2014. – Stranica 630

8. veljače 2014.

182

Kod skidanja Å¡minke, kao i kod samog Å¡minkanja bitno je uzeti si dovoljno vremena. Mnogo Å¾ena nanosi Å¡minku i po pola sata, ali se umije za 5 minuta i misle da je to dovoljno, no to nije tako!

Ostaci Å¡minke koji se zadrÅ¾e u porama koÅ¾e mogu stvoriti ozbiljne probleme tako Å¡to ih zatvaraju pa dolazi do upalnih procesa. Zato, svaki make up treba dobro ukloniti prije nego Å¡to odeÅ¡ u krevet ili nastaviÅ¡ s drugim aktivnostima.

PoÄni sa mlijekom za skidanje Å¡minke. Utrljavaj ga kruÅ¾nim pokretima odozdo prema gore. Toplina prstiju Ä‡e dodatno ugrijati proizvod i uÄiniti ga uÄinkovitijim.

Ako si stavila viÅ¡e slojeva pudera, vjerojatno bi bilo pametno ovaj postupak ponoviÅ¡, sve dok maramica ili vata ne bude Äista. Masnija koÅ¾a moÅ¾e se oÄistiti i nekim od proizvoda za umivanje.

Tonik je drugi korak u ÄiÅ¡Äenju koÅ¾e lica i pomaÅ¾e ti da ukloniÅ¡ tragovi neÄistoÄ‡a ili Å¡minke sa lica, a takoÄ‘er i zateÅ¾e koÅ¾u i skuplja pore. PomaÅ¾e koÅ¾i da povrati pH nivo i ostavlja je Äistom i spremnom za kremu. Poslije tonika ne treba ispirati lice.

Na savrÅ¡eno Äisto i spremno lice nanosi se krema. Ona ostavlja koÅ¾u nahranjenom, mekom i spremnom za odmor i noÄ‡nu regeneraciju.

Kremu treba prilagoditi potrebi i tipu koÅ¾e, a istu kremu nanesite i na vrat i na dekolte. Ne zaboravite i usne. Za njih moÅ¾ete koristiti poseban proizvod ili istu kremu kao i za lice.

www.timeout.hr

PoÄinju najskuplje Zimske Olimpijske Igre!

7. veljače 2014.

267

22. Zimske olimpijske igre sveÄano Ä‡e biti otvorene u 17:14 po naÅ¡em vremenu (20:14 po lokalnom, simboliÄno zbog godine odrÅ¾avanja) u ruskom SoÄiju i biti Ä‡e to najskuplje Igre u povijesti natjecanja, jer koÅ¡taju Äak 52 milijarde dolara!

Od 7. do 23. veljaÄe 2.900 natjecatelja iz 85 zemalja boriti Ä‡e se za rekordne 1.254 medalje, od Äega 98 najsjajnijih odliÄja u 15 disciplina.

Povodom Igara izgraÄ‘eno je i 11 novih boriliÅ¡ta podijeljenih u dvije skupine – Olimpijski park u gradu na obalama Crnog mora i planinski kompleks u Krasnoj Poljani.

Mjere sigurnosti su nezapamÄ‡ene, jer se strahovalo od teroristiÄkih napada, pa niÅ¡ta nije prepuÅ¡teno sluÄaju zbog Äega olimpijsko selo i sportaÅ¡e osigurava Äak 40.000 ruskih vojnika.

SveÄano otvaranje bit Ä‡e u znaku ruske klasiÄne glazbe, dok Ä‡e rusku himnu otpjevati operna diva Anna Netrebko. Osim klasiÄnih skladbi, za glazbeni spektakl pobrinuti Ä‡e se Å¾enski duo T.A.T.U.

Hrvatsku zastavu na sveÄanom otvorenju Igara nositi Ivica KosteliÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Cijena dionice Varteksa porasla za 7,5 posto

7. veljače 2014.

