2014. – Stranica 698

StiÅ¾u elektriÄni auti za zajedniÄko korištenje

9. siječnja 2014.

108

Koprivnica Ä‡e uvesti sustav zajedniÄkog koriÅ¡tenja elektriÄnih automobila kojima Ä‡e svoje svakodnevne obaveze moÄ‡i jednostavnije i ekoloÅ¡ki osvjeÅ¡tenije, obavljati zaposlenici gradske uprave, gradskih poduzeÄ‡a i ustanova kao i gradski duÅ¾nosnici.

RijeÄ je o jednoj od mjera u projektu Civitas Dyn@mo, a svrha sustava je osigurati optimalno koriÅ¡tenje automobila u vlasniÅ¡tvu Grada i to na najodrÅ¾iviji moguÄ‡i naÄin.

U sustav Ä‡e biti ukljuÄeno 6 elektriÄnih automobila te jedno hibridno i jedno plug-in hibridno vozilo, a nabava se sufinancira iz navedenog projekta, te Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost. Vozila se nabavljaju temeljem javnog natjeÄaja koji je otvoren do 13. sijeÄnja.

Uspostavljanje sustava za punjenje elektriÄnih automobila ostvarit Ä‡e se u suradnji s HEP-om, Äijih Ä‡e pet punionica biti na usluzi ne samo Gradu i gradskim poduzeÄ‡ima veÄ‡ i ostalim graÄ‘anima te poduzeÄ‡ima. Uporabu sustava za punjenje veÄ‡ su najavili HEP Opskrba i Podravka d.d.

Cilj ovog pilot-projekta je smanjenje operativnih troÅ¡kova gradskih vozila za 24% te smanjenje emisija CO2 od strane Grada, gradskih poduzeÄ‡a i ustanova za 27%.

www.koprivnica.hr

Putujte uz animirani film Croods!

9. siječnja 2014.

Novi animirani film iz radionice DreamWorks donosi priÄu o prvoj obitelji na svijetu koja kreÄ‡e u pustolovinu i otkriva svijet. ÄŒarobni svijet Å¾ivotinja, nevjerojatna priroda i zanimljivi karakteri Älanova obitelji Croods, odvest Ä‡e vas na nezaboravno putovanje…

Film Croods je na rasporedu u nedjelju, 12. sijeÄnja u 16 sati u Kinu Galerija!

Cijena ulaznice je 10 kuna.

"Studija o utjecaju na okoliš ne zasluÅ¾uje prolaz"

9. siječnja 2014.

117

ÄŒlanovi udruge OkoliÅ¡ na Äelu sa predsjednicom Karolinom FijaÄko Varga su joÅ¡ jednom upozorili na moguÄ‡nost velikog zagaÄ‘enja okoliÅ¡a od strane Ciglane Cerje TuÅ¾no ukoliko joj se omoguÄ‡i da uz plin koristi i petrol koks bez primjerenih mjera zaÅ¡tite okoliÅ¡a, te ujedno prezentirali, kako istiÄu, najveÄ‡e propuste u Studiji utjecaja na okoliÅ¡, a na temelju koje bi ciglana trebala dobiti sve potrebne dozvole za koriÅ¡tenje navedenog.

Naime, Ciglana Cerje TuÅ¾no proÅ¡le je godine uz plin kao energent poÄela koristiti i petrol koks, no zbog nedostatka potrebnih dozvola, ali i reakcije okolnih stanovnika i Älanova udruge OkoliÅ¡, s koriÅ¡tenjem istog prestala, te je trenutno u procesu dobivanja svih potrebnih dozvola.

– U srijedu, 18. prosinca 2013., u Zagrebu je odrÅ¾ana 2. sjednica Savjetodavnog struÄnog povjerenstva za Ciglanu Cerje TuÅ¾no. Predstavnici Udruge prisustvovali su spomenutoj sjednici i dobili priliku da Povjerenstvu ukaÅ¾u na najveÄ‡e propuste u Studiji, kao Å¡to su prenizak dimnjak, neplaniranje upotrebe filtera, naÄin na koja su provedena mjerenja, prikazani omjeri utroÅ¡enog petrolkoksa i plina te istodobni izlazak emisija iz spektra petrolkoksa na dimnjacima suÅ¡are i na dimnjaku tunelske peÄ‡i – istakli su te dodali kako se Studija i proraÄuni temelje se na samo jednom mjerenju provedenom u sijeÄnju 2013. godine.

