2014. – Stranica 583

27. veljače 2014.

112

Nikad nam nije bilo jasno zaÅ¡to netko stavlja video na YouTube ako se pri tome dobro osramotio. BaÅ¡ poput ovog bisera!

– Watch More Funny VideosBrutally Slapped by Spear Gun

O migracijama Slovenaca u SZ Hrvatskoj

27. veljače 2014.

119

U utorak 4. oÅ¾ujka s poÄetkom u 11 sati u Maloj dvorani Å½upanijske palaÄe na FranjevaÄkom trgu u VaraÅ¾dinu doc. dr. sc. Filip Å kiljan iz zagrebaÄkog Instituta za migracije i narodnosti odrÅ¾at Ä‡e predavanje na temu â€žMigracije Slovenaca na podruÄju sjeverozapadne Hrvatske od 1880. do 2011.“. Organizator predavanja je VijeÄ‡e slovenske nacionalne manjine VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Predavanje se temelji na dokumentaciji Hrvatskog drÅ¾avnog arhiva i DrÅ¾avnog zavoda za statistiku, informacijama iz tiskovina i publikacija te iskaza koje su znanstvenik i njegovi suradnici prikupili na podruÄju VaraÅ¾dinske, MeÄ‘imurske i Krapinsko-zagorske Å¾upanije. U posljednjih dvadesetak godina broj Slovenaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smanjio se za treÄ‡inu.

Å½upanijske sluÅ¾be uredovale u Klanjcu

27. veljače 2014.

106

U prostorijama Grada Klanjca juÄer, 26. veljaÄe Å¾upan krapinsko-zagorski Å½eljko Kolar, zamjenici Å¾upana Jasna Petek i AnÄ‘elko Ferek-Jambrek te proÄelnici Å¾upanijskih upravnih odjela primali su graÄ‘ane u popodnevnim satima odrÅ¾avÅ¡i uredovni dan Å½upanije u sjediÅ¡tu bivÅ¡e opÄ‡ine Klanjec.

GraÄ‘ani okolnih bivÅ¡ih opÄ‡ina imali su priliku odrÅ¾ati sastanak sa Å¾upanom te uputiti upite zamjenicima Å¾upana i proÄelnicima, a uredovni dan Å½upanije izvan njezinog sjediÅ¡ta iskoristili su za razgovor sa Å¾upanom o problematici opÄ‡ina i naÄelnici, odnosno naÄelnica susjednih opÄ‡ina.

S naÄelnicom opÄ‡ine Kraljevec na Sutli Danijelom Pongrac, naÄelnikom opÄ‡ine Kumrovec Dragutinom Ulamom te naÄelnikom opÄ‡ine Zagorska Sela Å¾upan je razgovarao o cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi, gospodarskim zonama te pripremi projekata za povlaÄenje sredstava iz drÅ¾avnih i europskih izvora financiranja.

To je ujedno bio i sluÅ¾beni posjet Å¾upana Gradu Klanjcu gdje je prije primanja graÄ‘ana odrÅ¾an radni sastanak s gradonaÄelnikom Zlatkom Brlekom i njegovim zamjenikom Zvonkom Severom. GradonaÄelnik je upoznao rukovodstvo Å½upanije s aktivnostima i rezultatima u Gradu tijekom protekle godine te planovima za 2014. godinu.

U planu je sanacija minimalno jednog kliziÅ¡ta, odrÅ¾avanje komunalne infrastrukture, dok su sredstva za izgradnju usmjerena na aktivno projektiranje u ovoj godini.

Å½upan je predstavio ulaganja u Grad od strane Å½upanije u 2013. godini, a koja se tiÄu cestovne i komunalne infrastrukture, mjera ruralnog razvoja, Å¡kola, energetske uÄinkovitosti te kreditnih linija za gospodarstvo. Najavio je kako Ä‡e rebalansom Å¾upanijskog proraÄuna program poticanja lokalnog razvoja biti uveÄ‡an te Ä‡e za sufinanciranje projektne dokumentacije opÄ‡inama i gradovima biti na raspolaganju ukupno tri milijuna kuna. Nakon finalnog definiranja smjernica oÄekuje se skora objava natjeÄaja.

Prije posjeta Gradu zamjenica Å¾upana Jasna Petek zajedno s proÄelnikom Ivanom Lamotom obiÅ¡la je Osnovnu Å¡kolu Antuna MihanoviÄ‡a Klanjec te PodruÄnu Å¡kolu LuÄelnica. U matiÄnoj Å¡koli odrÅ¾an je sastanak s ravnateljicom Å¡kole Sekicom Filko te Älanovima Å¡kolskog odbora na kojem je zamjenica Å¾upana predstavila kriterije raspodjele decentraliziranih sredstava te se razgovaralo o prioritetnim potrebama Å¡kole.

www.vzaktualno.hr

Izrada idejnog rješenja Tehnološkog centra

27. veljače 2014.

