Prvi put u svojoj povijesti Galerija starih i novih majstora, odnosno Gradski muzej Varaždin predstavit će se u BeÄu, srediÅ¡tu kulture ovih europskih prostora. Na zadnji faÅ¡niÄki dan, 4. ožujka u 18,30 sati, u renesansnoj PalaÄi Porcia, u samom centru BeÄa na adresi Herrengase 23, otvorit će se izložba hrvatskih slikara i kipara 20. stoljeća iz fundusa varaždinske galerije.
Svakako se radi o velikoj izložbi na kojoj će biti izložena 52 umjetniÄka djela od Äak 47 umjetnika koji su obilježili proÅ¡lo stoljeće.
Odabrane umjetnine već se pakiraju u specijalne metalne kovÄege i obavljaju se zadnje korekture na katalogu, Äime će se Mali BeÄ, kako se zna tepati Varaždinu, predstaviti kulturnoj prijestolnici s radovima hrvatskih autora u Varaždinu prikupljanim joÅ¡ od 1939. godine, najviÅ¡e donacijama.
IzmeÄ‘u ostalih to su djela Emanuela Vidovića, Tomislava Krizmana, Ive Režeka, Vlahe Bukovca, Oskara Hermana, Ive DulÄića, Å ime Vulasa, Branka Ružića, Koste Angeli Radovanija, Ferdinanda Kulmera, Frana Perića, Zlatka Price, Nives Kavurić – Kurtović, Ive DulÄića, Frana Å imunovića, Slavka Å ohaja, Ljube IvanÄića, Frana KrÅ¡inića, Ede Murtića i drugih autora koji su obilježili proÅ¡lo stoljeće.
Prema rijeÄima voditeljice Galerije, muzejske savjetnice Mirjane DuÄakijević, autorice ove izložbe, prva zamisao je bila izložba grafika, ali je na kraju ipak odluÄeno pokazati Å¡to od originala posjeduje varaždinska galerija. PoÄevÅ¡i od europski slavnog Vlahe Bukovca, pa do posljednje darovane slike Vatroslava KuliÅ¡a.
– Radi se o presjeku hrvatskog slikarstva koji se naÅ¡ao u fundusu. Zato smo u predgovoru kataloga rekli na koji naÄin su te slike doÅ¡le u naÅ¡u galeriju i, da ne bude zabune, mi ne predstavljamo presjek ukupne likovne umjetnosti Hrvatske, već predstavljamo Gradski muzej Varaždin. Bila nam je želja predstaviti jednu malu sredinu s dugom graÄ‘anskom tradicijom, pokazati da jedan manji muzej, koji možda nije prepoznat niti u Hrvatskoj, može u BeÄu uspjeÅ¡no prezentirati odreÄ‘ene individualnosti i protagoniste nekih stilskih dogaÄ‘anja u hrvatskoj umjetnosti, koji jesu nositelji pojedinih novih ideja i novih smjerova. Tu će u svakom sluÄaju pokraj figuracije s poÄetka stoljeća, BukovÄeva slika je iz 1918. godine i slike Vatroslava KuliÅ¡a s kraja stoljeća, biti prisutna pojava apstrakcije koja je istovremeno obilježila 20. stoljeće, ali i stilovi koji su bili jedno paralelno zbivanje uz europsku likovnu scenu. Bit ove izložbe je pokazati kako mi kao mala sredina imamo velike fragmente likovne umjetnosti – naglasila je Mirjana DuÄakijević.
Treba svakako spomenuti da je do realizacije izložbe došlo kroz dobru suradnju Varaždinke dr. sc. Zdenke Veber, ministrice savjetnice Gordana Bakote, veleposlanika u Republici Austriji i Gradskog muzeja Varaždin. Ravnatelj Miran Bojanić Morandini ovu izložbu smatra izuzetnim događajem za sam grad, ali i cijelu zemlju.

– Iako je najprije dogovoreno da u listopadu pokažemo izložbu grafika, zbog zauzetosti termina doÅ¡lo je do promjene , ali smo u relativno kratkom roku pripremili zaista reprezentativnu izložbu. Podržalo ju je i Ministarstvo kulture RH, a cijeli je projekt potpomognulo i Ministarstvo vanjskih poslova RH. Tako će oba ministarstva tog dana u BeÄu na reprezentativan naÄin predstaviti ne samo grad Varaždin, već i Republiku Hrvatsku. Izuzetno nam je zadovoljstvo Å¡to će na otvorenju izložbe uz visoke austrijske dužnosnike i Älanove hrvatskog veleposlanstva, na Äelu s veleposlanikom Gordanom Bakotom, biti prisutno i pedesetak Varaždinaca, dvadesetak djelatnika Muzeja, petnaestak predstavnika medijskih kuća i Älanovi Prijatelja Muzeja. Njima je osiguran prijevoz, naravno ne na troÅ¡ak Muzeja – naglasio je Miran Bojanić Morandini.
Austrijancima će vjerojatno biti zanimljive pojedinosti kao poveznica s kulturom ove zemlje, na
primjer da su u BeÄu jedan dio života proveli autori Äija će djela imati prilike vidjeti. Oton Iveković je od 1886. polazio Allgemaine Malschule i Specialschule, da bi 1892. nastavio u Munchenu i Karlshruheu. Ferdo KovaÄević 1888. polazi Å kolu za umjetniÄki obrt u BeÄu, a Miroslav Kraljević je 1904. godine upisao Pravni fakultet i polazio privatni crtaÄki teÄaj. I on odlazi u Munchen 1906. godine na likovno usavrÅ¡avanje. Slikarica Slava RaÅ¡kaj, gluhonijema od roÄ‘enja, osnovnu i srednju Å¡kolu zavrÅ¡ila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u BeÄu od 1885. do 1893. godine.
www.vzaktualno.hr/Nedjeljko KrÄar