171

Na ZagrebaÄkoj burzi su indeksi danas blago porasli u opÄ‡enito mirnom trgovanju buduÄ‡i da investitori nemaju smjernica i oÄekuju poslovne rezultate kompanija. CROBEX indeks na kraju trgovanja je iznosio 1.804,6 bodova, a blue chip indeks CROBEX10 je takoÄ‘er ojaÄao i zavrÅ¡io dan na 1.004 boda. Redovni promet dionicama bio 10,3 milijuna kuna.

Fokusi investitora danas su bili usmjereni prvenstveno prema dionicama KonÄara ( 1,10%; 690 kn) i Hrvatskog telekoma (-0,25%; 170,5 kn), a osim njih promet veÄ‡i od milijun kuna danas su imale i dionice AD Plastika, Podravke i povlaÅ¡tene dionice Adrisa.

Po rastu cijene danas treba izdvojiti dionice Varteksa Äija je cijena porasla za 7,5% na 21,5 kuna, a s druge strane dionice Diokija su danas oslabile 5,15% na 4,04 kune.

Europske dionice ponovo su porasle u petak, poduprte oÄekivanjima da Ä‡e ameriÄki podaci o zapoÅ¡ljavanju potvrditi stabilizaciju oporavka najveÄ‡eg svjetskog gospodarstva. UlagaÄi se nadaju da Ä‡e najnovije izvjeÅ¡Ä‡e o zapoÅ¡ljavanju u SAD-u u sijeÄnju pokazati znakove uÄvrÅ¡Ä‡ivanja gospodarskog rasta. Prema anketi Reutersa, oÄekuje se da su ameriÄki poslodavci otvorili u sijeÄnju 185 tisuÄ‡a radnih mjesta. Takav podatak uvjerio bi ulagaÄe da gospodarski rast ne posustaje.

VodeÄ‡i dobitnici u petak bile su rudarske i industrijske dionice, osjetljive na optimizam vezan za globalno gospodarstvo.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Å½eljko Lesar predstavlja ciklus "Varia animalia"

7. veljače 2014.

162

U sklopu Srijede u Muzeju 12. veljaÄe, s poÄetkom u 19 sati, u prostoru palaÄe Sermage Gradskog muzeja VaraÅ¾din (Trg M. StanÄiÄ‡a 3) otvara se izloÅ¾ba akademskog slikara Å½eljka Lesara. Umjetnik predstavlja svoj najnoviji ciklus “Varia animalia”, motivski sazdan od prikaza raznih Å¾ivotinjica, realiziranih u kombiniranoj tehnici ugljena i akrila.

KnjiÅ¾evnik i likovni kritiÄar Ernest FiÅ¡er u predgovoru kataloga istaknuo je dosljednost u Lesarovoj poetici, koja je vidljiva i u ovim recentnim radovima, a karakteriziraju je figurativna slikarska sintaksa, crtaÄki redukcionizam i suspregnuti kolorizam.

Å½eljko Lesar (r. 1966. godine u ÄŒakovcu) diplomirao je slikarstvo na zagrebaÄkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1985. godine, u klasi prof. Vasilija Jordana. IzlaÅ¾e od 1989. godine, i to uglavnom samostalno, a sudjelovao je i na nekoliko skupnih izloÅ¾bi. Od 2000. godine ima status slobodnog umjetnika.

IzloÅ¾ba Varia animalia u varaÅ¾dinskome muzeju ostaje postavljena za razgled do 2. oÅ¾ujka ove godine.

RADOST SLIKANJA ILI LESAROVA POETIÄŒNA VARIA ANIMALIA

DosadaÅ¡nji umjetniÄki opus Å½eljka Lesara (roÄ‘. 1966. u ÄŒakovcu) jamaÄno je jedan od likovnopoetiÄki i metierski najkonzistentnijih i najdosljednijih slikarskih korpusa u recentnom hrvatskom slikarstvu. Naime, joÅ¡ od svoje prve samostalne izloÅ¾be (slika i crteÅ¾a), odrÅ¾ane davne 1989. u Galeriji Kavran u rodnome gradu, pa sve do danas, dakle gotovo Äetvrt stoljeÄ‡a – Lesar ne odustaje od tri temeljna postulata vlastite metierske prakse: figurativne slikarske sintakse, majstorskoga crtaÄkog redukcionizma i suspregnutoga kolorizma (i to nerijetko do monokromije). Izrazito pak poetiÄan osobni pristup odabranim likovnim temama i motivima, bilo da je rijeÄ o klasiÄnom pejzaÅ¾u ili portretu, odnosno nekoj prepoznatljivoj urbanoj veduti ili ljudskoj figuri, Lesar je takoÄ‘er inaugurirao u samim poÄetcima vlastitoga stvaralaÅ¡tva, nakon Å¡to je 1985. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Jordana, a posebice od 2000. godine, kada stjeÄe status slobodnoga umjetnika.