115

Napravljen je novi korak prema realizaciji projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava. Naime, potpisan je ugovor o izradi idejnog rjeÅ¡enja objekta povrÅ¡ine oko 5.000 Äetvornih metara u kojem Ä‡e Centar biti smjeÅ¡ten. Posao je dodijeljen tvrtki Ambijent – RST iz Slavonskog Broda s kojom je ugovor o izradi idejnog rjeÅ¡enja potpisao gradonaÄelnik grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡.

Zadatak je projektantima osmisliti prostor Centra koji Ä‡e sadrÅ¾avati uredski dio s prostorom za upravu i marketing te odjelom za dizajn, zatim konferencijski i laboratorijski prostor, radionicu i spremiÅ¡te te skladiÅ¡te i suÅ¡aru. Pri tom vodit Ä‡e se briga da objekt zadovoljava uvjete energetskog razreda A uz upotrebu obnovljivih izvora energije.

– Izradu idejnog rjeÅ¡enja financirat Ä‡emo sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova dobivenima upravo za tu namjenu. Financiranje izrade projektne dokumentacije sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova govori da je kvaliteta projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava prepoznata i na drÅ¾avnoj razini – rekao je prilikom potpisivanja ugovara lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

Idejno rjeÅ¡enje preduvjet je za ishoÄ‘enje dokumentacije neophodne za prijavu projekta prema fondovima Europske unije.

Nakon potpisivanja ugovora lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ i predstavnici tvrtke Ambijent – RST obiÅ¡li su u pratnji voditelja projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava Damjana Å½upaniÄ‡a parcelu u lepoglavskoj PoduzetniÄkoj zoni na kojoj se planira gradnja Centra.

www.vzaktualno.hr

Dabrovi bez problema do Äetvrtfinala

26. veljače 2014.

180

Kao Å¡to se i oÄekivalo rukometaÅ¡i VaraÅ¾dina bez problema izborili su plasman u Äetvrtfinale hrvatskog kupa pobijedivÅ¡i Äakovo 34:21 (12:10).

ÄakovÄani su u VaraÅ¾din oÄito stigli s namjerom da pokuÅ¡aju napraviti iznenaÄ‘enje. Zbog neÅ¡to komotnije igre VaraÅ¾dina, Äiji su igraÄi previÅ¡e puÅ¡tali protivnika na devet metara, veÄ‡i dio prvog poluvremena drÅ¾ali su prikljuÄak, a u jednom trenutku Äak su bili i u vodstvu.

No trener Belko je promijenio vratara, umjesto Balenta uÅ¡ao je oporavljeni Grd, pojaÄao je agresivnost, promijenio obranu i zaÄas je stvorena prednost koja je iz minute u minutu samo rasla. Na kraju je 13 razlike sasvim realan prikaz stanja na terenu.

Najefikasniji u domaÄ‡im redovima bili su TeÅ¾ak i SrÅ¡en, svaki sa 8 golova, ali treba svakako spomenuti kako je SrÅ¡en svih osam golova postigao iz sedmeraca.

GRK VaraÅ¾din svojeg Ä‡e protivnika u Äetvrtfinalu saznati veÄ‡ u petak kada je u prostorijama HRS zakazan Å¾drijeb.

www.vzaktualno.hr

Brodosplit 'zaustavio' brod Jadroplova u Panami

26. veljače 2014.

136

Izgradnjom i isporukom brodova za naruÄitelja Jadroplov joÅ¡ od 2010. godine ostao je nepodmiren dug prema Brodosplitu u iznosu od 17.898.000,00 USD glavnice, te pripadajuÄ‡ih ugovornih kamata, priopÄ‡ili su danas iz Brodosplita.

Stoga su skoro godinu dana od potpisa Ugovora za kupnju i prijenos dionica Brodosplita, a u svrhu zaÅ¡tite poslovnih interesa Brodosplita, poduzeli pravne korake u smjeru u smjeru zaÅ¡tite interesa Brodosplita. Zato je Brodosplit pokrenuo pravni postupak, te je temeljem odluke suda u Panami danas dozvoljeno zaustavljanje broda ‘Peristil’ u vlasniÅ¡tvu Jadroplova – navodi se u priopÄ‡enju.

Nagodba Dalekovoda pravomoÄ‡na, pozivaju vjerovnike na poveÄ‡anje temeljnog kapitala

RjeÅ¡enje zagrebaÄkog TrgovaÄkog suda kojim se dopuÅ¡ta sklapanje predsteÄajne nagodbe Dalekovoda postalo je pravomoÄ‡no te je Dalekovod danas uputio poziv tvrtki Konsolidator da pristupi poveÄ‡anju kapitalu, a ostalim vjerovnicima koji su na to stekli pravo nagodbom na sklapanje ugovora o ulaganju prava u temeljni kapital.

