2014. – Stranica 642

Teška industrija snimila singl na engleskom

3. veljače 2014.

157

Nakon Å¡to su singlom “EUdala se lijepa naÅ¡a” popratili ulazak u EU, TeÅ¡ka industrija se odluÄila joÅ¡ viÅ¡e povezati sa zapadom snimivÅ¡i i svoj prvi singl na engleskom jeziku. Pjesma pod nazivom “Be The Change” je remake u Hrvatskoj veÄ‡ izdanog singla “Gdje Ä‡eÅ¡ ti, a gdje Ä‡u ja” u novom, modernijem pakiranju.

Tom pjesmom TeÅ¡ka industrija se malo udaljila od svog prepoznatljivog rock zvuk i pribliÅ¾ila pop izriÄaju karakteristiÄnom za europske i svjetske radijske etere, te tom prilikom za svjetsku scenu osmislili su i novo ime InDStreeT, pod kojim djeluju.

– Do pjesme je doÅ¡lo spontano, doslovce igrom sluÄaja, a inspiracija za tekst je bila poznata izjava Mahatma Gandhija “Budi promjena koju Å¾eliÅ¡ vidjeti u svijetu”. U skladu s tim, pjesma je namjenjena kao poruka pozitivne energije i optimizma u sivoj svakodnevnici. – rekli su Älanovi benda.

Osim premijere u Hrvatskoj, TeÅ¡ka industrija se moÅ¾e pohvaliti da je pjesma “Be The Change” premijerno emitirana na tri radija u SAD-u i jednom u Austriji (IndieSceneRadio, Rebel Radio i Soundstorm radio).

Pjesma je tek nekoliko dana u eteru, a svakodnevno pristiÅ¾u informacije o novim radio postajama koja sa velikim interesom upravo tu pjesmu uvrÅ¡ava na svoje glazbene top liste.

PjevaÄica Lea MijatoviÄ‡ se odliÄno snaÅ¡la u novoj ulozi tako da par DJ-a sa ameriÄkih radija nije ni vjerovalo da se radi o pjevaÄici iz Hrvatske.

Glazbu potpisuje Vedad HadÅ¾iavdiÄ‡, a tekst Robert DomitroviÄ‡. AranÅ¾man je zasluga Vedada HadÅ¾iavdiÄ‡a i producenta Igora IvanoviÄ‡a u Äijem studiju je pjesma i snimljena.

Koncerti:

07.02.2014. – Zurich

08.02.2014. – Bern

15.02.2014. – Slavonski Brod

Predavanje "Tko je doula i što ona radi?"

3. veljače 2014.

172

VaraÅ¾dinske doule Antonela BrajkoviÄ‡ Cesar i Tihana Glavica organiziraju besplatnu radionicu za sve zainteresirane sa tematikom “Tko je doula i Å¡to ona radi?”. Radionica Ä‡e se odrÅ¾ati 15. veljaÄe 2014. s poÄetkom u 17 sati, na adresi Anina 2, VaraÅ¾din.

Na radionici Ä‡e doule objasniti Å¡to i kako rade te koja je njihova uloga u periodu trudnoÄ‡e, poroda i prvih Å¡est tjedana nakon poroda. TakoÄ‘er Ä‡e pokazati i neke od tehnika koje koriste kako bi trudnici olakÅ¡ale bol u trenucima trudova.

Stoga pozivaju sve trudnice i njihove partnere, te druge zainteresirane, da zbog ograniÄenog broja mjesta svoj dolazak na vrijeme prijave na mail udrugadona@gmail.com.

www.vzaktualno.hr

Redovni promet dionicama Äak 23 milijuna kuna!

3. veljače 2014.

163

Na ZagrebaÄkoj burzi indeksi su ovaj tjedan otvorili u minusu, tako je CROBEX indeks bio u minusu 0,47 posto, a blue chip indeks CROBEX10 0,60 posto. Redovni promet dionicama bio je 23 milijuna kuna, Å¡to je znatno viÅ¡e nego inaÄe.

U fokusu investitora bila je prvenstveno dionica Leda kojom je ostvareno 11 milijuna kuna prometa, Å¡to je gotovo pola danaÅ¡njeg prometa na burzi. Pri tome je cijena Leda blago porasla i zavrÅ¡ila dan sa cijenom od 6.700 kuna.