Na naznaÄenim stvaralaÄkim premisama, a svjesno se izoliravÅ¡i od svih generacijskih, postmodernistiÄkih ili nekih drugih lukrativnih tendencija u suvremenoj hrvatskoj umjetniÄkoj praksi, Lesar je postupno i uporno profilirao individualni slikarski rukopis i stilsku zasebnost. Svaka njegova nova samostalna izloÅ¾ba, a dosad ih je ostvario veÄ‡ 30-ak, na kojima se uvijek predstavljao s oveÄ‡im recentnim ciklusom radova, stoga je samo iznova potvrÄ‘ivala stilsku prepoznatljivost i metiersku sabranost ovoga umjetnika, svjedoÄeÄ‡i prije svega o svojevrsnoj – u nas tako rijetkoj pojavi – radosti slikanja. SÃ¢m je autor za takvu svoju poziciju iznio vrlo jednostavno, a iskreno i duhovito objaÅ¡njenje: “U mojim slikama nema â€žmuÄeniÄkog“ nezadovoljstva i spaÅ¡avanja dekadentne civilizacije modernog druÅ¡tva veÄ‡ radost i iskrenost samog likovnog stvaranja.”

I najnoviji slikarski ciklus Å½eljka Lesara, koji nosi indikativni naziv “Varia animalia”, nosi sliÄan autoironijski semantiÄki naboj, jer ga autor atribuira sintagmom “razne Å¾ivotinjice”. MeÄ‘utim, moÅ¾e se takoÄ‘er sa sigurnoÅ¡Ä‡u ustvrditi kako se autor upravo ovim ciklusom slikÃ¢ “raznih Å¾ivotinjica ” sada otkrio publici ne samo kao vrsni slikar-animalist, nego iznova i kao virtuozni crtaÄ i slikarski redukcionist, kojem je bilo koji motivski repertoar zapravo tek “zadani okvir” za osebujnu i optimalnu oblikovnu osjeÄ‡ajnost i ekspresivnost u prikazanim motivima.

Pri tome se, na izvedbenoj razini, Lesar sluÅ¾i rijetkom a svrsishodnom kombiniranom tehnikom ugljena i akrila, da bi na najizravniji praktiÄan naÄin pokazao snagu i uvjerljivost svoga crtaÄkog majstorstva, podjednako kao i suptilost tonskoga slikanja, u kojem ravnopravno sudjeluju Å¡krto obojene plohe s onim svjetloÅ¡Ä‡u “ispraÅ¾njenim” segmentima slike. Uostalom, istraÅ¾ivanja svjetlosnih harmonija u slici takoÄ‘er je jedan od stalnih likovnopoetiÄkih i metierskih postupaka u Lesarovom slikarstvu.

Ukratko, mogli bismo zakljuÄno naglasiti kako se u vremenu koje gledateljstvu gotovo sezonski nudi – u nedostatku svjeÅ¾ih likovnih ideja ili zbog pukoga kreativnoga konformizma – tek individualnu stilsku reciklaÅ¾u poznatih i uglavnom veÄ‡ potroÅ¡enih modernih umjetniÄkih praksi, pomalo samozatajno slikarstvo Å½eljka Lesara svakom novom javnom prezentacijom ne samo da proÅ¡iruje dosadaÅ¡nji autorov respektabilni stvaralaÄki opus, nego istodobno svjedoÄi o inspiracijskoj neiscrpnosti, estetskoj uvjerljivosti i autentiÄnosti likovnih vizija i naÄina rada ovoga vrsnog umjetnika. Umjesto likovnih dosjetki ili tzv. angaÅ¾iranog slikarstva – Lesar nam svijet oko sebe predoÄuje vlastitom oblikovnom formulom: djelima sve dublje senzibilnosti, iznimne likovne ÄistoÄ‡e i neodoljive ekspresivnosti.

