2014. – Stranica 81 – Aktualno hr

16. studenoga 2014.

551

Arhiva

Puretina je meso koje ne vole baÅ¡ svi, no najbogatija je proteinima Å¡to je idealno za malu djecu kojima su oni zaista potrebni. Upravo zato danas smo se odluÄili pripremiti puretinu u umaku sa povrÄ‡em.

SASTOJCI:

pola kg pureÄ‡eg filea

20 dkg Å¡ampinjona

crvena paprika

graÅ¡ak

gustin

mala Å¾liÄica mljevene crvene paprike

vrhnje za kuhanje

sol

papar

PRIPREMA:

PureÄ‡i file nareÅ¾ete na kockice ili trakice, stavite na ulje i naglo poprÅ¾ite. Izvadite meso, pa na toj istoj masnoÄ‡i poprÅ¾ite paprike narezanu na rezance i Å¡ampinjone.

Vratite meso, pospite gustinom, podlijete vodom ili ako imate juhu, pospite mljevenom paprikom i na kraju zalijte vrhnjem.

Neka se joÅ¡ kuha oko 20 minuta, dodajte zaÄine i perÅ¡in.

OdliÄno ide uz riÅ¾u.

Dobar tek!

www.vzaktualno.hr/MD

Individualne pogreške odvele u poraz

15. studenoga 2014.

273

Arhiva

UoÄi â€žtjedna odluke“, koji bi mogao odrediti konaÄnu sudbinu nekad uzornog prvoligaÅ¡a, VaraÅ¾din je poraÅ¾en od Bjelovara s glatkih i uvjerljivih 3:0.

Velik dio prvog poluvremena nije nagovjeÅ¡tavao ovakav fijasko mlade varaÅ¾dinske momÄadi. Solomunovi igraÄi Ävrsto su drÅ¾ali sve konce igre u svojim rukama, imali su inicijativu i prilike. TuÄ‘an je primjerice pogodio gredu, a zicere su redom promaÅ¡ivali KolariÄ‡, IvanoviÄ‡ i NemaniÄ‡. Nakon takvih promaÅ¡aja nije moglo drugaÄije zavrÅ¡iti nego kaznom. StankoviÄ‡ je u samom finiÅ¡u prvog dijela primio jednu odbijenu loptu i sa 25 metara pospremio je u mreÅ¾u kraj â€žusnule“ obrane VaraÅ¾dina.

U nastavku totalni pad gostiju. Prvo je Maras u 57. minuti, nakon kornera, pospremio loptu iz GaloÅ¡ija za 2:0, a deset minuta kasnije â€žproslavio“ se Ahmed kojem je loptu presjekao BoÅ¡njak i sam postigao treÄ‡i gol za svoju momÄad. Izgledalo je u tim trenucima da Ä‡e VaraÅ¾din doÅ¾ivjeti pravu katastrofu pa je Solomun morao smirivati i ohrabrivati svoje igraÄe kako se doista to nebi i dogodilo. Nekako je u tome uspio i ostalo je â€žpodnoÅ¡ljivih“ 3:0.

– MomÄad koja promaÅ¡i takve prilike, kakve smo mi promaÅ¡ili u prvom dijelu, nema se Äemu nadati. Individualne pogreÅ¡ke odvele su nas u uvjerljiv poraz. Ne mogu nikome od igraÄa neÅ¡to previÅ¡e zamjeriti, to se dogaÄ‘a. U nogometu je to tako, ako ne iskoristiÅ¡ ponuÄ‘eno – slijedi ti kazna. Nema nam druge nego se sada okrenuti tekmi sa Viroviticom u zadnjem kolu i jesenski dio zavrÅ¡iti pobjedom, a onda pitaj boga Å¡to Ä‡e biti s klubom – rekao je Ivica Solomun trener VaraÅ¾dina.