Po prometu su slijedile dionice Vira, Hrvatskog Telekoma te Äure ÄakoviÄ‡a. Dionice Äure ÄakoviÄ‡a valja spomenuti jer je ta kompanija objavila rezultate poslovanja za proteklu godinu koji su bili popriliÄno loÅ¡i te je cijena zbog toga pala 1,81 posto.

Na razini Äuro ÄakoviÄ‡ grupe ostvaren je gubitak od gotovo 65 milijuna kuna, dok je godinu dana prije iznosio oko 6 milijuna. Ukupni konsolidirani prihodi grupe bili su 43 posto manji te su iznosili 615,5 milijuna kuna. Uprava kompanije navodi da je na takav rezultat poslovanja znatno utjecala neprovedena privatizacija i restrukturiranje HÅ½ Carga te uruÅ¡avanje europskog trÅ¾iÅ¡ta teretnih vagona.

Europske dionice pale su danas nakon Å¡to su podaci pokazali da kinesko gospodarstvo gubi na zamahu, potpirujuÄ‡i zabrinutost ulagaÄa da bi turbulencije na trÅ¾iÅ¡tima u nastajanju mogle nagristi poslovne rezultate europskih kompanija.

I iduÄ‡ih dana oÄekujemo da Ä‡e investitori pratiti financijske izvjeÅ¡taje domaÄ‡ih kompanija, Äija Ä‡e objava trajati do sredine veljaÄe. Uz to, sutra bi u fokusu investitora mogla biti i objava podatka o prometu u domaÄ‡oj maloprodaji u prosincu.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Partner 44. VBV-a je Italija, a 45. Francuska

3. veljače 2014.

161

U Klubu Europa media HNK u VaraÅ¾dinu, odrÅ¾ana je proteklog tjedna 18. redovna godiÅ¡nja skupÅ¡tina Kluba mecena VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri. Na dnevnom redu bilo je godiÅ¡nje programsko izvjeÅ¡Ä‡e predsjednice i rizniÄara, plan aktivnosti za 2014.godinu i prijem novih Älanova.

Predsjednica Zvjezdana RauÅ¡-Klier izvijestila je o godiÅ¡njoj potpori i promicanju VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri, kao glavnog cilja te jedinstvene udruge, a koncert na 43.VBV ruskog ansambla â€žMusica Antiqua Russica“ iz St. Peterburga je nagradom â€žIvan LukaÄiÄ‡“ za najveÄ‡i izvodilaÄki domet ansambla, kao koncert Kluba mecena predstavljao krunu te aktivnosti proÅ¡le godine. Koncert je financiran donacijama i Älanarinama Älanova, kao i njihovim posredovanjem za sponzorstva, Å¡to se Äulo u izvjeÅ¡Ä‡u rizniÄara.

U ime VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri skupÅ¡tini je prisustvovao Raymond Rojnik ravnatelj Koncertnog ureda, izvrÅ¡nog organizatora VBV, koji je zahvalio Älanovima na potpori i sudjelovanju u aktivnostima na promicanju i razvoju festivala, naroÄito u inozemnim i diplomatskim krugovima, Äime je uÄvrÅ¡Ä‡eno mjesto VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri na svjetskoj kulturnoj karti, a naroÄito u respektiranju glazbenih i gospodarskih krugova. Pozvao je Älanove da se ukljuÄe u promotivne aktivnosti 44.VBV na kojima je zemlja partner Italija, kao i 45. festivala za koji se veÄ‡ priprema partnerstvo Francuske.

ÄŒlanovi su se sloÅ¾ili da 2014. godine Klub mecena podrÅ¾i koncert VaraÅ¾dinskog komornog orkestra, kao domicilnog orkestra koji ove godine obiljeÅ¾ava 20 godina rada i podrÅ¾ali dobivanje statusa nacionalnog teatra za varaÅ¾dinski HNK.

Na ovoj skupÅ¡tini Klubu se prikljuÄio Profesor emeritus Franjo RuÅ¾a, a na proljetnom susretu vezanom uz predstavljanje programa 44.VBV bit Ä‡e predstavljeni i ostali novi Älanovi.

U školama po peti puta krenuo projekt YEC!

3. veljače 2014.

179

U varaÅ¾dinskoj Prvoj gimnaziji danas je sluÅ¾beno otvoren projekt â€žYoung (Social) Entrepreneurs in Croatia“ kojeg tradicionalno, veÄ‡ petu godinu za redom, provodi najveÄ‡a svjetska studentska organizacija AIESEC. Iako je u poÄetku krenuo od nekih poduzetniÄkih ideja, od proÅ¡le godine njegov je koncept prebaÄen na socijalno poduzetniÅ¡tvo kako bi uÄenici srednjih Å¡kola nauÄili razvijati svoje poduzetniÄke ideje u smislu takve vrste poduzetniÅ¡tva.