– Tvrka Dvocut je proraÄunom utvrdila da 4 t petrolkoksa sa 6 % sumpora dnevno neÄ‡e prekoraÄivati graniÄne vrijednosti SO2. Dokazi da je Ciglana tada koristila petrolkoks sa samo 6 % sumpora ne postoje, a sporno je da je u tom proraÄunu prikazano samo 50 % energije/maksimalne snage peÄ‡i. Naime, stvarna dnevna potroÅ¡nja plina Ciglane Cerje TuÅ¾no iznosi 20.000 m3, a ne 10.000 m3 plina, kako je energetski prikazano u Dvocutovom proraÄunu – istiÄe predsjednica FijaÄko i dodaje kako je teÅ¡ko vjerovati da u sustavu koji se sastoji od 2 loÅ¾ne grupe na plin te od 6 grupa na petrolkoks ovaj potonji Äini samo 35 % utroÅ¡enog energenta.

– Prilikom mjerenja u sijeÄnju 2013. Dvocut je proveo mjerenja samo na dimnjaku tunelske peÄ‡i s obzirom da su raÄ‘eni modeli disperzija No2, Co i lebdeÄ‡ih Äestica PM10 i za te je emisije bilo potrebno provesti mjerenja. IznenaÄ‘ujuÄ‡a je stoga Dvocutova tvrdnja da su modele disperzija za NO2, CO i lebdeÄ‡ih Äestica PM10 izradili na temelju mjerenja – kojih to mjerenja? – pitaju Älanovi OkoliÅ¡a.

– Povjerenstvu smo dostavili i fotografiju na kojoj je jasno vidljivo da emisije iz spektra petrolkoksa izlaze i na dimnjacima suÅ¡are, a razlog tome je spoj suÅ¡are i tunelske peÄ‡i i to u zoni Å¾arenja peÄ‡i te na taj naÄin emisije izlaze i na dimnjacima suÅ¡are. Prilikom inspekcijskih nadzora proÅ¡le zime upravo su na taj naÄin preusmjeravali plinove iz peÄ‡i u suÅ¡aru do odlaska inspekcije – objaÅ¡njavaju.

Kako istiÄu, nadaju se da Ä‡e savjetodavno struÄno povjerenstvo uvidjeti da ovakva Studija ne zasluÅ¾uje prolaz te da Ä‡e im zdravlje ljudi u okolici Ciglane biti na prvom mjestu, a ukoliko do toga neÄ‡e doÄ‡i najavljuju tuÅ¾be.

www.vzaktualno.hr

Film "Kava i cigarete" u Kinu Galerija!

9. siječnja 2014.

121

Drugi film ciklusa kultnog ameriÄkog nezavisnog redatelja Jima Jarmuscha u kojem glume Roberto Benigni, Bill Murray, Iggy Pop, Steve Buscemi, Cate Blanchett i drugi na rasporedu je u subotu, 11. sijeÄnja u 19 sati u Kinu Galerija.

Kava i cigarete Jima Jarmuscha nastao je od prvotna tri kratkometraÅ¾na filma s kraja osamdesetih, a naknadno povezanih dodatim kratkim skeÄevima. ImajuÄ‡i za poveznicu uobiÄajenu druÅ¡tvenu konvenciju – pijenje kave i puÅ¡enje cigareta, redatelj uvodi niz neobiÄnih, gotovo asocijalnih likova koji, razgovarajuÄ‡i o nekim “sporednim i nevaÅ¾nim” temama.

ViÅ¡e

Ulaznica 15 kuna.

Slapovi Niagare ostali zamrznuti u vremenu

9. siječnja 2014.