Ernest FiÅ¡er

OŠ Trnovec dobila novu blagovaonicu i kuhinju

7. veljače 2014.

155

NovoureÄ‘enu blagovaonicu i kuhinju Osnovne Å¡kole u Trnovcu danas je u pratnji ravnateljice Osnovne Å¡kole Trnovec Radmile SaÄiÄ‡ i naÄelnika OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Zvonka Å ameca obiÅ¡ao Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar sa suradnicima, proÄelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr.sc. Miroslavom HuÄ‘ekom i proÄelnikom Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno ureÄ‘enje, ujedno i predsjednikom OpÄ‡inskog vijeÄ‡a OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Mariom SaÄiÄ‡em.

S ureÄ‘enjem blagovaone i kuhinje u sklopu projekta â€žPrenamjena i rekonstrukcija stare dvorane u uÄioniÄki prostor, kuhinju, blagovaonicu te knjiÅ¾nicu i Äitaonicu“ poÄelo se joÅ¡ 2010. godine zbog nedostatnog i neodgovarajuÄ‡eg prostora za izvoÄ‘enje jednosmjenske nastave. Projekt se izvodio u tri etape, a za svaku pojedinu etapu sredstva je osigurala Å½upanija. U prvoj etapi krenulo se s rekonstrukcijom i stavljanje u funkciju starih, nikad dovrÅ¡enih svlaÄionica, gradnjom triju uÄionica u prizemlju dvorane Å¡to je realizirano 2011. godine.

U 2012. godini izgradila se i uredila blagovaonica te dvije uÄionice na katu dvorane, a krajem 2013. godine zavrÅ¡ena je gradnja, ureÄ‘enje i kompletno opremanje kuhinje i blagovaonice, na zadovoljstvo svih Äetiristotinjak uÄenika i Äetrdesetak djelatnika Osnovne Å¡kole Trnovec.

Å½upan Å tromar bio je vidno zadovoljan novoureÄ‘enim prostorima te je istaknuo kako je ovaj novoureÄ‘eni prostor dokaz da uÄenici u Å¡kolama VaraÅ¾dinske Å¾upanije uÅ¾ivaju visoki standard.

– Ova Å¡kola je jedna od rijetkih u Å½upaniji i drÅ¾avi u kojoj je proteklih godina, uvoÄ‘enjem jednosmjenske nastave, doÅ¡lo do poveÄ‡anja broja uÄenika s 330 na Äetiristotinjak te smo ove prostorije, zbog premalog prostora, izgradili klasiÄnim modelom, dok je prekrasna sportska dvorana izgraÄ‘ena po modelu JPP-a – istaknuo je Å¾upan Å tromar te dodao da se ove godine planira zavrÅ¡iti i Äetvrta etapa, a to je gradnja, ureÄ‘enje i opremanje Å¡kolske knjiÅ¾nice u prostoru, sada veÄ‡ stare kuhinje i blagovaonice te ureÄ‘enje joÅ¡ dviju uÄionica i sanitarnog Ävora na katu dvorane.

Novu blagovaonicu i kuhinju blagoslovio je domaÄ‡i Å¾upnik vlÄ. Josip HadroviÄ‡, a Å¾upan Å tromar je ruÄao sa svim uÄenicima niÅ¾ih razreda u novoureÄ‘enoj blagovaonici.

Saznajte sve o energetskoj obnovi fasade i stolarije

7. veljače 2014.

172

Za sve zainteresirane, Grad VaraÅ¾din za ponedjeljak, 10. veljaÄe, priprema besplatnu radionicu na kojoj Ä‡e graÄ‘ani moÄ‡i saznati sve o nedavno raspisanom natjeÄaju za obnovu fasada i zamjeni stolarije. Radionica Ä‡e se odrÅ¾ati u 10 sati u dvorani Gradskog vijeÄ‡a u Gradskoj vijeÄ‡nici.

