2014. – Stranica 479

10. travnja 2014.

169

Å½upanijska organizacija HDZ-a je Å½upanijskoj skupÅ¡tini VaraÅ¾dinske Å¾upanije uputila inicijativu za raspisivanje referenduma o izjaÅ¡njavanju graÄ‘ana na pitanje: “Da li ste suglasni da se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija Osnovnih i Srednjih Å¡kola na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije financira iz sredstava fondova EU koji su predviÄ‘eni za navedenu svrhu umjesto financiranja po modelu Javno – privatnog partnerstva?”.

Naime, vijeÄ‡nik skupÅ¡tine kao pojedinac ima pravo inicirati donoÅ¡enje akata, podnositi amandmane na prijedloge akata te pokretati druga pitanja iz djelokruga SkupÅ¡tine, dok SkupÅ¡tina izmeÄ‘u ostalog donosi odluke o raspisivanju referenduma o pitanjima iz djelokruga Å½upanije, o kojima SkuÅ¡tina ima pravo donositi odluke, u skladu s Zakonom. Kao glavne razloge ove inicijative navode previsoku cijenu, nedostatak transparentnosti ugovora, krÅ¡enje zakonskih propisa, te neprihvaÄ‡anje provedbe JPP modela u Gradu VaraÅ¾dinu.

– Navedenu Inicijativu smo pokrenuli jer smatramo da je neprimjereno u ovoj gospodarskoj / financijskoj krizi graditi osnovnoÅ¡kolske objekte najskupljim moguÄ‡im modelom, kojim Äetiri objekta dogradnje; rekonstrukcije, novogradnje iznose 397.052.592,11 kn. Za navedeni iznos je prema “cjeniku Grada VaraÅ¾dina” moguÄ‡e izgraditi 40 zgrada, odnosno 1220 stanova – istiÄe AnÄ‘elko StriÄak, Älan SkupÅ¡tine i predsjednik Å½O HDZ-a.

– U situaciji kada je zdravstvo pred kolapsom (80 medicinskih sestara ostaje u varaÅ¾dinskoj bolnici bezposla), kad se na jesen oÄekuju otpuÅ¡tanja u osnovnim i srednjim Å¡kolama, kad u Å¾upaniji 11.500 graÄ‘ana ima blokiran raÄun, ovo se moÅ¾e smatrati beÄ‡utnoÅ¡Ä‡u i bezobrazlukom – dodaju HDZ-ovci i objaÅ¡njavaju kako u Inicijativi predlaÅ¾u i nastavak projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije osnovnih i srednjih Å¡kola, a to je model koriÅ¡tenja fondova EU za to postoje moguÄ‡nosti, kako bi sva djeca u Å¾upaniji mogla imati kvalitetnu nastavu.

Za datum odrÅ¾avanja referenduma predlaÅ¾u 25. svibnja 2014. godine kad se i odrÅ¾avaju izbori za Europski parlarment da se ne stvaraju dodatni troÅ¡kovi Å½upanijskom proraÄunu.

www.vzaktualno.hr

Svi zajedno po titulu Europske prijestolnice kulture!

10. travnja 2014.

176

Kako bi se javnost bolje upoznala o procesu kandidature VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, u palaÄi Herzer danas je u organizaciji Grada VaraÅ¾dina i Ministarstva kulture predstavljen “Program EU Kreativna Europa – potprogram Kultura i Europske prijestolnice kulture”. Ova iznimno vaÅ¾na tema za VaraÅ¾din odnosi se na graÄ‘ane svih Å¾ivotnih dobi kao i na sve sektore, a svi su pozvani da u Å¡estogodiÅ¡njem pripremnom razdoblju sudjeluju sa svojim projektima.

Zamjenik gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡ u uvodnom je govoru istaknuo da to nije samo projekt gradske uprave veÄ‡ njegova uspjeÅ¡nost ovisi o svim sudionicima. RijeÄ je o vrlo ambicioznom projektu koji osigurava vidljivost na karti europskih kulturnih dogaÄ‘anja, zahtjeva visoku umjetniÄku i kulturnu kvalitetu i suradnju svih sektora, a ambiciozan je i zbog znaÄajnih financijskih ulaganja.