120

Dok je veÄ‡ina Amerikanaca i KanaÄ‘ana ljuta na rekordno niske temperature koje su prekrile veÄ‡inu zemlje, mi nismo! ZaÅ¡to? Jer su nam upravo te preniske temperature omoguÄ‡ile nevjerojatne prizore, koje prenosi Metro.co.uk.

Spektakularne fotografije stiÅ¾u sa slapova Niagare koji su ostali zamrznuti u vremenu. Naime, slapovi su se zbog ekstremno niskih temperatura zamrznuli! Voda jednostavno nije stigla u svom obliku stiÄ‡i s vrha do dna slapa, veÄ‡ se pretvorila u led, odnosno veliÄanstvene sige koje pruÅ¾aju nevjerojatne prizore.

Iako bi svatko pomislio kako Ä‡e niske temperature sniziti i broj turista koji svakodnevno obilaze ove poznate slapove, moguÄ‡nost fotografiranja ovakvih smrznutih prizora se nikako ne propuÅ¡ta!

Prema prognostiÄarima led i sige Ä‡e se na slapovima zadrÅ¾ati do subote kada Ä‡e ipak doÄ‡i do rastapanja i povratka ove svjetske atrakcije u njeno prvobitno stanje.

Metro.co.uk

www.timeout.hr

Ne propustite bogat kazališni tjedan!

9. siječnja 2014.

110

U varaÅ¾dinskom HNK kazaliÅ¡nu publiku oÄekuje joÅ¡ jedan bogat tjedan, poÄevÅ¡i od Äetvrtka 16. sijeÄnja kada je s poÄetkom u 19,30 sati na redu KrleÅ¾ina predstava “Tri kavaljera frajle Melanije”.

Predstava Tri kavaljera frajle Melanije Miroslava KrleÅ¾e u reÅ¾iji Georgija Para i izvedbi HNK-a u VaraÅ¾dinu bila je nominirana za tri Nagrade hrvatskog glumiÅ¡ta 2013. godine. Igraju: Hana HegeduÅ¡iÄ‡, Marinko Prga, Jan KerekeÅ¡, Ozren OpaÄiÄ‡, Miran KurspahiÄ‡, SunÄana Zelenika KonjeviÄ‡, Zdenko Brlek, Darko PlovaniÄ‡, Marija Krpan, Nikolina Herceg, Mladen Grof JerneiÄ‡, Vedran Dervenkar, Älanice KSM-a

Iz kritike Å½elimira Ciglara: …Sada, kada Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu ima uistinu veliku predstavu, nastalu na osnovi malenog predloÅ¡ka, svjedoÄimo kako je veliki redatelj ostao velik i u zreloj dobi svog Å¾ivota hodeÄ‡i svojim stazama. KrleÅ¾in mladenaÄki roman Tri kavaljera frajle Melanije objavljen je 1922. godine, a autor ga je odbio nanovo tiskati za svog Å¾ivota, Paro je izvukao iz pretinaca svoje maÅ¡te, takorekuÄ‡ kao Å¡kolarac ispod klupe, i proÄitao je nedopuÅ¡teno Å¡tivo. Prokazao je i pokazao svoga KrleÅ¾u, svoga mladoga KrleÅ¾u, kao zaigrana pisca koji je istovremeno pripadnik moderne i otpor toj moderni. No, teÅ¡ko je uoÄiti kako se to Paro igra s nama, Å¡to je tu zapravo KrleÅ¾a, a Å¡to Paro? Prebire tako Paro po KrleÅ¾i, pretvara ponovo njegov roman u izazovnu, naoko leprÅ¡avu dramu, gotovo mjuzikl, uz nemalu i predragocjenu pomoÄ‡ dramaturga Marijana VarjaÄiÄ‡a.