SrednjoÅ¡kolci Ä‡e tako kroz predavanja o karakteristikama koje bi svaka osoba trebala imati kako bi bila uspjeÅ¡na, sudjelovati i na radionicama te pokuÅ¡ati razvijati svoje ideje i raditi na vlastitim projektima.

– Projekt YEC je projekt koji se tradicionalno izvodi veÄ‡ godinama na podruÄju cijele Hrvatske. Krenuo je kao inicijativa AIESEC-a u Zagrebu ali se proÅ¡irio na druge gradove pa tako i na VaraÅ¾din. PoÄeo je kao grupna radionica uÄenika srednjih Å¡kola s praktikantima koje AIESEC dovede iz stranih zemalja kako bi zajedno radili na svojim poduzetniÄkim idejama. Mi smo prepoznali da se u VaraÅ¾dinu ljudi okreÄ‡u socijalnom poduzetniÅ¡tvu i da na ovom podruÄju postoji ideja o njegovom razvijanju pa smo zato na to htjeli orijentirati i uÄenike srednjih Å¡kola da i oni poÄnu razmiÅ¡ljati na takav naÄin – rekao je Josip MlinariÄ‡, zaduÅ¾en za PR na projektu.

Sa podruÄja VaraÅ¾dina u projektu sudjeluju Prva gimnazija i Gospodarska Å¡kola, u ÄŒakovcu Gospodarska Å¡kola i Gimnazija, zatim Srednja Å¡kola Koprivnica i koprivniÄka Gimnazija te Srednja Å¡kola u Krapini.

– Krenemo u Å¡kolama sa promocijom 2 do 3 tjedna prije samog projekta i uÄenici se prijavljuju preko interneta ili onih profesora u Å¡koli koji su zaduÅ¾eni za projekt. OvogodiÅ¡nji broj uÄenika nije joÅ¡ u potpunosti definiran jer se joÅ¡ prijavljuju, ali mogu reÄ‡i da je proÅ¡le godine sudjelovalo 116 uÄenika. Vjerujem da Ä‡e ove godine broj uÄenika biti joÅ¡ veÄ‡i, za sada ide sve prema tome, a vidjeti Ä‡emo do kraja tjedna. UÄenici Ä‡e imati predavanja, u grupama razvijati neki svoj projekt i prezentirati ga zadnji tjedan – rekla je Kristina KunÅ¡tek, predsjednica AIESEC-a VaraÅ¾din.

Najbolji projekti iz svake Å¡kole dolaze u VaraÅ¾din na svojevrsno natjecanje, a najbolji dobiva nagradu i pehar koji se prenosi iz godine u godinu.

– ProÅ¡le godine je bila prva godina kada se kroz projekt poÄelo razvijati baÅ¡ socijalno poduzetniÅ¡tvo, a do onda se radilo samo na poduzetniÅ¡tvu, nekim prezentacijskim vjeÅ¡tinama i multikulturalnosti. Kada smo primijenili socijalno poduzetniÅ¡tvo projekti su stvarno bili dobri, konkretno, znam da je u Krapini bio projekt u vezi solarnih panela na Å¡kolama i nekim zgradama i sada se veÄ‡ radi na tome. Nadajmo se da Ä‡e i ostali projekti krenuti – rekla je Kristina KunÅ¡tek.

Projekt podupire i VaraÅ¾dinska Å¾upanija koja je prepoznala njegov znaÄaj te CEDRA i Humana Nova koje intenzivno rade na promicanju, unaprjeÄ‘enju i razvoju druÅ¡tvenog poduzetniÅ¡tva.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

DjeÄja predstava "Nesretni Å¾abac" u Lumini centru

3. veljače 2014.

182

Å½abac je sjedio na obali rijeke. ÄŒudno se osjeÄ‡ao.

Nije znao je li sretan ili tuÅ¾an. Pa Å¡to mu je?

On se ne(sretno) zaljubio!

Draga djeco,

doÄ‘ite u Äetvrtak 6. veljaÄe s poÄetkom u 18 sati pogledati ne(sretnu) lutkarsku predstavu “Nesretni Å¾abac”. A poslije predstave Ä‡e vam Å¾abac otisnuti poljubac na lice.

Vidimo se u mini Lumini igraonici!