– Ovo je izniman projekt, a Grad VaraÅ¾din poduzueo je veÄ‡ dosta koraka. Osobno sam razgovarao s gradonaÄelnicima ÄŒakovca, Koprivnice i Krapine da bi ovo bio zajedniÄki projekat regije. Imamo naÄelni dogovor oko toga, a Å¾elimo na ovaj naÄin VaraÅ¾dinu i ostalim gradovima u regiji dati jedan dodatni uzlet u mnogo smjerova. Osim toga, Å¾elimo se ucrtati na kulturnoj karti Europe i poznati prepoznatljivi. U ovu priÄu nije samo ukljuÄena politika veÄ‡ svi naÅ¡i graÄ‘ani i njihovi projekti – rekao je zamjenik gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡, dodavÅ¡i da se u javnosti moÅ¾da stvara kriva slika o velikim novcima koji trebaju stiÄ‡i iz Europe po pitanju projekta, a najveÄ‡e iznose moraju osigurati grad i drÅ¾ava.

Projekt je prilika da se grad obnovi, ne samo u smislu infrastrukturne obnove veÄ‡ i one koja se odnosi na mijenjanje svijesti graÄ‘ana, a ujedno je to i prilika za mijenjanje imidÅ¾a grada, meÄ‘usektorsku suradnju te porast Å¾ivotnog standarda i nova zapoÅ¡ljavanja.

– Svima je dobro poznato da nam je vaÅ¾no imati svojevrsni izgovor da bi se generirale nove ideje, pokrenuli projekti i aktivnosti u nekom gradu. Neke gradovi za tu svrhu primjerice ugoÅ¡Ä‡uju Mediteranske igre, prvenstva i sliÄno. U Å¡estogodiÅ¡njoj pripremi za prijestolnicu kulture zapravo je sadrÅ¾an i taj dugoroÄni efekt na samu lokalnu zajednicu. Ako Å¡est godina jedan grad zajedniÄki diÅ¡e u istom smjeru onda to neneminovno ostavlja i neke posljedice. VaraÅ¾din je mali grad ali ima ozbiljno kulturoloÅ¡ko zaleÄ‘e, zajedno sa stanovnicima koji imaju veliku svijest o konzumaciji kulture – rekla je Anera Stopfer iz Ministarstva kulture RH.

– DosadaÅ¡nji primjeri europskih prijestolnica kulture premaÅ¡ivali su broj stanovnika koji ima VaraÅ¾din, ali s obzirom na Å¡iru zajednicu odnosno regiju koja bi se ukljuÄila, nukleus za projekt je vrlo snaÅ¾an – kaÅ¾e Anera Stopfer.

Da se VaraÅ¾din ozbiljno prihvatio priprema i skupljanja dobrih iskustva potvrdio je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda VaraÅ¾din koji je danas govorio o kandidaturi VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture.

– VaraÅ¾din je na prvi glas o moguÄ‡nosti da jedan hrvatski grad 2020. godine bude europska prijestolnica kulture, krenuo sa istraÅ¾ivanjima, skupljanjem iskustava od gradova koje su to veÄ‡ bili i koji se pripremaju. IÅ¡li smo na edukacije, uÄili dobre i loÅ¡e strane od mnogih eminentnih struÄnjaka, te sudjelujemo i u projektu Kreativna Europa sa partnerima iz 5 drÅ¾ava. Vjerujem da moÅ¾e biti iznimno znaÄajan projekt koji je u zadnjih 10 godina bio generator rasta grada i kulture, ali i gospodarstva – istaknuo je Raymond Rojnik dodavÅ¡i da je vaÅ¾no da Ä‡e ovaj projekt na razne naÄine omoguÄ‡iti svim stanovnicima da sami kreiraju svoju kvalitetu Å¾ivota.

