – najbolji SENIOR filmovi – kino Galerija 

11.30 – zatvaranje i dodjela nagrada JUNIOR- palača Herzer

16.00 – Ernest i Celestina – animirani dugometražni – kino Galerija 






Poljoprivredni proizvođači primili certifikate
Devetu godinu za redom poljoprivredni proizvoÄ‘ači koji na Gradskoj tržnici u Varaždinu prodaju svoje proizvode, su dobili certifikate. Ove godine certificirano je oko 80 proizvoÄ‘ača, koji ovime kupcima garantiraju da su proizvodi koje prodaju – domaći. 

Navedene certifikate je odobrila komisija sastavljena od predstavnika Varaždinske županije, Grada, Savjetodavne službe, Gradske tržnice te Udruge Hrvatskih tržnica, a vrijednim proizvođačima uručila ih je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.

– ÄŒestitam vam na radu, trudu i upornosti, na proizvodnji ovih poljoprivrednih proizvoda koji su prepoznatljivi na razini Varaždinske županije i regije. Vidi se da je puno truda već uloženo, no uložit će se sigurno joÅ¡ te sam uvjerena da ćete i dalje postizati vrhunske rezultate – istakla je zamjenica ministra. 

certifikati





www.vzaktualno.hr/MG
Topolovec predsjednik, Košić i Samoborec potpredsjednici
Na Izbornoj skupÅ¡tini Sjeverozapadnog regionalnog saveza HNS održanoj u Varaždinskim Toplicama izabrano je novo vodstvo na čelu s predsjednikom AnÄ‘elkom Topolovcem, predsjednikom ŽO HNS Krapinsko-zagorske županije, koji je time postao i član PredsjedniÅ¡tva HNS-a na državnoj razini. 

Za potpredsjednike Saveza izabrani su Melita Samoborec, predsjednica ŽO HNS Koprivničko-križevačke županije i Alan Košić, član Predsjedništva ŽO HNS Varaždinske županije.

Skupštini je prisustvovalo više od 160 delegata iz pet županija, a obratila im se i predsjednica HNS-a Vesna Pusić.

– Ovo je vrlo važan trenutak jer ključni dogaÄ‘aji u zemlji ovise o nama. Zato je potrebna odlučnost, inicijativa, upornost i znanje, a to su kvalitete koje su članovi HNS-a oduvijek pokazivali. Projekt HNS-a je ozbiljan i bitan projekt, a u aktualnoj vlasti uvijek smo bili kolegijalan partner. Å to se tiče nekih bivÅ¡ih članova, naglasila je da su se sami udaljili od ciljeva koje je postavila stranka, a time se i sami isključili. ÄŒlanovi HNS-a imaju različite stavove koji doprinose kvaliteti donesenih odluka, a one su uvijek vodile zajedničkom cilju. HNS bira svoje vodstvo za vrijeme ispred nas te je potrebna energija koja može za sobom povesti sposobne ljude i time garantirati budućnost svih nas, poručila je Pusić.

Novoizabrani predsjednik SZ regionalnog saveza Anđelko Topolovec naglasio je važnost sjeverne Hrvatske u budućem jačanju HNS-a te pozvao sve članove na jedinstvo u ostvarenju zajedničkih ciljeva i projekata.

– Na sjeveru Hrvatske HNS je oduvijek imao visoko postavljenu ljestvicu u ostvarenju izbornih rezultata. Zbog toga moj izbor nije samo velika čast, nego i obveza da ti rezultati svakim novim izbornim ciklusom budu sve bolji. Ja sam siguran da ću uz pomoć svih vrijednih članova u pet sjevernih županija sve postavljene ciljeve uspjeÅ¡no ostvariti, rekao je Topolovec.

Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar istaknuo je kako je odličan odaziv delegata pokazatelj daljnjeg jačanja HNS-a na sjeveru Hrvatske i pokazuje da je put kojim ide današnji HNS u potpunosti ispravan.

– Pred nama su izbori za Europski parlament koji će pokazati da HNS i koalicijski partneri imaju povjerenje graÄ‘ana, a mjere koje provodi Vlada RH uskoro će pokazati da smo spremni i sposobni rjeÅ¡avati sve probleme u zemlji. DanaÅ¡nja sjednica Regionalnog saveza pokazala je da je HNS na sjeveru jedinstven i uvjeren sam da će u budućnosti biti joÅ¡ jači, rekao je Å tromar.