Naslovni je lik mlada imuÄ‡na dama, koja svoj materijalni i duhovni imutak troÅ¡i s pogreÅ¡nim muÅ¡karcima, a jedini pravi, Äetvrti kavaljer, pisac Marijan Ksaver Trnin, krije pod svojim crnim plaÅ¡tem Å¡toÅ¡ta od onoga Å¡to je KrleÅ¾a bio ili barem Å¾elio biti u svojoj mladosti. Da, priÄalo se po Zagrebu, kako postoji odreÄ‘ena gospodiÄna koja je tvrdila da je zahvaljujuÄ‡i KrleÅ¾i spiskala svoj imutak i prokockala svoje Å¡anse za kvalitetnu udaju. No, Melanija se bavi vremenom koje je tome prethodilo, vremenom kad je i 20. stoljeÄ‡e bilo mlado, vremenom proljeÄ‡a Å¾ivota naraÅ¡taja koji je stvorio Europu kakvu danas poznajemo, Europu kao kulturno Å¾ariÅ¡te svijeta i moderne misl, ali i Europu kao mjesto i okidaÄ najstraÅ¡nijih ratova. Tri kavaljera frajle Melanije nije kao druge predstave Georgija Para nadahnute KrleÅ¾om, masovnim ratovima i povijesnim preokretima u kojima su se brisale i crtale nove granice. Melanija govori o ratovima srca i srcem. Ovaj je put, kako bi to KrleÅ¾a rekao, Paro neusporedivo manje cerebralan, a viÅ¡estruko se prepustio srcu. Ovo bi mu prije mogla biti mladenaÄka, nego predstava koju radi kao inventuru svog bavljenja kazaliÅ¡tem i KrleÅ¾om. I zato je svjeÅ¾a, dobra, snaÅ¾na i velika. I zato je neoÄekivana, ali priÅ¾eljkivana…

U petak 17. sijeÄnja s poÄetkom u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz prikazuje se predstava Ruke po Ranku (Vesna Kosec-Torjanac / Ranko MarinkoviÄ‡) redatelja Dubravka Torjanaca.

U glumaÄkoj igri, SunÄana Zelenika KonjeviÄ‡, Katarina Arbanas i Goran GuksiÄ‡, sluÅ¾eÄ‡i se razliÄitim scenskim tehnikama: sjenama, tzv. crnim teatrom, projekcijama, lutkarskom animacijom, pijeskom i dr., uz pomoÄ‡ vjeÅ¡tih ruku Petra Eldana na klaviru, pokuÅ¡at Ä‡e od motiva u kontemplativnom MarinkoviÄ‡evu rukopisu stvoriti Å¾ivu kazaliÅ¡nu priÄu. Redatelj je Dubravko Torjanac, scenograf i autor lutaka Ivan DuiÄ‡, dramaturginja Vesna Kosec-Torjanac, a skladatelj Petar Eldan.

Subota, 18.sijeÄnja u 19,30 sati Velika scena

Eduardo De Filippo

FILUMENA MARTURANO

redatelj: Samo M. Strelec

Filumena Marturano, praizvedena u Napulju 1946. godine, jedna je od najpoznatijih dramskih komedija Eduarda De Filippa. U komadu, koji sjedinjuje znaÄajke komedije, drame i melodrame, De Filippo maestralno tretira svoju omiljenu temu: krizu graÄ‘anske, patrijarhalne, obitelji. Glasovit je, dojmljiv, i veÄ‡ gotovo posloviÄan Filumenin lik, a posebice se istiÄu njezini ispovjedni monolozi.

Igraju: Jagoda Kralj Novak, Stojan Matavulj, Ivica Pucar, Mitja SmiljaniÄ‡, Ozren OpaÄiÄ‡, Leona Paraminski, Darko PlovaniÄ‡, Anica KovaÄeviÄ‡, Slavica JukiÄ‡ i Otokar Levaj.

Ulaznice moÅ¾ete rezervirati na blagajni KazaliÅ¡ta (tel 042 214 688, mail: blagajna@hnkvz.hr) radnim danom od 10-12 i 0d 18-19,30 sati, subotom od 10-12.

Uskoro eko sadnja u novim GrabaniÄkim vrtovima!

9. siječnja 2014.

102

Kada je prije dvije godine zahvaljujuÄ‡i inicijativi Udruge Gredica krenuo projekt ÄŒudesni vrtovi u BiÅ¡kupcu, nitko nije sa sigurnoÅ¡Ä‡u mislio da Ä‡e interes VaraÅ¾dinaca za obraÄ‘ivanjem zemljiÅ¡ta i sadnjom vlastitih poljoprivrednih proizvoda toliko rasti.