– NajvaÅ¾nije Å¡to smo nauÄili od ostalih gradova jest ukljuÄivanje Å¡to Å¡ire zajednice, izvaninstitucionalnih organizacija i partnera, dakle ukljuÄivanje gradova i mjesta iz regije Sjever, te spajanje kulture i gospodarstva. To Ä‡e biti veliki poticaj da se maknemo iz ove jedne apatije u kulturi, jer ovdje se ne radi samo o umjetnosti, glazbi i knjiÅ¾evnosti, veÄ‡ opÄ‡enito o kulturi Å¾ivljenja, od kulture komunikacije, politiÄke kulture do kulture navijanja ili prehrane – kaÅ¾e Rojnik.

VaraÅ¾dinski aduti svakako su tradicija, pozicija i kreativnost, te po tome prednjaÄi pred drugim gradovima kandidatima.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

FB Messenger postaje jedina opcija za chat!

10. travnja 2014.

175

Kada je Facebook kupio aplikaciju za chat WhatsApp za 16 milijardi dolara, buduÄ‡nost njegove vlastite aplikacije, Facebook Messengera je dovedena u pitanje. Ipak najpopularnija je mreÅ¾a razrijeÅ¡ila korisnike svake sumnje u srijedu, kada je sluÅ¾beno potvrÄ‘eno da Messneger ostaje gdje jest!

Naime, Facebook Ä‡e uskoro “prisiliti” svoje korisnike da Å¡alju poruke iskljuÄivo putem Messengera eliminirajuÄ‡i tradicionalne verzije iOs i Android aplikacija.

Nakon Å¡to korisnik primi obavijest o ovome, imati Ä‡e dva tjedna da “skine” Messenger prije nego servis unutar glavne aplikacije ne nestane zauvijek, javlja Mashable.

– Krenuli smo sa slanjem obavijesti korisnicima da se poruke kompletno miÄu iz Facebook aplikacije na Facebook Messenger. Da bi mogli nastaviti chatati na Facebook, korisnici Ä‡e morati instalirati Messenger aplikaciju – objavljeno je juÄer iz Facebooka.

Ako veÄ‡ imaÅ¡ Messneger na mobitelu, svo tvoje chatanje veÄ‡ ide iskljuÄivo kroz Messneger jer ga glavna aplikacija proslijeÄ‘uje.

Promjene Ä‡e se prvo provesti u nekoliko zemalja diljem Europe, a s vremenom i u ostatku svijeta.

www.timeout.hr/vlG

Svratište kod Alberta C. u Teatru &TD

10. travnja 2014.

175

Negdje izmeÄ‘u Eleuzinskog svetiÅ¡ta i Republike ÄŒeÅ¡ke otvorilo se SvratiÅ¡te kod Alberta C. Uz izmijenjene geografske i povijesne koordinate, ova predstava odjekuje motivima drame Nesporazum Alberta Camusa napisane 1943. godine.

UsteÅ¾uÄ‡i se od pretpostavki o izravnim utjecajima tadaÅ¡nje povijesno-politiÄke situacije na dramu, jedno je sigurno: Camus je u svojoj radnji izokrenuo dramaturÅ¡ki princip prepoznavanja, jedan od onih na kojima poÄiva antiÄka tragedija. Na taj naÄin dostigao je novu vrstu tragiÄnosti koja se prema svome vremenu ne odnosi dijagnostiÄki, veÄ‡ problemski.

U SvratiÅ¡tu kod Alberta C. majka i kÄ‡i u izvedbi Ane KariÄ‡ i Mie BiondiÄ‡ zaboravile su Camusov svijet i preÅ¾ivljavaju ga nakon rata, nakon zloÄina i nakon iluzije pobjede. Jednom kad se ipak suoÄe s proÅ¡loÅ¡Ä‡u, pokazat Ä‡e se kako nesporazumi tragiÄkih razmjera povremeno izbijaju i kroz svakodnevne patologije. Zbog neizdrÅ¾ivosti takve situacije one nuÅ¾no otvaraju neistraÅ¾eni prostor fantazije za koji se ne moÅ¾e razabrati je li rijeÄ o bijegu ili izgradnji jedinog moguÄ‡eg realiteta.

