ožujak 2015. – Aktualno hr

TodoriÄ‡ pokreÄ‡e platformu i Å¾eli postati regionalni Alibaba

31. ožujka 2015.

292

Koncern Agrokor zapoÄeo je realizaciju nove regionalne online platforme A007. Razvoj projekta A007 poÄeo je 2014. RijeÄ je o velikoj regionalnoj platformi e-commerce koja Ä‡e imati Å¡iru ponudu proizvoda i usluga, velik broj ukljuÄenih partnera, viÅ¡e pogodnosti te Ä‡e biti u skladu s najnovijim sigurnosnim standardima i u potpunosti prilagoÄ‘ena potrebama i navikama kupaca. U protekle dvije godine na razini koncerna uloÅ¾eno je viÅ¡e od 1,5 milijarde kuna u informatiÄke tehnologije, kazali su iz Agrokora.

Industrijska proizvodnja porasla 1,9 posto

DrÅ¾avni zavod za statistiku objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u veljaÄi porasla za 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagoÄ‘enim podacima, ojaÄala 1,9 posto u odnosu na veljaÄu proÅ¡le godine.

PPD ulazi u Å¾eljeznicu, preuzeo Adria Transport

Prvo plinarsko druÅ¡tvo (PPD), domaÄ‡i lider u opskrbi i trgovini prirodnim plinom, nastavlja s politikom diversifikacije poslovanja. Nakon nedavnog ulaska u vlasniÄku strukturu Luke PloÄe, PPD je ovih dana preuzeo i veÄ‡inski udjel u tvrtki Adria Transport, prvom i zasad jedinom domaÄ‡em alternativnom operateru Å¾eljezniÄkog prometa. Cijenu transkacije nije bilo moguÄ‡e doznati, no prema nesluÅ¾benim informacijama, Adria Transport veÄ‡ za nekoliko dana i simboliÄki Ä‡e biti konsolidiran u PPD grupu putem promjene imena u PPD Transport.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Grad Lepoglava darivao obitelji sa malim prinovama

31. ožujka 2015.

175

Prvi puta u ovoj godini u gradskoj su se vijeÄ‡nici u Lepoglavi, na prijemu koji organizira Grad Lepoglava, okupile obitelji sa svojim malim prinovama, kako bi primile jednokratnu gradsku potporu za novoroÄ‘enu djecu.

RijeÄ je o potpori koju Grad Lepoglava posljednjih desetak godina isplaÄ‡uje obiteljima s novoroÄ‘enom djecom pomaÅ¾uÄ‡i im na taj naÄin da pokriju dio poveÄ‡anih kuÄ‡anskih izdataka. Ovisno radi li se o prvom, drugom ili treÄ‡em, odnosno svakom slijedeÄ‡em novoroÄ‘enÄetu, nazoÄnim su obiteljima isplaÄ‡ene potpore u iznosu od 1.500, 2.000, odnosno 2.500 kuna.

Ovom su prigodom isplaÄ‡ene 24 novÄane potpore koje je uruÄio gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡, dok su iz ruku zamjenika gradonaÄelnika Hrvoja KovaÄa i predsjednika Gradskog vijeÄ‡a Roberta MaÄeka sretne mame, uz Äestitke, primile gradske poklone i cvijeÄ‡e.

– Sretni smo kada se u gradskoj vijeÄ‡nici okupi ovoliko sretnih obitelji i kada im moÅ¾emo ovim simboliÄnim darom Äestitati na prinovama u obitelji. To su naÅ¡i najmlaÄ‘i sugraÄ‘ani, zbog kojih nastojimo Å¡to je moguÄ‡e viÅ¡e razviti naÅ¡ grad i stvoriti sredinu ugodnu za Å¾ivot. U tom nastojanju, izmeÄ‘u ostalog, brinemo se da razvijemo komunalnu infrastrukturu, u Lepoglavu smo doveli pedijatra, ulaÅ¾emo u razvoj Å¡kolstva, a stvaramo i uvjete za dolazak investitora kako bi, kada odrastu, imali gdje raditi – istaknuo je gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ te pozvao roditelje da iskaÅ¾u interes za nabavkom vlastitog stana kako bi se, u dogovoru s resornim ministarstvom, mogao pokrenuti projekt poticane stanogradnje.

Zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ pozvao je roditelje da ukaÅ¾u i na ostale potrebe kako bi Grad znao na koji im naÄin moÅ¾e dodatno pomoÄ‡i.

– Upravo smo na prijedlog roditelja prijaÅ¡nje potpore za nabavku dodataka za prehranu beba ukinuli i na raÄun toga poveÄ‡ali iznose jednokratnih novÄanih potpora koje su vam ovom prigodom isplaÄ‡ene – podsjetio je KovaÄ, dok je predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Robert MaÄek poruÄio svim roditeljima da ne trebaju brinuti da Ä‡e, ukoliko bude poveÄ‡an broj novoroÄ‘enih beba, biti smanjena gradska potpora.

– Iznos koji je predviÄ‘en za potpore obiteljima s novoroÄ‘enom djecom nije fiksni i Gradsko vijeÄ‡e Ä‡e ga s velikim zadovoljstvom, ukaÅ¾e li se za to potreba, poveÄ‡ati – rekao je MaÄek.

U ovoj je godini Grad Lepoglava za tu namjenu u proraÄunu izdvojio 140.000 kuna. Zanimljivo je da je u posljednjih nekoliko ovakvih prigoda isplaÄ‡eno viÅ¡e potpora obiteljima s novoroÄ‘enim djevojÄicama nego djeÄacima. Ovim prigodom gradske je potpore dobilo 18 djevojÄica i Å¡est djeÄaka.

Sastanak Äelnika Kneginca i Novog Marofa

31. ožujka 2015.

177

U prostorijama Grada Novog Marofa odrÅ¾an je u utorak, 31. oÅ¾ujka ove godine sastanak gradonaÄelnika Grada Novog Marofa SiniÅ¡e JenkaÄa i opÄ‡inskog naÄelnika OpÄ‡ine Gornji Kneginec Gorana KaniÅ¡kog.

Tema sastanka bili su projekti koje bi ove dvije JLS mogle zajedniÄki pripremiti i kandidirati za sufinanciranje prema ministarstvima i fondovima, te se razgovaralo i o moguÄ‡nosti pridruÅ¾ivanja OpÄ‡ine Gornji Kneginec lokalnoj akcijskoj grupi Prigorje-zagorje (LAG-PRIZAG).

PodsjeÄ‡amo, akcijska grupa LAG-PRIZAG veÄ‡ ukljuÄuje 11 jedinica lokalne samouprave iz tri Å¾upanije (VaraÅ¾dinske, Krapinsko-zagorske i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke).

OdrÅ¾ana Izvještajna skupština PodruÅ¾nice HNS Beretinec

31. ožujka 2015.

164

Proteklog vikenda odrÅ¾ana je IzvjeÅ¡tajna skupÅ¡tina PodruÅ¾nice HNS Beretinec, na kojoj su uz Älanove PodruÅ¾nice bili prisutni i gosti Predrag Å tromar, predsjednik Å½upanijske organizacije HNS i Zlatan MoÅ¡mondor, tajnik Å½upanijske organizacije HNS VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

SkupÅ¡tini se obratio te je podnio izvjeÅ¡Ä‡e o radu predsjednik PodruÅ¾nice Igor Kos, koji je izmeÄ‘u ostalog rekao: – Djelovanje PodruÅ¾nice HNS Beretinec u proteklom razdoblju odnosilo se prvenstveno na aktivnosti i realizaciju projekata n temelju kojih smo i ostvarili vlast na lokalnim izborima prije dvije godine. Moram pohvaliti jako dobru suradnju u projektima na drÅ¾avnom nivou (ministarstvima) i sa VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom, pri Äemu istiÄem da je ukupna vrijednost investicija iz projekata oko 750.000,00 kn.

Prijavljeni su i u pripremi novi projekti na EU natjeÄaje – posebno na natjeÄaje Europski socijalni fond (ESF), Europa za graÄ‘ane i Europski fond za ruralni razvoj (EAFRD).