Jeftiniji Xbox One stiÅ¾e još ove godine!

3. veljače 2014.

177

Novi model, odnosno jeftinija verzija nove generacije Microsoftove konzole Xbox One stiÅ¾e u trgovinama prije kraja 2014. godine!

Vijest je objavio neimenovani izvor, koji ipak nije potvrdio da li se radi o verziji bez disk sustava. Najavljeno je da Ä‡e ovaj model biti popriliÄno jeftiniji od aktualnog, koji se prodaje po cijeni od 499 dolara.

Osim spekulacija oko cijene, priÄa se i da Ä‡e se u ponudi naÄ‡i i bijela verzija Xbox Onea, te da Ä‡e u oÅ¾ujku sustav dobiti novu nadogradnju, dok je za studeni najavljen remake popularne igre “Halo 2”.

theverge.com

Microsoft za sada sluÅ¾beno nije potvrdio nijednu od ovih glasina.

www.timeout.hr

97% dolazaka na Hitnu nisu hitna stanja!

3. veljače 2014.

178

Kako bi se senzibilizirala javnost te povisila razina educiranosti stanovnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije o radu Hitne medicinske sluÅ¾be, Upravni odjel za zdravstvenu zaÅ¡titu i socijalnu skrb VaraÅ¾dinske Å¾upanije u suradnji sa Å¾upanijskim Zavodom za hitnu medicinu i VaraÅ¾dinskom agencijom za marketing i promidÅ¾bu krenuli su poÄetkom godine s kampanjom â€žÅ to treba znati o Hitnoj medicinskoj sluÅ¾bi“.

S osnova programa Zdrava Å¾upanija, nositelji projekta Zavod za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije i VaraÅ¾dinska agencija za marketing i promidÅ¾bu d.o.o. ovim Ä‡e projektom vrijednosti preko 56 tisuÄ‡a kuna uspostaviti temelj za upoznavanje javnosti o vaÅ¾nosti posjedovanja odreÄ‘enih znanja kojima Ä‡e se doprinijeti kvalitetnijem radu hitne medicinske sluÅ¾be.

Tako Ä‡e kroz 3 mjeseca na 60 vrlo frekventnih lokacija na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije biti postavljeni plakati koji Ä‡e dati odgovore na pitanja Kako pozvati Hitnu medicinsku sluÅ¾bu?, Å to Ä‡e vas pitati medicinski dispeÄer?, Kako razgovarati s medicinskim dispeÄerom?, ZaÅ¡to je vaÅ¾no ovo znati?, ali i savjete korisne u danim situacijama.

– Ovaj projekt od javnog je interesa i vaÅ¾an je za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju jer po procjenama ljudi iz Zavoda za hitnu medicinu naÅ¡i sugraÄ‘ani nemaju dovoljno saznanja o tome kako zapravo funkcionira hitna medicinska pomoÄ‡ i zato smo u suradnji sa struÄnjacima iz Zavoda za hitnu medicinu na ovaj naÄin ih odluÄili educirati – istiÄe zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ te dodaje kako prema statistikama postotak od 97 posto od svih dolazaka u prostore Zavoda za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije nisu hitna stanja koja direktno ugroÅ¾avaju Å¾ivot.

– To naravno ne znaÄi da ti svi ljudi ne trebaju dolaziti u Hitnu medicinsku sluÅ¾bu, ali radi se o intervencijama koje su ponekad mogle biti rijeÅ¡ena na neki drugi naÄin, primjerice telefonskim putem na broj 194, o Äemu Ä‡e izmeÄ‘u ostalog biti uputama i na vizualima ove akcije koju smo pokrenuli. Ovakav veliki broj dolazaka utjeÄe na organizaciju i funkcionalnost, jer hitna medicinska sluÅ¾ba zbrinjava stanja koja neposredno ugroÅ¾avaju ljudski Å¾ivot i teÅ¡ko naruÅ¡avaju zdravlje, i ti dogaÄ‘aji imaju prioritetno postupanje hitne medicinske sluÅ¾be, pojaÅ¡njava KiÅ¡iÄ‡.