Sjednici su prisustvovali i kandidati HNS-a na zajedničkoj listi za Europski parlament Jozo Radoš i Marin Vučić. U svojim govorima podsjetili su da je danas točno mjesec dana do izbora i da ovime HNS ulazi u intenzivnu kampanju. U kampanji će se prvenstveno usredotočiti na susrete i razgovore s građanima te će ih pozivati da u što većem broju izađu na izbore. Na zajedničkoj koalicijskoj listi SDP-HNS-IDS-HSU kandidati HNS-a zauzimaju treće i deveto mjesto.




www.vzaktualno.hr
"Nemoguća misija 5" u Londonu!
Tom Cruise sprema se za snimanje petog nastavka serijala filma Nemoguća misija, a sve će se odvijati u Londonu, doznaje Showbizspy. Tom će opet biti Ethan Hunt, a scene će se snimati u samom središtu Londona i to na najpoznatijim legendarnim lokacijama, kao i na nekim manje poznatima.

– Nekoliko će scena biti snimljeno oko Londona, uključujući jurnjavu motorima niz The Mall, nakon koje slijedi potjera brodovima po Temzi – otkrio je izvor za britanski The Sun. 

Paula Patton, Jeremy Renner i Simon Pegg već su poznata lica ove franšize, a šuška se kako će Jessica Chastain preuzeti ulogu Tomove ženske desne ruke.

Inače, peti nastavak nasljeÄ‘uje “Mission: Impossible – Ghost Protocol”, četvrti dio akcijskog serijala iz 2011. godine koji je ukupno zaradio gotovo 700 milijuna dolara!



www.timeout.hr/MVB
Obljetničkim koncertom ozariti ćemo publiku
Ususret velikom obljetničkom koncertu zbora varaždinske katedrale Chorus Angelicus koji slavi petnaestu godinu postojanja, razgovarali smo sa njegovim voditeljem AnÄ‘elkom Igrecom, priznatim skladateljom, dirigentom i orguljaÅ¡em. Otkrio nam je kako je to svirati na kraljici instrumenata te koliko truda i napora stoji iza tako dobro uvježbanog i dugovječnog zbora. 

Osim Å¡to je s nama podijelio da je posjet Izraelu neÅ¡to Å¡to čovjeka prati cijeloga života, ujedno je i pozvao Varaždince da u nedjelju, 27. travnja u 19.30 doÄ‘u u katedralu gdje ih čeka jedan od onih koncerta nakon kojih je sve ljepÅ¡e…

Godine 1999. osnovali ste zbor varaždinske katedrale Chorus Angelicus kojeg Varaždinci itekako dobro znaju po sada već mnogobrojnim obilježavanjima velikih blagdana, obljetnica, reÄ‘enja i druga dogaÄ‘anja. Uskoro zbor slavi 15. roÄ‘endan, kako Ä‡ete obilježiti tu veliku obljetnicu?

Obilježavanje te obljetnice započinjemo ove nedjelje, tjedan dana nakon Uskrsa, obljetničkim koncertom zajedno s Varaždinskim komornim orkestrom, koji takoÄ‘er ove godine slavi svoju obljetnicu. Oni su službeno pet godina stariji od nas. Zajedničkim snagama izvest ćemo izbor iz repertoara koji je zbor posljednjih godina pjevao, a praizvest ćemo i dvije nove skladbe.

Kako je zapravo doÅ¡lo do osnivanja jednog takvog zbora koji njeguje crkvenu glazbu svih stilova?

Želja pokojnog biskupa Marka Culeja i ondaÅ¡njeg rektora katedrale mons. Alojzija Domislovića bila je da se u katedrali osnuje zbor mladih. Prva grupa je bila sačinjena prvenstveno od studenata FOI-a i Varaždinske gimnazije. Ansambl je vremenom stasao, uz broj članova rasla je i kvaliteta. MeÄ‘u prvim većim djelima bila je i Mozartova “Spatzenmesse” koju smo ovog Uskrsa ponovno pjevali na svečanoj misi u katedrali. U crkvenim dokumentima se naglaÅ¡ava kako valja njegovati svo blago crkvene glazbe posebno u stolnim crkvama. Tu uredbu pokuÅ¡avamo provesti u zbilju i u naÅ¡oj stolnoj crkvi.

ÄŒesto organizirate koncerte duhovne glazbe. Kakva je posjećenost tih koncerata, imate li svoju publiku? Kakvi su Varaždinci po pitanju te vrste glazbe?

Varaždin ima dugu tradiciju njegovanja klasične glazbe, tako da na našim koncertima ne nedostaje publike, a svjesni smo da mnogim vjernicima puno znači naše redovito nedjeljno pjevanje na misi u 11 u katedrali.

Redoviti ste sudionik Varaždinskih baroknih večeri, a suraÄ‘ujete i sa drugim poznatim orkestrima. Å to biste izdvojili kao vaÅ¡e najveće uspjehe u ovom petnaestogodiÅ¡njem razdoblju?