Da podsjetimo, natjeÄaj, u kojem Grad VaraÅ¾din s 50% sufinancira energetski efikasne fasade i stolariju, traje do 17. veljaÄe, a tekst natjeÄaja objavljen je na www.varazdin/natjecaji.

Neka izaÄ‘u iz kukaviÄluka i odgovorit Ä‡u na pitanja

7. veljače 2014.

189

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier danaÅ¡nji je dan posvetio VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji gdje je, u organizaciji Å½upanijske organizacije HDZ-a, obiÅ¡ao OpÄ‡inu Gornji Kneginec, VaraÅ¾dinsku biskupiju, Centar Tomislav Å poljar, Udrugu branitelja i veterana Domovinskog rata, te Fakultet organizacije i informatike, a nakon toga na konferenciji za medije odgovorio na napade visokih izvora iz dijela HDZ-a koji mu zamjeraju navodne dogovore izvan stranke sa Å½eljkom MarkiÄ‡ i Ivom JosipoviÄ‡em, ali i Äinjenicu da za vrh stranke nije organizirao ni jedan susret na visokoj razini.

– Tomislav Karamarko je javno rekao da je zadovoljan sa mojim radom i to je za mene relevantna izjava. Å to se tiÄe ovih visokih izvora, oni oÄito Å¾ele demantirati predsjednika Karamarka i time dalje potkopati ugled i predsjednika i stranke. Pozivam te visoke izvore da izaÄ‘u iz mraka na svjetlost dana i ja Ä‡u im precizno i rezolutno odgovoriti na te napade. Neka izaÄ‘u iz tog kukaviÄluka i neka postave ta pitanja – odgovorio je Stier, te dodao da je unatoÄ ovim nagaÄ‘anjima, komunikacija izmeÄ‘u njega i predsjednika Karamarka – odliÄna.

VaraÅ¾din ICT srediÅ¡te Hrvatske?

– VaÅ¾no je da se Hrvatska, a pogotovo VaraÅ¾din, pozicioniraju u ICT sektoru u Europi. RijeÄ je o sektoru koji usred krize raste 8 posto godiÅ¡nje, dakle grani koja najviÅ¡e raste u gospodarstvu, koja otvara nova radna mjesta, to je buduÄ‡nost nove ekonomije – istaknuo je Stier i dodao kako VaraÅ¾din ima vaÅ¾nu ulogu jer Å¡to se tiÄe akademske zajednice – prednjaÄi.

– Za par godina 50 posto svih transakcija Ä‡e se odvijati preko interneta. Prema tome moramo se pripremiti. Sposobne ljude imamo, te se mora viÅ¡e ulagati u infrastrukturu, a za to postoje europski programi koje moÅ¾emo koristiti. Ako Ä‡emo ulagati u digitalnu ekonomiju, Hrvatska moÅ¾e biti itekako uspjeÅ¡na priÄa u Europi koja veÄ‡ izlazi iz krize te se okreÄ‡e stvaranju Europe novih tehnologija i digitalne ekonomije – zakljuÄio je i dodao kako Ä‡e upravo to biti tema tribine “Hrvatska i Europa nakon krize“, koja Ä‡e se s poÄetkom u 18 sati odrÅ¾ati u skupÅ¡tinskoj dvorani Å½upanijske palaÄe u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr/MG

To što se dogaÄ‘a nema veze s demokracijom!

7. veljače 2014.

161

Na e-mail adresu naÅ¡eg uredniÅ¡tva stiglo je priopÄ‡enje saborske zastupnice i zamjenice gradonaÄelnika Natalije MartinÄeviÄ‡ i Älanice HNS-a kojoj zbog aktualnih dogaÄ‘anja prijeti moguÄ‡e iskljuÄenje iz stranke.