Osim postavljanja i oglaÅ¡avanja na autobusnim stajaliÅ¡tima, velik broj plakata Ä‡e se tijekom ove godine uputiti i svim gradovima i opÄ‡inama, osnovnim i srednjim Å¡kolama, zdravstvenim ustanovama i ordinacijama, PodruÄnoj sluÅ¾bi HZZO-a i drÅ¾avnim institucijama kako bi informirali javnost. TakoÄ‘er, kao dodatak ovoj akciji Zavod za hitnu medicinsku medicinu organizirat Ä‡e u Å¡kolama koje iskaÅ¾u interes predavanja kako bi se od osnovnoÅ¡kolskog doba educiralo Å¡to je moguÄ‡e veÄ‡i broj djece o tome Å¡to je i kako funkcionira hitna medicinska sluÅ¾ba.

Akciju je podrÅ¾ao i Hrvatski zavod za hitnu medicinu koji je i autor svih poruka koje se nalaze na plakatima.

www.vzaktualno.hr

Lepoglava u Zagrebu predstavila Tehnološki centar

3. veljače 2014.

179

Lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ i voditelj projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije u Lepoglavi Damjan Å½upaniÄ‡ sudjelovali su u Zagrebu na konferenciji pod nazivom “PriÄa o hrvatskom namjeÅ¡taju”.

U prostoru Hrvatske gospodarske komore organizator konferencije, internetski portal Poslovni dnevnik, okupio je predstavnike hrvatskih tvrtki, ustanova i institucija koji su raspravljali o buduÄ‡nosti drvopreraÄ‘ivaÄke industrije odnosno o moguÄ‡im naÄinima iskoriÅ¡tenja njenog golemog potencijala.

Taj je potencijal veÄ‡ ranije prepoznao Grad Lepoglava te s ciljem njegova iskoriÅ¡tenja i razvoja grada Lepoglave pokrenuo projekt izgradnje TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije kojeg je na konferenciji u Zagrebu predstavio lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

Pozorno sasluÅ¡avÅ¡i prezentaciju, sudionici konferencije oznaÄili su projekt primjerom dobre prakse uputivÅ¡i mu pri tom samo pozitivne komentare. A rijeÄ je o projektu koji bi omoguÄ‡io da se u Lepoglavi otvori centar koji bi radio na stvaranju novih vrijednosti u drvnoj industriji, poput razvoja dizajna, novih tehnologija, objedinjavanja marketinga, laboratorija i svega Å¡to je potrebno drvopreraÄ‘ivaÄkoj industriji da na globalnom trÅ¾iÅ¡tu bude Å¡to konkurentnija.

Uz pozitivne komentare sudionika konferencije, projekt TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije u Lepoglavi dobio je veÄ‡ i znaÄajne financijske potpore i to u vidu 108 tisuÄ‡a kuna koje je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo Gradu Lepoglavi kako bi se izradila projektna dokumentacija za 58 milijuna kuna vrijedni Centar.

InaÄe, konferencija “PriÄa o hrvatskom namjeÅ¡taju” odrÅ¾ana je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, pa se i ministar Tihomir Jakovina tom prilikom takoÄ‘er pobliÅ¾e upoznao s projektom TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije u Lepoglavi.

www.vzaktualno.hr

Kobalt plavo sjenilo – samo za najhrabrije!

3. veljače 2014.

177

Novi trend, Äiji je zaÄetnik popularni Marc Jacobs, definitivno nije za srameÅ¾ljive djevojke! No ako se doista Å¾eliÅ¡ istaknuti u masi, i pokazati da osim hrabrosti, imaÅ¡ i stila, kobaltno plava je tvoja boja!

Å to je nijansa kobaltno-plave tamnija i bogatija, to bolje pristaje gotovo svim nijansama tena.

Trend je inaÄe predstavljen na proÅ¡logodiÅ¡njim jesenskim modnim pistama, pto znaÄi da Ä‡e do proljeÄ‡a zavladati i svim ulicama i noÄ‡nim klubovima.

TakoÄ‘er, osim nanoÅ¡enja kobaltno plavog sjenila gornje, dopuÅ¡teno je i nanoÅ¡enje istog samo na donje kapke. ToÄnije, to je upravo ono Å¡to Marc Jacobs predlaÅ¾e! Tajna odliÄnog kobalt plavog looka je u kremastim teksturama, Å¡to znaÄi da moÅ¾eÅ¡ koristiti neutralnu krem podlogu, ako je sjenilo u prahu.

fashion.telegraph.co.uk

TakoÄ‘er, ova Ä‡e nijansa posebno doÄ‡i do izraÅ¾aja ako je iskombiniraÅ¡ sa crnim eyelinerom ili blagim smokey eyes, ali vodi raÄuna o tome da ostatak tvog make upa bude lagan i prozraÄan.

www.timeout.hr