Premijera predstave zakazana je za 15. travnja u 20 sati u polukruÅ¾noj dvorani Teatra &TD, a slijede izvedbe 16. i 17. travnja.

www.timeout.hr

Predstavljena lista Nacionalnog foruma za EU izbore

10. travnja 2014.

177

Nacionalni forum i Hrvatska socijalno-liberalna stranka predstavili su u VaraÅ¾dinu listu br.12 za nadolazeÄ‡e EU parlamentarne izbore. Na listi se nalazi 11 kandidata Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i Liste za Rijeku te nestranaÄkih osoba, a uz nositelja liste i predsjednika Nacionalnog foruma prof. dr. Nikice GabriÄ‡a, graÄ‘anima VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije obratilisu se i europeologinja Renata Å eperiÄ‡ Petak te inÅ¾enjer telekomunikacijskog prometa Äuro Lubura.

Skup je otvorio potpredsjednik Nacionalnog foruma i koordinator Nacionalnog foruma za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju Goran Kozina, a okupljene graÄ‘ane je pozdravio i predsjednik Å½upanijske organizacije HSLS-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije Ivan JenkaÄ.

– Velika koalicija dviju vodeÄ‡ih stranaka nije moguÄ‡a jer voÄ‘e jedne i druge stranke ne mogu skupa razgovarati niti popiti kavu, a kamoli razgovarati o nekom problemu Hrvatske. Drugo rjeÅ¡enje ove duboke krize u Hrvatskoj mogla bi biti tehniÄka vlada koja bi odradila minimum stvari koje trebamo srediti da bi mogli postati uistinu realna i punopravna Älanica Europe jer bi uspostavila standarde. No, to, takoÄ‘er, nije moguÄ‡e! VodeÄ‡e politiÄke stranke neÄ‡e pristati. Dakle, to je politiÄko ludilo koje nas ne moÅ¾e dovesti do rjeÅ¡enja krize. To za nas ne predstavlja prepreku jer mi dijalog i sa lijevom i sa desnom stranom Å¾elimo graditi na konkretnim projektima a posebice rjeÅ¡enjima kljuÄnih problem druÅ¡tva kao Å¡to su zdravstvo,obrazovanje, mirovine, lokalni i regionalni ustroj. Pri tom valja Å¡ansu dati mladima na naÄin da se i teoretski i praktiÄno obrazuju sukladno potrebama modernog vremena,a ne da izlaze sa fakulteta bez ikakvog praktiÄnog znanja – rekao je predsjednik Nacionalnog foruma Nikica GabriÄ‡ te dodao kako je za vraÄ‡anje kamata potreban rast bruto domaÄ‡eg proizvoda od tri posto.

Posljednji zabiljeÅ¾eni rast bruto domaÄ‡eg proizvoda bio je u godini kad je predsjednica Vlade bila Jadranka Kosor, takoÄ‘er, kandidat liste br.12.

Renata Å eperiÄ‡ Petak je naglasila da zapanjujuÄ‡e manje povlaÄimo novaca iz EU fondova u odnosu na Älanarinu, jer nismo adekvatno za to organizirani i ne koristimo zbog raznoraznih politiÄkih kadrovskih kriÅ¾aljki znanje struÄnih ljudi, koje smo za to ranije struÄno osposobljavali.

Äuro Lubura je kao kandidat sa liste br. 12 naglasio da svoju ulogu vidi u zaÅ¡titi potroÅ¡aÄa posebice na podruÄju pruÅ¾anja i reguliranja telekomunikacijskih usluga Å¡to otvara prostor i pruÅ¾a moguÄ‡nosti za intenzivan i dinamiÄan angaÅ¾man.