Naravno, NK VaraÅ¾din, ili ako baÅ¡ hoÄ‡emo bivÅ¡i Varteks, slijedeÄ‡eg tjedna oÄekuje prvo roÄiÅ¡te na TrgovaÄkom sudu zbog zahtjeva za pokretanje steÄaja od strane bivÅ¡eg kondicijskog trenera kome klub, navodno, duguje 190.000 kuna(!?). HoÄ‡e li klub tako bogate i duge tradicije zaista zavrÅ¡iti u ropotarnici povijesti ostaje za vidjeti. Nadajmo se samo da Ä‡e se ipak pronaÄ‡i nekakvo rjeÅ¡enje.

Bjelovar – VaraÅ¾din 3:0 (1:0)

Bjelovar – gradski stadion. Gledatelja: 200. Sudac: Å poljariÄ‡ (Virovitica). Å½uti kartoni: Ä†eko, Ahmed (VaraÅ¾din), Maras, OraÄ (Bjelovar).

Strijelci: 1:0 StankoviÄ‡ (44), 2:0 Maras (57), 3:0 BoÅ¡njak (67).

Bjelovar: GavranoviÄ‡, HajdaroviÄ‡, Habek, ZubÄiÄ‡ (od 85. Kuhar), Maras, OraÄ (od 82. ObradoviÄ‡), KatiÄ‡, MlinariÄ‡, StankoviÄ‡, BoÅ¡njak (od 74. KristiÄ‡), JakÅ¡iniÄ‡.

VaraÅ¾din: GaloÅ¡i, KuÄko, Holi, KolariÄ‡, Ahmed, TuÄ‘an (od 56. MurseloviÄ‡), IvanoviÄ‡ (od 66. Malnar), Novoselec, ÄŒeko, NemaniÄ‡ (od 58. RoginiÄ‡), Jener.

Rezultati 14. kola 3. HNL – istok: Koprivnica – Oriolik 4:0, Virovitica – Slavija 1:6, Bjelovar – VaraÅ¾din 3:0, Podravina – Mladost (Å½) 1:1, Vukovar – ViÅ¡njevac 2:1, Slavonija – MeÄ‘imurje 2:1, BSK – Äakovo i Mladost (A) – BeliÅ¡Ä‡e igraju sutra.

Poredak: 1. Slavija 28, 2. Mladost (Å½) 26, 3. Bjelovar 24, 4. Podravina 23…12. VaraÅ¾din 16 itd.

www.vzaktualno.hr

NoÄ‡ kazališta i u HNK VaraÅ¾din

15. studenoga 2014.

217

Arhiva

OvogodiÅ¡nja, Å¡esta NoÄ‡ kazaliÅ¡ta odrÅ¾at Ä‡e se 15. studenoga u 43 grada, pod motom “Nisu izbori, a svi se trgaju za stolicu”, na ukupno 76 lokacija u Hrvatskoj moÄ‡i Ä‡ete pogledati 147 predstava od 94 razliÄitih institucija, kazaliÅ¡ta, udruga… Uz predstave bit Ä‡e i preko 70 razliÄitih popratnih programa (koncerata, razgledavanja kazaliÅ¡ta, party-ja…).

Prve predstave u NoÄ‡i kazaliÅ¡ta poÄinju u 10 sati u Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu u VaraÅ¾dinu te u Maloj sceni u Zagrebu.

Projekt Europska noÄ‡ kazaliÅ¡ta jednodnevna je manifestacija posveÄ‡ena scenskim i izvedbenim umjetnostima. OdrÅ¾ava se istovremeno u 11 europskih drÅ¾ava (Hrvatskoj, SlovaÄkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Srbiji, Austriji i MaÄ‘arskoj, te se od ove godine pridruÅ¾uju ÄŒeÅ¡ka, Bugarska i Belgija). KazaliÅ¡te toga dana postaje glavnim mjestom susreta, dijaloga, druÅ¾enja i novih spoznaja kako umjetnika i kazaliÅ¡nih djelatnika tako i publike.