Tvrtka Konsolidator treba, u skladu sa sklopljenom predsteÄajnom nagodbom, poveÄ‡ati temeljeni kapital Dalekovoda za 150 milijuna kuna. PoveÄ‡anje temeljnog kapitala provest Ä‡e se izdavanjem 15.000.000 novih redovnih dionica Dalekovoda ulogom u novcu, a u pozivu Konsolidatoru navodi se kako Ä‡e se upis dionica izvrÅ¡iti pisanom izjavom, tzv. upisnicom, i to do kraja ovog tjedna.

Razdoblje uplate upisanih dionica traje do 14. oÅ¾ujka, do kada je Konsolidator obvezan uplatiti ukupni iznos upisanih dionica, dakle svih 150 milijuna kuna. Ostalim vjerovnicima, koji su na to pravo stekli sklapanjem predsteÄajne nagodbe, Dalekovod je pak uputio poziv na sklapanje ugovora o ulaganju prava u temeljni kapital, takoÄ‘er do kraja ovog tjedna.

Europsko trgovanje

Pad cijena dionica Å¡vicarskih banaka Credit Suisse i UBS pritisnuo je u srijedu europske burzovne indekse.

Cijene dionica Credit Suissea pale su za 2,1 posto, a konkurenta UBS za jedan posto nakon novih naznaka pritiska na Å¡vicarsku bankarsku industriju iz Sjedinjenih DrÅ¾ava. ÄŒlanovi pododbora ameriÄkog Senata upozorili su juÄer na navodne nove prijestupe Credit Suissea i optuÅ¾ili ameriÄko ministarstvo pravosuÄ‘a da odugovlaÄi s gonjenjem.

OÄekuje se da Ä‡e sluÅ¾benici Credit Suissea naglasiti da je samo mala skupina Å¡vicarskih privatnih bankara pomagala klijentima da izbjegavaju platiti porez i da to nije raÅ¡irena praksa, kazala je osoba upoznata s naÄinom razmiÅ¡ljanja banaka. Ministarstvo pravosuÄ‘a istraÅ¾uje 14 Å¡vicarskih banaka pet godina nakon Å¡to je najveÄ‡a Å¡vicarska banka UBS priznala da je pomagala ameriÄkim poreznim obveznicima da sakriju novac od poreznih sluÅ¾benika i pristala dati informacije o klijentima.

Dok su se Å¡vicarske banke naÅ¡le pod pritiskom iz SAD-a, mnogi fond menadÅ¾eri spekuliraju s rastom dionica talijanskih i Å¡panjolskih banaka s obzirom na postupan oporavak gospodarstva u njihovim zemljama.

Foto: Ilustracija

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

U 2013.-toj prijavljene 6.150 oboljele osobe

26. veljače 2014.

122

Tijekom 2013. Godine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji prijavljeno je obolijevanje od 32 zarazne bolesti. Ukupno je prijavljeno 6.150 oboljele osobe od zaraznih bolesti i dva smrtna sluÄaja zbog tuberkuloze, javljaju iz Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

NajviÅ¡e je bilo prijava od gripe 2.519, pa su redom po uÄestalosti slijedile prijave ovih bolesti: enerokolitisi nepoznate etiologije, vodene kozice, virusni entrokolitisi, proljevi izazvani bakterijama iz roda Campylobacter, pa zatim respiratorne infekcije izazvane herpes zoster virusom i streptokokom i tako redom.

Prijavljene su dvije smrti od tuberkuloze, Å¡to nije niÅ¡ta neobiÄno i novo, jer se radi o obolijevanju starijih osoba koje su bile optereÄ‡ene s drugim kroniÄnim nezaraznim bolestima.

Usporedbom s prethodnim godinama brojka se bitnije ne razlikuje kao niti redoslijed kretanja bolesti.

– Tijekom 2013. godine imali smo jednu epidemiju trovanja hranom s baketrijom Salmonellom enteritidis. I unutar dvije obitelji infekciju scabiesa kojom je inficirano petero ljudi . kaÅ¾u u Zavodu.

www.vzaktualno.hr

FOTO: Najkreativnije lampe na svijetu…

26. veljače 2014.

133

Danas vam donosimo neke od najkreativnijih lampi na svijetu! Neke su slatke ili smijeÅ¡ne, dok druge jednostavnoÅ¡Ä‡u i ljepotom doslovno oduzimaju dah…

Lampe su najjednostavniji naÄin da unesete svjetlo u neki mraÄni kutak svog doma, ili osigurate dodatni izvor svjetlosti na vaÅ¡em radnom stolu, noÄ‡nom ormariÄ‡u i sl. PoÅ¡to dolaze u doista bezbrojnim oblicima, bojama, dimenzijama i ostalo, izbor nije lagan, no nakon Å¡to pregledate naÅ¡u galeriju favoriti Ä‡e se svakako istaknuti!