InaÄe, na listi su br. 12 se uz Nikicu GabriÄ‡a, nalaze dva sveuÄiliÅ¡na profesora, docent, tri inÅ¾enjera, ekonomistica i povjesniÄarka umjetnosti, tri uspjeÅ¡na poduzetnika te uspjeÅ¡na premijerka; – diplomirana ekonomistica Renata Å eperiÄ‡ Petak (HSLS), doc. dr. Mato PaliÄ‡ (NF), menadÅ¾er i poduzetnik diplomirani inÅ¾enjer Vladimir Ferdelji (Nezavisni – HSLS), prof.dr. Amir Muzur (PGS-LZR), povjesniÄarka umjetnosti prof. Goranka Horjan (NF), inÅ¾enjer telekomunikacija Äuro Lubura (NF), diplomirani agronom Sanja Rukavina (HSLS), poduzetnik mr. Mirza Å abiÄ‡ (Nezavisni), aktivistica za ljudska i manjinska prava dr. Gordana Aksin (Nezavisna), te zastupnica u Hrvatskom saboru i bivÅ¡a premijerka diplomirana pravnica Jadranka Kosor (Nezavisna).

Predsjednik najmlaÄ‘e hrvatske politiÄke stranke Nikica GabriÄ‡ posjetio je i Metalsku industriju VaraÅ¾din, proizvoÄ‘aÄa koji izvozi na trÅ¾iÅ¡te svih kontinenata, u viÅ¡e od 40 drÅ¾ava svijeta upoznavÅ¡i se sa poslovnim aktivnostima ove tvrtke.

www.vzaktualno.hr

Sigurnost u Novom Marofu zadovoljavajuÄ‡a!

10. travnja 2014.

160

U Kulturnom centru â€žIvan Rabuzin“ u Novom Marofu u utorak 8. travnja odrÅ¾ana je sjednica VijeÄ‡a za komunalnu prevenciju na kojoj se raspravljalo o stanju sigurnosti u Gradu Novom Marofu u 2013. godini, aktualnoj problematici na podruÄju Grada i ostalim pitanjima.

U uvodnom dijelu gradonaÄelnik je istaknuo da prema raspoloÅ¾ivim informacijama koje mjeseÄno dobiva od naÄelnika Policijske postaje Novi Marof te podataka iz informativnih biltena Policijske uprave varaÅ¾dinske o sigurnosnom stanju na podruÄju Grada Novog Marofa u 2013. godini, Grad nema posebnih primjedaba vezanih uz stanje sigurnosti, a na tom tragu treba nastaviti i u 2014. godini.

Zbog ograniÄenih proraÄunskih moguÄ‡nosti, neÄ‡e se iÄ‡i na neka najavljena ulaganja, veÄ‡ Ä‡e se odreÄ‘ene zacrtane aktivnosti provoditi na volonterskoj osnovi ukljuÄivanjem Älanova pojedinih udruga te radom za opÄ‡e dobro radno sposobnih korisnika zajamÄene minimalne naknade.

Kratko izvjeÅ¡Ä‡e o stanju sigurnosti potom je podnio naÄelnik PP Novi Marof Toni Zorman, koji je iznio da je stanje kriminaliteta u 2013. godini bolje u odnosu na prethodnu godinu, da je zabiljeÅ¾en manji broj kaznenih djela, visina materijalne Å¡tete identiÄna je prethodnoj godini, u gospodarskom kriminalitetu evidentirano je jedno kazneno djelo, zabiljeÅ¾en je manji broj sluÄajeva zloporabe droge.

Rad policije u znatnoj je mjeri usmjeren na prevenciju te su u tom smislu emitirane radio emisije, upozoravalo se na moguÄ‡e prijevare, posebno starije populacije, moguÄ‡e kraÄ‘e laÅ¾nih pruÅ¾atelja â€žzdravstvenih“ usluga te skretala pozornost da se vodi raÄuna koga puÅ¡tati u kuÄ‡u, pogotovo one osobe koje Å¾ive same. Tiskan je letak â€žProvalne kraÄ‘e i kako si pomoÄ‡i“, koji je najviÅ¡e podijeljen starijim osobama preko udruga umirovljenika.