Toga dana kazaliÅ¡ta daruju izvedbe, ali i otvaraju svoja vrata publici pa, ruÅ¡eÄ‡i na trenutak iluziju kazaliÅ¡ta, produbljuju vezu koju publika ima s onima koji za nju igraju i mjestom na kojem to rade.

HNK u VaraÅ¾dinu i ove godine sudjeluje u NoÄ‡i kazaliÅ¡ta:

Subota, 15.studenog u 10,00 sati

NoÄ‡ kazaliÅ¡ta, Scena Zvonimir Rogoz

Koprodukcija KD Pinklec ÄŒakovec i DjeÄja i lutkarska scena HNK u VaraÅ¾dinu; Maja Sviben / Branko Ä†opiÄ‡, JEÅ½EVA KUÄ†ICA, redateljica: Tamara KuÄinoviÄ‡,

ulaznice u slobodnoj prodaji po 10 kn

Subota, 15.studenog u 18,30 sati

NoÄ‡ kazaliÅ¡ta Velika scena

Autorski projekt Olje Lozice, GOZBA

redateljica: Olja Lozica

ulaznice u slobodnoj prodaji po 10 kn

Subota, 15.studenog u 20,00 sati

NoÄ‡ kazaliÅ¡ta, Velika koncertna dvorana

Koncert GDJE RIJEÄŒI NE VRIJEDE, GLAZBA PROGOVARA, nastupaju pjevaÄki zborovi, tamburaÅ¡ki orkestar i brojni solisti

besplatne ulaznice na blagajni kazaliÅ¡ta

Subota, 15.studenog u 21,00 sat

NoÄ‡ kazaliÅ¡ta Scena Zvonimir Rogoz

Jagoda Kralj Novak, Cabaret SINGERICA

redateljica: Jagoda Kralj Novak

ulaznice u slobodnoj prodaji po 10 kn

Od 15 studenog obavezna uporaba zimske opreme

15. studenoga 2014.

225

Arhiva

HAK podsjeÄ‡a vozaÄe da je zimska oprema obavezna na pojedinim dionicama od 15. studenog tekuÄ‡e godine do 15. travnja iduÄ‡e godine, u ovom sluÄaju od 15. studenog 2014. godine do 15. travnja 2015. godine. Obavezna uporaba zimske opreme, odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika.

Pod zimskom opremom za vozila najveÄ‡e dopuÅ¡tene mase do 3,5 tone podrazumijevaju se zimske gume (M S) na svim kotaÄima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lanci za snijeg (pripravni za postavljanje na pogonske kotaÄe).

Zimska oprema autobusa i teretnih vozila su ili zimske gume (M S) na pogonskim kotaÄima ili lanci za snijeg postavljeni na pogonske kotaÄe, a ako zbog tehniÄkih razloga lanci ne mogu na pogonske kotaÄe, moraju imati zimske gume (M S).

Zabrana prometa na odreÄ‘enoj dionici, nastupa proglaÅ¡enjem zimskih uvjeta (sukladno Älanku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama – NN 87/08). Ako prometna policija zatekne vozilo bez zimske opreme na cesti u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit Ä‡e vozaÄu da odmah zaustavi vozilo ili da nastavi voziti cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila dopuÅ¡teno ili da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnom, vozaÄu prijeti novÄana kazna od 700 kuna.

www.vzaktualno.hr

SjeÄ‡anje na Vukovar diljem Krapinsko-zagorske Å¾upanije

15. studenoga 2014.

247

Arhiva

Krapinsko-zagorska Å¾upanija i ove Ä‡e godine prigodno obiljeÅ¾iti 18. studeni, Dan sjeÄ‡anja na Å¾rtve Vukovara 1991. i Dan pada Vukovara. SrediÅ¡nje Å¾upanijsko obiljeÅ¾avanje navedene obljetnice bit Ä‡e upriliÄeno dan uoÄi pada Vukovara u ponedjeljak, 17. studenog, 2014. godine kod spomenika â€žLijepoj NaÅ¡oj“ u Risvici, s poÄetkom u 16,30 sati.