Osim oÄite funkcionalne, lampe imaju i izrazitu estetsku vrijednost pa tako mogu dati konaÄan “peÄat” na odabrani stil vaÅ¡e sobe ili unijeti neku sasvim novu dimenziju u prostor…

Pregledajte naÅ¡e favorite i inspirirajte se!

freshome.com

www.timeout.hr

VeÄ‡ina za izgradnju škole u Oštricama

26. veljače 2014.

106

Prijedlog odluke o prihvaÄ‡anju Javno privatnog partnerstva projekta “VaraÅ¾dinska Å¾upanija i Grad VaraÅ¾din – Å¡kole” bio je glavna toÄka rasprave na 7. sjednici Gradskog vijeÄ‡a Grada Novog Marofa. Nakon poduÅ¾e diskusije u kojoj je sudjelovala veÄ‡ina Älanova Gradskog vijeÄ‡a prijedlog je proÅ¡ao s 9 glasova za, dok su protiv bili Älanovi HDZ-a i laburist Boris RaviÄ‡, javlja Novi-marof.com.

U sklopu ovog projekta obuhvaÄ‡ena je izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja Å¡kolskih zgrada u sportskih dvorana Å¾upanijskih osnovnih Å¡kola i to: OÅ Ivana KukuljeviÄ‡a Sakcinskog u Ivancu, OÅ Novi Marof – PodruÄna Å¡kola KljuÄ, OÅ Vladimira nazora u Svetom Iliji i OÅ Martijanec.

Dakle, radi se o javnom privatnom partnerstvu, a ono Å¡to je gradske vijeÄ‡nike interesiralo je model financiranja i izdvajanje iz gradskog proraÄuna. Kako je u uvodu objasnio gradonaÄelnik Darko HreniÄ‡, za izgradnju podruÄne Å¡kole KljuÄ, 55% financira se iz drÅ¾avnog proraÄuna, 35% iz proraÄuna Å½upanije a 10 % sredstava treba osigurati Grad Novi Marof. To bi bilo 400.000 kuna godiÅ¡nje kroz period od 25 godina, Å¡to bi iznosilo neÅ¡to viÅ¡e od 9 milijuna kuna.

Nova Å¡kola imala bi 3.300 kvadratnih metara, a sportska dvorana bila bi veliÄine 780 kvadratnih metara.

Za sada ne postoji drugi model financiranja pomoÄ‡u kojeg bi se izgradila nova Å¡kola s dvoranom, a gradski proraÄun moÅ¾e podnijeti ovakvo zaduÅ¾ivanje.

O izgradnji buduÄ‡e Å¡kole govorila je i predsjednica kluba vijeÄ‡nika HNS-a, SDP-a, HSU-a, HSS-a i Laburista, Draga Bitar koja je naglasila kako Novi Marof jedini nema jednosmjensku nastavu, a cilj je da djeci bude bolje.

– Svi mi koji smo dizali kredite znamo koliko koÅ¡ta njihovo vraÄ‡anje – istaknula je Bitar.

SiniÅ¡a JenkaÄ je istaknuo da je HDZ za izgradnju Å¡kole u OÅ¡tricama, ali je protiv modela javno privatnog partnerstva, jer bi konaÄna cijena mogla biti 97 milijuna kuna s otplatom od 25 godina.

– Å kole nam trebaju, ali mislim da je bilo moguÄ‡e graditi Å¡kole po jeftinijem modelu, kao Å¡to je graÄ‘ena Å¡kola u Remetincu – zakljuÄio je JenkaÄ.

www.novi-marof.com

Spring IT torbe – prava lekcija iz geometrije!

26. veljače 2014.

130

Moderni accessories za proljeÄ‡e 2014. je prava lekcija iz geometrije! IT torbice koje Ä‡e vladati predstojeÄ‡e sezone odliÄna su kombinacija strukture, color blockinga i definiranih oblika!

Od Fendija do Givencyja, luksuzni su se brandovi ove godine poigrali osnovnim elementima poput trokuta, krugova i kvadrata i to na apsolutno svim oblicima Å¾eninih najboljih prijateljica, od velikih torba do slatkih minijaturnih clutcheva.

PoÅ¡to je veÄ‡ina torbica u jarkim bojama, preporuÄa se njihovo kombiniranje sa odjeÄ‡om jednostavnih linija i u neutralnim tonovima poput bijele, beÅ¾ ili crne koje Ä‡e odliÄno istaknuti tvoj accessories.

Pregledaj galeriju odliÄnih geometrijskih torbica i pripremi se za proljeÄ‡e!

elizabethstreet.com

www.timeout.hr