Zamjenik naÄelnika Nikola BeÅ¡tek iznio je da je ulaskom u pilot projekt doÅ¡lo do smanjenja prometnih prekrÅ¡aja, policija djeluje viÅ¡e preventivno, a poÄetkom ove godine poluÄeni su dobri rezultati na planu sigurnosti u prometu. Å to se tiÄe javnog reda i mira, nisu zabiljeÅ¾eni veÄ‡i problemi u ugostiteljskim objektima. Petkom i subotom se maksimalno pojaÄava sluÅ¾ba, aktivirana je i pozorniÄka sluÅ¾ba, s posebnim akcentom na rad vikendima noÄ‡u

U raspravi po ovoj toÄki, koja je objedinila i aktualnu problematiku na planu sigurnosti u Gradu Novom Marofu, pojedini Älanovi VijeÄ‡a izvijestili su o stanju u podruÄjima iz njihove domene. Iznijet je problem prodaje alkohola osnovnoÅ¡kolcima, odnosno osobama mlaÄ‘im od 18 godina, unatoÄ zakonske zabrane, a takoÄ‘er i pojava klaÄ‘enja maloljetnika.

Suradnja Centra za socijalnu skrb i policije je dobra, sluÅ¾be zajedniÄki djeluju na rjeÅ¡avanju devijantnih pojava. VaÅ¾no je osigurati dobar protok informacija te iznaÄ‡i rjeÅ¡enje kako senzibilizirati javnost na pravovremene dojave odreÄ‘enih negativnih pojava u svojem okruÅ¾enju.

Na pitanje Å¡to je s cestom MoÅ¾Ä‘enec-Sudovec, VijeÄ‡e je informirano da joÅ¡ uvijek nije postignut dogovor izmeÄ‘u nadleÅ¾nih drÅ¾avnih institucija, cesta je zatvorena, policija provodi kontrolu uz mjere upozorenja.

Vezano uz novi Zakon o socijalnoj skrbi, organizirati Ä‡e se radovi za opÄ‡e dobro bez naknade, ukljuÄivanjem radno sposobnih korisnika zajamÄene minimalne naknade, prema spisku koji Ä‡e Gradu dostaviti Centar za socijalnu skrb. Radovi Ä‡e se organizirati u suradnji s tvrtkom â€žNovokom“ d.o.o. i mjesnim odborima, uz ukljuÄivanje udruga i svih drugih zainteresiranih za volonterski rad, na poslovima od zajedniÄkog interesa za Grad Novi Marof.

VijeÄ‡e je na kraju zakljuÄilo da je stanje sigurnosti u Gradu Novom Marofu u 2013. godini bilo zadovoljavajuÄ‡e te da je trend pozitivnih kretanja nastavljen i u prvim mjesecima tekuÄ‡e 2014. godine.

MeÄ‘utim, pojedini problemi i odreÄ‘ene negativne pojave su i dalje prisutne i na njihovom otklanjanju treba poraditi u narednom razdoblju (znakovi i pjeÅ¡aÄki prijelazi kod vrtiÄ‡a i Å¡kola, prometovanje osobnih automobila na autobusnom kolodvoru, prodaja alkohola maloljetnicima i dr.).

Pri tome je i dalje potrebna promptna razmjena informacija izmeÄ‘u Älanova VijeÄ‡a, ali takoÄ‘er valja djelovati na senzibiliziranju javnosti na pravovremenu dojavu o obiteljskom nasilju i ostalim negativnim pojavama nadleÅ¾nim sluÅ¾bama Grada. Pored ovih aktivnosti, tijekom ove godine raditi Ä‡e se na projektima â€žZdrav za pet“, â€žDjeca prijatelji u prometu“ i â€žManje oruÅ¾ja, manje tragedija“, a provoditi Ä‡e se i radovi za opÄ‡e dobro, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, uz ukljuÄivanje i svih drugih, koji na volonterskoj osnovi Å¾ele doprinijeti opÄ‡em boljitku Grada.

www.vzaktualno.hr

Idemo otok i MasterPeace za mir u svijetu!