Osim delegacije Krapinsko-zagorske Å¾upanije koju Ä‡e predvoditi Å¾upan Å½eljko Kolar i predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Vlasta Hubicki, obiljeÅ¾avanju Ä‡e nazoÄiti i predstavnici svih braniteljskih udruga koje djeluju na podruÄju Krapinsko-zagorske Å¾upanije, kao i zagorski gradonaÄelnici i naÄelnici, predstavnici MUP-a, MORH-a i Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske Å¾upanije.

Istoga dana, na inicijativu Krapinsko-zagorske Å¾upanije, Dan sjeÄ‡anja na Å¾rtve Vukovara 1991. i Dan pada Vukovara u 19,00 sati bit Ä‡e obiljeÅ¾en i u zagorskima gradovima i opÄ‡inama. Svaka od 32 jedinice lokalne samouprave dobila je od Krapinsko-zagorske Å¾upanije po 23 Vukovarska lampiona, od kojih svaki predstavlja po jednu proteklu godinu od pada grada Vukovara.

SvijeÄ‡e Ä‡e zapaliti gradonaÄelnici i naÄelnici zajedno s predstavnicima Udruga proizaÅ¡lih iz Domovinskog rata.

– Ovim putem Å¾eljeli bismo pozvati i sve Å¾itelje Krapinsko-zagorske Å¾upanije da izaÄ‘u 17. studenog 2014. godine na srediÅ¡nje trgove i ulice gradova i opÄ‡ina u kojima Å¾ive te da se pridruÅ¾e u zajedniÄkom odavanju poÄasti Vukovaru, gradu heroju koji je podnio ogromnu Å¾rtvu u Domovinskom ratu – pozivaju iz Å½upanije.

TakoÄ‘er, Å¾upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljko Kolar i pukovnik HV-a Å½arko MiholiÄ‡ prisustvovat Ä‡e u utorak, 18. studenog 2014. godine u Vukovaru obiljeÅ¾avanju navedene obljetnice. U Vukovar istog dana putuje i 250 Älanova braniteljskih udruga, Äije je troÅ¡kove prijevoza pokrila Krapinsko-zagorska Å¾upanija, koja je za svakog od njih osigurala i po jedan Vukovarski lampion.

Osim u Vukovaru, Krapinsko-zagorska Å¾upanija istog Ä‡e dana imati i delegaciju na obiljeÅ¾avanju 23. obljetnice stradanja Å kabrnje, koju Ä‡e predvoditi zamjenik Å¾upana AnÄ‘elko Ferek – Jambrek. U Å kabrnju putuje i 70-ak Älanova braniteljskih udruga Äije je troÅ¡kove prijevoza takoÄ‘er pokrila Å½upanija.

www.vzaktualno.hr

EU financira zajedniÄki projekt Lepoglave i Idrije

15. studenoga 2014.

262

Arhiva

Europska unija financirat Ä‡e joÅ¡ jedan projekt Grada Lepoglave. RijeÄ je o zajedniÄkom projektu Lepoglave i slovenske Idrije – “ZajedniÄki Äuvamo baÅ¡tinu Europske unije / Skupaj ohranjamo dedeiÅ¡Äinsko znanje EU”, vrijednom 10 tisuÄ‡a eura.

Europska unija Ä‡e ga financirati kroz program – Europe for Citizens i mjeru 2.1.

Nastavak je to kontinuirane suradnje Lepoglave i Idrije na projektima razvoja kulture i oÄuvanja kulturne baÅ¡tine, ujedno i treÄ‡i zajedniÄki projekt za Äiju su realizaciju u protekle tri godine sredstva dobivena iz fondova Europske unije.