Posebno su nam se usjekli u pamćenje koncerti s orkestrima Le parlement de musique Strasbourg pod vodstvom njihova dirigenta, te Hofkappelle München. Velik je izazov spremiti zahtjevan program za nastup sa svjetski poznatim ansamblima specijaliziranim za staru glazbu. Među velikim uspjesima su svakako i Mozartov Requiem sa Varaždinskim komornim orkestrom, ili Honeggerov oratorij Kralj David sa Vojnim okrestrom.

Chorus

Putovali ste i izvan hrvatskih granica i tako predstavljali Varaždin. Odakle ste kući ponijeli najljepÅ¡e dojmove?

Najljepše nam je bilo u Izraelu. Mnogima je bilo prvi put. Imali smo dva koncerta: u Galileji i samom Jeruzalemu, te hodočastili Isusovom domovinom. Bio je to projekt koji će nas pratiti čitav život.

Skladatelj ste duhovne glazbe, dirigent, zborovoÄ‘a i orguljaÅ¡. Po čemu su karakteristične orgulje, jedan od najsloženijih instrumenata kojeg zasigurno nije lako naučiti svirati. Postoji li meÄ‘u mlaÄ‘om populacijom interes da zasviraju na tom instrumentu?

Mislim da je naučiti svirati kraljicu instrumenata usporedivo učenju sviranja svakog drugog instrumenta Å¡to se tiče rada, motiviranosti, muzikalnosti. Zapanjujuća je kompleksnost samog instrumenta. Zamislite moći upravljati instrumentom od preko 3.500 svirala, veličine od nekoliko metara do par milimetara, kako je slučaj u naÅ¡oj katedrali. Generacije mladih ljudi koji upisuju studij orgulja na Glazbenoj Å¡koli u Varaždinu potvrÄ‘uju veliki interes mladih uhvatiti se u koÅ¡tac s toliko svirala.

Mnogi koji vas sluÅ¡aju u Varaždinskoj katedrali kažu da ste vrhunski uvježban zbor. Koliko rada stoji iza toga?

Zbor sačinjavaju liječnici, učitelji, glazbenici, radnici, menadžeri, studenti, Ä‘aci, oni pred mirovinom… Svaki od njih izdvaja svoje dragocjeno vrijeme i stavlja ga na raspolaganje meni kao zborovoÄ‘i i kolegama zboraÅ¡ima, te naposljetku naÅ¡im sluÅ¡ateljima. Radimo poprilično intenzivno i u svakom je oduÅ¡evljenju proisteklom iz harmonije koju skladamo svojim glasovima uključen velik trud i napor svakog pojedinca, kao i svijest da samo zajedno činimo jedno tijelo koje je sposobno uvijek iznova mijenjati zvuk svakodnevnice naÅ¡ega podneblja.

Osobno ste dobitnik viÅ¡e nagrada meÄ‘u kojima se ističu “Jurica Murai” za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim večerima 2002., Vjesnikova nagrada “Josip Å tolcer Slavenski” za oratorij “Pashalne slike” 2008., a joÅ¡ jedno veliko priznanje stiglo je 2010. u obliku Porina za najbolji album klasične glazbe. To zaista nije malo priznanje…

Nagrade obično stignu neočekivano. Pomažu ustrajati na započetom putu.

Hoćete li pozvati Varaždince da vam se pridruže na velikom svečanom koncertu 27. travnja u Katedrali i reći im kakva ih večer očekuje?

Pozivamo sve naÅ¡e poznavatelje, kao i one koji će to tek postati, da nam se pridruže nedjelju 27. travnja u 19.30 u varaždinskoj katedrali. Ulaz je slobodan. U prvome djelu koncerta moći će uživati u jednoj od Mozartovih najpoznatijih simfonija, onoj u g-molu, njegovoj pretposljednjoj. Drugi dio koncerta započet će dvjema praizvedbama mojih skladbi: “Agnus Dei”, kompozicija je posvećena 100-toj obljetnici početka 1. svjetskog rata, u kojoj zbor muÅ¡karaca zaziva Jaganjca da svijetu daruje mir. Skladba “Molitva” je uglazbljeni 139. psalam (ProničeÅ¡ me, Bože, svega i poznajeÅ¡…) Nakon ovih dviju, slijedi izbor skladbi baroknih majstora: Bacha, Vivaldia i Händela. Riječ je o skladbama veoma virtuoznog karaktera. Uvjereni smo da će naÅ¡i sluÅ¡atelji otići svojim kućama ozareni. 




www.vzaktualno.hr
Piše: Tanja Miličić Cepernić

Zagorska filozofija
Točno je da bu nam alkohol skratil života.
Ali videli smo duplo više!