10. travnja 2014.

160

Idemo otok je veÄ‡ tradicionalan meÄ‘unarodni kulturno-glazbeni festival mladih koje Ä‡e se ove godine odrÅ¾ati od 3. do 6. srpnja na ludbreÅ¡kom Otoku mladosti uz brojne izvoÄ‘aÄe, umjetnike, aktiviste i udruge mladih. NajveÄ‡a novost je da se od ove godine Idemo otok organizira u suradnji sa svjetskom mreÅ¾om neprofitnih organizacija MasterPeace – glazbom za mir u svijetu koja djeluje u viÅ¡e od 50 drÅ¾ava.

Naime, kao jedan od dogaÄ‘aja unutar MasterPeace pokreta u svijetu, te jedini takve vrste u Hrvatskoj, festival Idemo otok Ä‡e se odrÅ¾ati pod geslom MasterPeacea “Glazbom protiv ratova, Dijalog umjesto uvreda, Kruh umjesto oruÅ¾ja, Stvaranje umjesto uniÅ¡tenja”. Snimka s festivala Ä‡e biti emitirana u sklopu posebnog 24-satnog programa povodom Svjetskog dana mira, 21. rujna koji Ä‡e se prikazivati u viÅ¡e od 50 zemalja s predviÄ‘enom gledanoÅ¡Ä‡u od 400 milijuna ljudi.

InaÄe, ove godine Ä‡e tijekom tri dana na glavnoj pozornici nastupiti 12 bendova, od toga barem 4 neafirmirana mlada benda kojima Ä‡e festival Idemo otok biti prva prilika za nastup na velikoj festivalskoj pozornici pred brojnom meÄ‘unarodnom publikom. MeÄ‘u ostalima ove godine Ä‡e nastupiti LET3, Medo&Fody, Conquering Lion (Makedonija), Narednik Lobanja i vod smrti te mnogi brojni drugi domaÄ‡i i strani poznati izvoÄ‘aÄi.

I ove godine organizatori daju priliku mladim bendovima da predstave svoje glazbeno stvaralaÅ¡tvo na festivalu te su za njih otvorene prijave na web stranici www.idemootok.com do 1. svibnja. Odabir finalista Ä‡e se vrÅ¡iti putem glasanja na Internetu, a konaÄne izvoÄ‘aÄe Ä‡e odabrati struÄni Å¾iri do 1. lipnja.

Osim odliÄne glazbe mladi Ä‡e i ove godine moÄ‡i sudjelovati u radionicama o europskim projektima, umjetniÄkim radionicama, sportskim i kulturnim aktivnostima, te u mnoÅ¡tvu zabavnog i edukacijskog sadrÅ¾aja.

MasterPeace je meÄ‘unarodna mreÅ¾a nevladinih udruga koja organizira dogaÄ‘aje za mir u svijetu u viÅ¡e od 50 drÅ¾ava. Cilj MasterPeace klubova je pokrenuti milijune ljudi kako bi poduzeli aktivnosti za mir Å¡irom svijeta. MasterPeace klubovi su prisutni u viÅ¡e od 50 drÅ¾ava, ukljuÄujuÄ‡i trenutna i bivÅ¡a konfliktna podruÄja poput Afganistana, Iraka, Sierra Leone, Kosova ili Nepala. Povodom Svjetskog dana mira 21. rujna MasterPeace organizira poseban televizijski program uz velike koncerte u Amsterdamu, Kairu i Istanbulu. Taj program Ä‡e se emitirati bez prekida 24 sata u viÅ¡e od 50 zemalja, a u sklopu njega Ä‡e biti i snimka s festivala Idemo otok.