– Iskustvo i znanje koje imamo u privlaÄenju europskog novca pomoglo je da i za ovaj projekt dobijemo potporu Europske unije. ZajedniÄki je to projekt dvije uspjeÅ¡ne sredine koje veÅ¾e Äipkarska tradicija. I Lepoglava i Idrija Å¾ele saÄuvati vlastitu baÅ¡tinu koje je ujedno i baÅ¡tina te bogatstvo Europske unije koja je prepoznala vrijednost naÅ¡eg projekta – istaknuo je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡, koji je 2012. godine, s naÄelnikom opÄ‡ine Idrija Bojanom Severom, potpisao povelju o bratimljenju Lepoglave i Idrije.

Projekt Ä‡e se provoditi i biti realiziran tijekom iduÄ‡e godine sa zavrÅ¡nom aktivnoÅ¡Ä‡u u Idriji.

Naglasak projekta je na oÄuvanju tradicije i znanja izrade Äipke na batiÄ‡e, postupcima zaÅ¡tite i razvoja Äipkarstva te pripremi smjernica nacionalnim vladama i Europskoj uniji vezanih uz ovu tematiku.

– Kako danas ruÄni rad nije cijenjen, a mladi nemaju interes za uÄenje ove vjeÅ¡tine, vaÅ¾no je popularizirati ta znanja, promovirati ih i podizati vrijednost ruÄnih radova. To se Å¾eli postiÄ‡i ostvarenjem ciljeva projekta, a to su promocija vaÅ¾nosti ruÄnog rada i umjetniÄko-obrtniÄkih proizvoda, razmjena znanja i iskustava meÄ‘u gradovima te razliÄitim generacijama, poticanje debata o razliÄitim pristupima oÄuvanja tradicionalnih znanja i prenoÅ¡enje tog znanja mlaÄ‘im generacijama uz osmiÅ¡ljavanje novih ideja, prijedloga i mjera – pojasnio je Dejan Bjelivuk, predsjednik Udruge Ekomuzej Lepoglava, koja je ukljuÄena u ovaj projekt.

U planu je, u okviru projekta, prirediti zajedniÄku izloÅ¾bu idrijske i lepoglavske Äipke. Bit Ä‡e to srediÅ¡nja izloÅ¾ba Festivala idrijske Äipke iduÄ‡e godine. Uz Äipku, Ä‡e biti predstavljeni i tradicionalni obrti Idrije i Lepoglave.

U okviru projekta Ä‡e biti organizirani i struÄni savjeti te izraÄ‘ena broÅ¡ura koja Ä‡e informirati o projektu Äiji Ä‡e rezultati biti predstavljeni na Festivalu Äipke u Lepoglavi iduÄ‡e godine. Na Festivalu u Lepoglavi posjetitelji Ä‡e moÄ‡i razgledati izloÅ¾bu koja Ä‡e ranije biti postavljena u Idriji.

www.vzaktualno.hr

Krenulo asfaltiranje ulice Stjepana RadiÄ‡a

15. studenoga 2014.

346

Arhiva

Iako je graÄ‘evinska sezona pri kraju, strojevi na podruÄju OpÄ‡ine Gornji Kneginec joÅ¡ ne miruju. U petak je naime, poÄelo asfaltiranje ulice Stjepana RadiÄ‡a u naselju LuÅ¾an BiÅ¡kupeÄki, kako je i najavio naÄelnik Goran KaniÅ¡ki u svom intervjuu u srpanjskom KnegineÄkom listu. GraÄ‘evinske radove obiÅ¡li su i naÄelnik KaniÅ¡ki te voditelj komunala Damir KeretiÄ‡.

Radove na asfaltiranju ove ulice izvodi tvrtka PZC VARAÅ½DIN d.d., a vrijedni su 182.799,42 tisuÄ‡a kuna.

