Na Osmoj sjednici Županijske skupÅ¡tine Varaždinske županije usvojen je Prijedlog Odluke o prihvaćanju projekta Javno-privatnog partnerstva “Varaždinska županija i Grad Varaždin Å¡kole”. U vremenu u kojem je Republika Hrvatska uÅ¡la službeno u proceduru prekomjernog deficita, u kojem javni dug raste 10 posto godiÅ¡nje (sa 55 posto 2013. na 65 posto 2014.), kada ulazimo i u postupak prekomjernih makroekonomskih neravnoteža zbog nedostatka investicija, smanjenja izvoza i rasta nezaposlenosti, Varaždinska županija i grad Varaždin spremni su zanemariti mogućnosti financiranja iz europskih fondova i prednost daju zaduživanju kroz model javnog-privatnog partnerstva.

PredviÄ‘eni troÅ¡kovi dogradnje i izgradnje Å¡kola OÅ  I. K. Sakcinskog, Ivanec, PÅ  Ključ, Novi Marof, OÅ  Martijanec i OÅ  Vladimir Nazor, Sv. Ilija prema JPP modelu iznose 398 milijuna kuna, Å¡to je preveliki financijski teret za Varaždinsku županiju čiji godiÅ¡nji proračun iznosi oko 200 milijuna kuna. S druge strane, Hrvatskoj i Varaždinskoj županiju na raspolaganju su bespovratna sredstva europskih fondova iz kojih se mogu financirati projekti druÅ¡tvene infrastrukture pa tako i izgradnja, obnova i dogradnja Å¡kola. 

Dio bi mogli financirati koristeći programe prekogranične suradnje, dio iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dio iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a dio i konkuriranjem na programe unije lijepo zapakirano u ciljeve energetske učinkovitosti ili inovacija u obrazovanju.

Očekujemo da se kao odgovorna vlast na županijskoj i gradskoj razini lokalni dužnosnici educiraju i prate trendove te da se ne zadužuju i ne prezadužuju stanovnike Varaždinske županije, javljaju iz HDZ-a. ÄŒelnici Varaždinske županije zanemaruju prilike koje se Republici Hrvatskoj pa tako i županiji otvaraju, i rjeÅ¡enja pronalaze u nepotrebnim i skupim ugovorima javno privatnog partnerstva za Å¡kole. 

Varaždinci zaslužuju uz manje ulaganja vlastitih sredstava dobiti viÅ¡e. Za 398 milijuna kuna mogu se izgraditi i razviti potporne institucije za poduzetnike: inkubatori, logistički centri, centri znanja, koje će pomoći razvoj novih malih i srednjih poduzetnika, koji će zapoÅ¡ljavati ljude i time omogućiti rast i razvoj varaždinskog kraja. Moramo stvoriti novi dohodak, to možemo samo poticanjem investicija i poduzetniÅ¡tva. Iz novog dohotka možemo financirati infrastrukturne projekte. 

Na žalost, znanja o tome kako biti konkurentniji, kako podići produktivnost, kako koristiti europske fondove, provoditi potrebne reforme na tržiÅ¡tu rada, u području poreza te različitih javnih usluga (zdravstvo, Å¡kolstvo, znanost, mirovinski sustav…) stjecala su se tijekom pregovora. U to vrijeme oporba, a danaÅ¡nji vladajući kojima pripadaju i čelnici Varaždinske županije, su spavali, nisu pratili trendove, nisu se pripremali i sad Hrvatsku vraćaju desetke godina unatrag. 

Zanemarivanje potencijala koje nude EU fondovi ne uzrokuje isključivo izostanak gospodarskog razvoja, već nas dovodi i do ozbiljne analize učinka članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Vlada je uplatila u EU proračun 1.8 milijardu kuna članarine za 2013., dok je u 2014. čeka joÅ¡ 3,6 milijardi kuna obveza – previÅ¡e novca za graÄ‘ane u kontekstu aktualne gospodarske situacije. Time se Hrvatska na samom početku naÅ¡la u situaciji da bude veći neto uplatitelj u europski proračun nego primatelj sredstava.

Potrebno je naglasiti da ViÅ¡egodiÅ¡njim financijskim okvirom EU za razdoblje 2014-2020. Hrvatska ima na raspolaganju 85 milijardi kuna, Å¡to čini dvije trećine jednogodiÅ¡njeg hrvatskog proračuna. Svi koji osjećaju odgovornost za rast i razvoj Republike Hrvatske i svake njene županije, grada i općine svoj rad bi trebali orijentirati prema iskoriÅ¡tavanju tih sredstava koja trebaju biti dodatna vrijednost u situaciji kada u proračunu nedostaje novca za pokretanje gospodarstva. 

Kao odgovorna oporba iz HDZ-a, stranke koja zna što kao država članica možemo i moramo raditi da bi postigli rast i razvoj, tražimo da Varaždinska županija u suradnji s nadležnim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pripremi projekte izgradnje, obnove i dogradnje školskih objekata za financiranje sredstvima europskih fondova. Za ove projekte mogu se koristiti programi prekogranične suradnje, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao i programi unije ako se u županiji potrude i projekte stave u kontekst ciljeva energetske učinkovitosti ili inovacija u obrazovanju. Prestanite zaduživati naše građane i oduzimati im pravo na bolji život.