O sudbini N. MartinÄeviÄ‡ odluÄiti Ä‡e PredsjedniÅ¡tvo

Izjavu u kojoj istiÄe da je kao saborska zastupnica i zamjenica gradonaÄelnika imala obvezu graÄ‘anima predstaviti svoj rad, donosimo u cijelosti:

PoÅ¡tovani predstavnici medija,

IznenaÄ‘ena sam cijelom ovom situacijom i zgroÅ¾ena argumentima koji su navedeni kao razlog mog moguÄ‡eg iskljuÄenja. Smatrala sam da u stranci koja se 20 godina poziva na demokraciju imam pravo iznijeti svoje miÅ¡ljenje i svoj stav. To sam do sada Äinila nebrojeno puta, kao i mnogi drugi duÅ¾nosnici i to se do sada smatralo dobrim i kvalitetnim naÄinom rada. Ne razumijem zaÅ¡to odjednom za mene vrijede druga pravila?

Predstavljanje mog rada kao saborske zastupnice i zamjenice gradonaÄelnika moja je obveza prema graÄ‘anima koji me i plaÄ‡aju.

Argumenti da sam premalo puta spomenula HNS i da nisam imala zastavicu stranke ne zavrjeÄ‘uju ozbiljan komentar.

Ono Å¡to je posebno zabrinjavajuÄ‡e jest Äinjenica da su se iznosile i neistine, koje su po njihovu Å¾alost lako provjerljive, a vezane su uz moj nedolazak na sastanak na koji su me pozvali samo par sati prije.

Ovo Å¡to se danas dogaÄ‘a u HNS-u jako me rastuÅ¾uje jer to viÅ¡e nema veze s demokracijom i vrijednostima za koje se stranka zalagala.

Natalija MartinÄeviÄ‡

saborska zastupnica

zamjenica gradonaÄelnika Grada VaraÅ¾dina

www.vzaktualno.hr

Stockholm – Prekrasan dizajn za svaki dan!

7. veljače 2014.

168

Davne 1919. godine, tadaÅ¡nji je upravitelj Å vedskog dizajnerskog udruÅ¾enja jednom reÄenicom izrazio smisao odliÄnog skandinavskog dizajna. Ona glasi: “Prekrasan dizajn za svaki dan!”, a ta njegova misao vrijedi i danas!

Skandinavski je dizajn od tada postao definicija pristupa Å¾ivotu i stilu koji veliÄa prirodne materijale i Äiste forme, a najnovije od ovog svijeta moÅ¾e se vidjeti na ovogodiÅ¡njem Sajmu namjeÅ¡taja u Stockholmu, koji je trenutno u punom zamahu.

Donosimo vam neke od najljepÅ¡ih predloÅ¾aka dizajna “sa sjevera”, brilijantnih primjera kombinacije umjetnosti i bezvremenskog luksuza koji Ä‡e nam uljepÅ¡ati i unijeti stil u naÅ¡u svakodnevicu…

UÅ¾ivajte!

telegraph.co.uk

www.timeout.hr

GraÄ‘ani, ne strahujte zbog raÄuna "ÄŒistoÄ‡e"!

7. veljače 2014.

156

Tijekom ovog mjeseca na adrese VaraÅ¾dinaca stiÄ‡i Ä‡e raÄuni za uslugu prikupljanja mijeÅ¡anog komunalnog otpada koje Ä‡e fakturirati novoosnovano trgovaÄko druÅ¡tvo ÄŒistoÄ‡a d.o.o. koje je zapoÄelo s radom s 1. sijeÄnje 2014. godine. Razlozi osnivanja novog druÅ¡tva, kao i izdavanje prvih raÄuna graÄ‘anima bili su tema danaÅ¡nje konferencije za medije u Gradskoj vijeÄ‡nici na kojoj je pojaÅ¡njeno da graÄ‘ani ne moraju biti zabrinuti zbog novih raÄuna ove nove tvrtke.