Osim asfalta u navedenoj ulici, poÄetkom sljedeÄ‡e godine asfaltirati Ä‡e se i ulica Pri Gori u naselju LuÅ¾an BiÅ¡kupeÄki.

www.vzaktualno.hr

U rujnu 1943. u Å¡umi u Leskovcu kraj VaraÅ¾dinskih Toplica poubijano je 70-ak pripadnika tadaÅ¡nje NDH-a. Iako je grobiÅ¡te obiljeÅ¾eno kriÅ¾em i spomen ploÄom veÄ‡ prije viÅ¡e godina sluÅ¾bena ekshumacija ostataka Å¾rtava zapoÄela je prije Äetiri dana. Prema rijeÄima zamjenika ministra branitelja, pukovnika Ivana GrujiÄ‡a, koji je u petak odrÅ¾ao konferenciju za novinare na grobiÅ¡tu u Å¡umi, dosada su ekshumirani ostaci 47 Å¾rtava.

RijeÄ je o dvije masovne grobnice na toj lokaciji od koje je jedna u potpunosti istraÅ¾ena i pronaÄ‘eni su ostaci 29 Å¾rtvi, dok se ona veÄ‡a joÅ¡ istraÅ¾uje i dosada su pronaÄ‘eni ostaci od 17 Å¾rtava.

– Prema naÅ¡im saznanjima koja smo do sada prikupili ovdje je dovedeno 70-ak zarobljenih pripadnika vojske tada NDH i oni su ovdje streljani. Nalazi koje smo naÅ¡li na samom grobiÅ¡tu ukazuju na to da su bili vezani, a na onim posmrtnim ostacima na kojima je to moguÄ‡e, vidjelo se da se radi o nasilnim smrtima – pojasnio je GruiÄ‡ dodajuÄ‡i da Ä‡e se najvjerojatnije doÄ‡i do brojke od 70-ak stradalih, kako se i ranije pretpostavljalo, prema raznim izvorima i informacijama.

GruiÄ‡ napominje da Ä‡e se detalji znati nakon zavrÅ¡ene ekshumacije, o broju Å¾rtava, o njihovom spolu i eventualnoj dobi.

– Na temelju predmeta koje pronaÄ‘emo moÅ¾da Ä‡emo moÄ‡i utvrditi i njihovu vojnu pripadnost. Kad govorimo o istraÅ¾ivanju to znaÄi prikupiti informacije iz svih moguÄ‡ih izvora, arhiva, knjiga, ljudi koji su se bavili tim istraÅ¾ivanjima 20, a neki i 50-ak godina, ali i doÄ‡i na mjesto i kroz ovakvu radnju kao Å¡to je ekshumacija potvrditi ta saznanja koja su zapisana i potvrditi Äinjenice i tada je istraÅ¾ivanje grobiÅ¡ta zavrÅ¡eno – pojasnio je GrujiÄ‡ dodajuÄ‡i da ako se potvrdi da je rijeÄ o nasilnoj smrti da tada ima elemenata za ukljuÄivanje drÅ¾avnog odvjetniÅ¡tva u cijeli proces.

InaÄe, osim ovoga, na podruÄju Å¾upanije postoji joÅ¡ pedesetak sliÄnih grobiÅ¡ta dok ih je prema katalogu, kojeg je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova, u cijeloj Hrvatskoj oko 700. Ekshumaciji grobiÅ¡ta u kojima su stradale Å¾rtve za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata obveza je Povjerenstva za poraÄ‡e pri Ministarstvu branitelja. U dvije godine ekshumirano je 357 Å¾rtava na 21 lokalitetu u 7 Å¾upanija.

GrujiÄ‡ kaÅ¾e su prije toga bili pokuÅ¡aji ekshumacija koji u potpunosti nisu bili gotovi. IstiÄe da je bitna Äinjenica da sada postoji sustava koji se joÅ¡ uvijek stvara i da postoji zakon kojeg Ministarstvo branitelja provodi. PodsjeÄ‡a da ono Å¡to se napravi tijekom godine daje se kroz izvjeÅ¡Ä‡a Hrvatskom saboru koji ocjenjuje da li je posao dobro napravljen ili nije. Dodaje da je Sabor dao pozitivnu ocjenu i ove godine.

Jutarnji varaÅ¾dinski