Da je upravo tako, potvrÄ‘uje novoosnovana Udruga GrabaniÄki vrtovi koja veÄ‡ broji 35 Älanova i kojoj je Grad namijenio oko 4.500 kvadratnih metara plodnog zemljiÅ¡ta u popularnom naselju Grabanice, a gdje Ä‡e s dolaskom proljeÄ‡a graÄ‘ani ukljuÄeni u Udrugu zapoÄeti sa sadnjom eko proizvoda – doznajemo na danaÅ¡njoj konferenciji tijekom koje su predstavljeni novi GrabaniÄki vrtovi.

Predsjednik Udruge GrabaniÄki vrtovi Branko GodiniÄ‡ istiÄe da je udruga formirana u vrlo kratkom roku, a da je potraÅ¾nja za takvim zemljiÅ¡tima i Å¾elja graÄ‘ana za takvom vrstom rekreacije vrlo velika, posebno kod mladih obitelji s djecom.

– Oni nisu socijalno ugroÅ¾eni veÄ‡ se Å¾ele bavit poljoprivrednim radom. Å½elja nam je da i edukativno djelujemo pa Ä‡emo raditi kao eko vrtovi i jesti Äistu i zdravu hranu. U naÅ¡u udrugu svi su dobrodoÅ¡li, bez obzira u kojem kvartu Å¾ive. Grad je brzo izaÅ¡ao ususret, a uskoro se ista stvar moÅ¾e realizirati i na Banfici ili HraÅ¡Ä‡ici. Svi graÄ‘ani VaraÅ¾dina mogu postati Älanovi udruge, bez obzira u kojem su kvartu. SjediÅ¡te udruge je u TrakoÅ¡Ä‡anskoj 24 gdje Ä‡emo imati svaki drugi Äetvrtak sastanak. Uskoro Ä‡e biti u funkciji naÅ¡a internet stranica, a na sastanak drugi Äetvrtak u 19 sati moÅ¾e doÄ‡i bilo tko, svi zainteresirani i svi oni koji samo Å¾ele Äuti neÅ¡to o obradi vrtova – rekao je Branko GodiniÄ‡ te dodao na koje brojeve graÄ‘ani mogu nazvati i upitati sve Å¡to ih intersira – 091 764 7090 i 098 7256 72.

GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ istaknuo je nekoliko benefita ovog projekta koje Ä‡e Grad i u buduÄ‡nosti podupirati ustupanjem svog zemljiÅ¡ta koje nije u funkciji.

– ZahvaljujuÄ‡i pozitivnom iskustvu koje imamo s Udrugom Gredica i ÄŒudesnim vrtovima koji su dobili Äitav niz nagrada i priznanja, javila se potreba za proÅ¡irenjem takvih prostora. Grad Ä‡e po istom modelu kao u ÄŒudesnim vrtovima pripremiti zemljiÅ¡te i osigurati jednu ili dvije pumpe za vodu. Naglasak je na ekoloÅ¡koj proizvodnji, a koristiti Ä‡e se pozitivna iskustva Udruge Gredica. VaraÅ¾dinci pokazuju da su vrijedni i marljivi i da svojim rukama Å¾ele stvarati neÅ¡to za sebe i svoje obitelji. Sve to ima i onu socijalnu komponentu kao Å¡to je druÅ¾enje na svjeÅ¾em zraku i rad u prirodi, a osim toga gradsko zemljiÅ¡te se stavlja u mnogo kvalitetniju funkciju nego Å¡to je ima sada – rekao je gradonaÄelnik HabuÅ¡ dodavÅ¡i da postoji upit da li je moguÄ‡e to isto napraviti i na Banfici gdje takoÄ‘er postoji neiskoriÅ¡teno gradsko zemljiÅ¡te.

Ovisno o interesu graÄ‘ana i osnivanju njihovih udruga, s godinama bi se takvi vrtovi mogli proÅ¡iriti na nekoliko gradskih podruÄja i plodna zemljiÅ¡ta.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.