Do osnivanje druÅ¡tva ÄŒistoÄ‡e d.o.o. doÅ¡lo je zbog Zakona o vodama Äije obaveze nalaÅ¾u da Varkom d.d. ako Å¾eli zadrÅ¾ati djelatnost javne vodoopskrbe, odvodnje i proÄiÅ¡Ä‡avanja otpadnih voda ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti nakon 31. prosinca 2013. godine. Sukladno tome, provele se podjela odnosno izdvajanje Radne jedinice ÄŒistoÄ‡a iz TD Varkom d.d., a novo druÅ¡tvo osnovalo se radi obavljanja usluge skupljanja i odvoza otpada, obrade otpada, ÄiÅ¡Ä‡enja javno-prometnih povrÅ¡ina i uklanjanja snijega i leda s ureÄ‘enih nogostupa.

Na novim raÄunima “ÄŒistoÄ‡e” davatelj usluge niÅ¡ta neÄ‡e mijenjati veÄ‡ je duÅ¾an prikazati sve troÅ¡kove usluge za graÄ‘ane. Ono Å¡to je najvaÅ¾nije, troÅ¡kovi prikupljanja otpada kao i ostali troÅ¡kovi koje Ä‡e biti prikazani, cijenovno ostaju isti.

– Od 1. sijeÄnja graÄ‘anima viÅ¡e ne dolaze raÄuni od Varkoma za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada veÄ‡ Ä‡e to iskljuÄivo biti na raÄunima ÄŒistoÄ‡e. Ono Å¡to je bitno da se niÅ¡ta ne mijenja po pitanju cijene; to se veÄ‡ godinama ne mijenja. Isto tako, sukladno Zakonu o odrÅ¾ivom gospodarenju otpadom drÅ¾ava je definirala da se uz mijeÅ¡ani komunalni otpad mora razvrstavati i biorazgradivi otpad pa Ä‡e zbog toga graÄ‘ani tijekom ove godine dobiti joÅ¡ jednu posudu za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada – istaknuo je Skroza ne definirajuÄ‡i za sada koliko Ä‡e koÅ¡tati vozni park i posude za zeleni otpad.

– RazmiÅ¡ljamo i o dodatnoj posudi za plastiku kako bi se Å¡to viÅ¡e otpada moglo izdvojiti – istaknuo je prvi direktor druÅ¡tva ÄŒistoÄ‡a d.o.o.

Upitali smo gospodina Skrozu moÅ¾e li ova novoosnovana tvrtka moÅ¾da rijeÅ¡iti i problem graÄ‘evinskog otpada za stanovnike VaraÅ¾dina.

– GraÄ‘evinski otpad nije rijeÅ¡en na podruÄju VaraÅ¾dina jer je zakonska regulativa rekla da prvo Å½upanija mora urediti neko reciklaÅ¾no dvoriÅ¡te i odlagaliÅ¡te za graÄ‘evinski otpad. InaÄe, neke manje koliÄine graÄ‘evinskog otpada ÄŒistoÄ‡a moÅ¾e zbrinuti i odvesti van naÅ¡e Å¾upanije, a na letcima koje Ä‡e graÄ‘ani dobiti uz raÄune to Ä‡e biti i napisano. Oni se nama uvijek mogu obratiti za ovu uslugu – rekao je Skroza.

Å to se tiÄe glomaznog otpada, on se sada i po zakonu mora sakupljati po pozivu, odnosnu zahtjevu korisnika.

– VaraÅ¾din je to uveo joÅ¡ proÅ¡le godine, prije ovog zakona, a nastaviti Ä‡emo i dalje sa time u VaraÅ¾dinu i ostalim opÄ‡inama gdje skupljamo mijeÅ¡ani komunalni otpad. S obzirom da nije podzakonskim aktom definirano kako i koliko puta, mi Ä‡emo uz prve raÄune graÄ‘anima podijeliti letke na kojima Ä‡e biti objaÅ¡njeno na koji se naÄin rjeÅ¡ava glomazni otpad i kupone za dva puta godiÅ¡nje koriÅ¡tenje ove usluge kada Ä‡emo doÄ‡i na njihove adrese – objasnio je Skroza.

Uz direktora ÄŒistoÄ‡e, konferenciji za medije prisustvovao je i predsjednik prvog NO druÅ¡tva gospodin Miljenko ErnoiÄ‡.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.