– Ono Å¡to je interesantno za Varaždinsku županiju jest da ima vrlo jaku metalo-preraÄ‘ivačku, te drvnu industriju, kao i industriju proizvodnje kože. To je područje koje u Varaždinskoj županiji zapoÅ¡ljava preko 56 posto svih zaposlenih, te je 90 posto izvozno orijentirana. Pozitivni su i poljoprivredni i klasteri proizvoÄ‘ača obuće, te posebice ICT klasteri Å¡to dobro pozicionira čitavu županiju – istakla je Maletić koja je u Varaždin stigla i kako bi mlade upoznala sa mogućnostima financiranja njihovih inicijativa kroz Erasmus plus, ali i europski socijalni fond. 

Naime, prema riječima zastupnice Maletić, mladi će moći kroz svoje udruge, ali i kao pojedinačne inicijative, prijaviti zanimljive projekte za financiranje na natječaje, od kojih su neki već otvoreni na Agenciji za mobilnost. 

– Tako već postoje primjeri mladih iz drugih država članica koji su organizirali natjecanja u debatiranju, snimili filmove o vrijednostima Europske unije za srednje i osnovne Å¡kole, neki su organizirali festivale ili programe edukacija. Upravo te inicijative mladih uspjele su povući financije za neÅ¡to Å¡to mlade vole i inače se time ionako bave, a sada su uspjeli spojiti ugodno s korisnim te dobiti europske novce. Samim time sudjeluju i u gospodarskom razvoju jer svaki euro u Republici Hrvatskoj je dobrodoÅ¡ao, posebice ako je taj euro namijenjen mladima koji su inovativni i kreativni. Oni su zapravo ta nova pamet i dodana vrijednost koja zaista može biti pokretač razvoja – zaključila je Maletić te na pitanje novinara o aktualnom stanju u Varaždinskoj županiji, a vezano uz spremnost za europske fondove, dodala kako se vidi da projekata ima. 

– Na lokalnoj razini u Hrvatskoj se dosta projekata priprema za europske fondove, posebice infrastrukturnih, pa tako i u Varaždinskoj županiji ima projekata. Dosta se želi ulagati u povijesnu i kulturnu baÅ¡tinu, koja bi se stavila u funkciju razvoja ruralnog turizma i turizma općenito te revitalizaciju obrta, tako da ima puno ideja i projekata, no onaj koji najviÅ¡e zakazuje u Hrvatskoj je Vlada. Naime, Vlada ne zna kako provoditi fondove i ne zna te novce propustiti do općina, gradova i županija, a Varaždinska županija samim time Å¡to je dosta razvijena i izvozno orijentirana, je i dobro pozicionirana i ovom dijelu za koriÅ¡tenje fondova. MeÄ‘utim, podrÅ¡ke sa razine srediÅ¡nje države i Vlade, nema i to je problem – zaključila je.

Naime, Hrvatska od 01. srpnja 2013. godine svaki mjesec u europski proračun uplaćuje 300 milijuna kuna, dakle do sada smo uplatili 2.7 milijardi kuna, a iz tih fondova nismo povukli nijednu kunu ili euro. 

– Evo sada se konačno dobila akreditacija koja je trebala biti dobivena joÅ¡ u rujnu proÅ¡le godine, odnosno ovih 150 milijuna eura je zapravo predujam koji smo trebali dobiti u 2013. godini. Riječ je zapravo o 1.1 milijardi kuna koje ćemo dobiti, a do tada ćemo već uplatiti ukupno 3 milijarde kuna, dakle tri puta viÅ¡e od ovih prvih novaca koje ćemo tek sada dobiti. To nikako nije bila ideja, već su ti novci trebali doći mnogo prije i da već imamo projekte u provedbi koji bi dalje povlačili europske projekte. Nažalost, projekata nema. Ono Å¡to se sa velikim zakaÅ¡njenjem odradilo krajem 2013. godine Europska komisija je već ocijenila kao loÅ¡e, te će se primjerice morati ponavljati natječaj za željeznički projekt Dugo selo-Križevci. Jednostavno, imamo Vladu koja ne zna raditi sa europskim novcina i općenito ne razumije europske politike – tvrdi Maletić koja u skoroj budućnosti najavljuje nove velike probleme poput aktualnog problema sa rebalansom proračuna RH

– U proračunu je rupa od 3.6 milijardi kuna koje moramo uplatiti u europski proračun. To nikada ni jednoj državi nije trebao biti troÅ¡ak, no kod nas jest jer s druge strane ne znamo povući 12 milijardi kuna koje su nam na raspolaganju. Vlada svojim neredom i neznanjem Hrvatsku vodi u bankrot, a uz to ne zna upravljati proračunom. Naime, Europska komisija im je jasno poručila da sve Å¡to su do sada učinili sa rebalansom nije dobro. U rebalansu su posjekli pokretače rasta i razvoja, odnosno smanjili europske projekte, subvencije malim i srednjim poduzetnicima, ponovno povećali troÅ¡ak rada jer su povećali zdravstveni doprinos. Å alju poruke nestabilnosti i nesigurnosti, te naravno da to EK ocijenjuje kao loÅ¡e – objaÅ¡njava Maletić i dodaje kako u Hrvatskoj nema stabilne i jasne politike koja zna kuda vodi ovu zemlju.