Na kraju se prisutnim delegatima obratio i predsjednik SrediÅ¡njeg odbora te predsjednik Å½upanijske organizacije HNS-a Predrag Å tromar: – Å½elim Äestitati naÄelniku Kosu, ali i svim Älanovima HNS-a u Beretincu na uspjeÅ¡nom proteklom radu i realiziranim projektima te vas pozivam na daljnju uspjeÅ¡nu suradnju s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom.

Projekti koji nas Äekaju u narednom razdoblju su izgradnja Å¡kole u ÄŒreÅ¡njevu te djeÄjeg vrtiÄ‡a u Beretincu. OpÄ‡ina Ä‡e biti obuhvaÄ‡ena i najveÄ‡im projektom VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a to je “Aglomearcija VaraÅ¾din” koji je vrijedan viÅ¡e od 600 milijuna kuna. Izgradnjom kanalizacije na Äitavom podruÄju aglomeracije, Äiji je dio i opÄ‡ina Beretinec, zaÅ¡titi Ä‡emo naÅ¡a izvoriÅ¡ta vode i na taj naÄin buduÄ‡im generacijama osigurati kvalitetnu opskrbu pitkom vodom. U protekle dvije godine vidljiv je veliki napredak opÄ‡ine u svim segmentima, a ista je situacija i u drugim dijelovima naÅ¡e Å¾upanije gdje su sposobni timovi spremni provesti projekte i programe koje su obeÄ‡ali svojim graÄ‘anima na izborima.

Preminuo glazbenik Dragutin NovakoviÄ‡ Šarli

31. ožujka 2015.

154

SinoÄ‡ je naÅ¾alost preminuo poznati i omiljeni varaÅ¾dinski glazbenik Dragutin NovakoviÄ‡ Å arli, Äovjek koji je svojim skladbama obiljeÅ¾io nekoliko desetljeÄ‡a varaÅ¾dinskog HNK…

Komemoracija za dragog Å arlija Ä‡e se odrÅ¾ati u srijedu, 1. travnja u 11 sati u gledaliÅ¡tu HNK u VaraÅ¾dinu, a posljednji ispraÄ‡aj u srijedu, 1. travnja u 13,15 minuta na VaraÅ¾dinskom groblju.

Dragutin NovakoviÄ‡ Å arli roÄ‘en je 25. 8. 1950. u VaraÅ¾dinu. U VaraÅ¾dinu je pohaÄ‘ao glazbenu Å¡kolu, a od 1978. stalno je zaposlen u HNK u VaraÅ¾dinu kao scenski kompozitor i korepetitor. Djelovao je u Teatru poezije Ars longa vita brevis kojeg je osnovao i vodio Zlatko Vitez 1969. do 1973., tada joÅ¡ student kazaliÅ¡ne akademije. Prva predstava za koju je pisao scensku glazbu, prije stalnog angaÅ¾mana, bila je Mandragola Niccoloa Machiavellia, u reÅ¾iji Petra VeÄeka 1975; simptomatiÄno je za Å arlija da je song Mandragola se zove ova igra, kao mnogi drugi poslije, do dan-danas ostao u uhu onima koji su u to vrijeme radili u varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu.

I njegov debi kao scenskog skladatelja, bio je znakovit i po suradnji s redateljem Petrom VeÄekom koji Ä‡e ga poslije kao ravnatelj zaposliti u KazaliÅ¡tu i s kojim Ä‡e Äesto suraÄ‘ivati. Zatim, NovakoviÄ‡ je u Mandragoli nastupio u ulozi PjevaÄa, Å¡to Ä‡e se poslije takoÄ‘er Äesto dogaÄ‘ati. Prije stalnog angaÅ¾mana, bio je autor scenske glazbe odnosno songova joÅ¡ u predstavama Pir malograÄ‘ana Bertolta Brechta, Metastaza Slobodana Å najdera i Advokat Patheliln, nepoznatog autora.

U varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu ukupno je sudjelovao u preko 60 predstava kao autor glazbe, songova, pjevaÄ i korepetitor. Autor je odnosno koautor nekoliko izvornih glazbeno-scenskih djela: Svaki put i svaka staza (s Vinkom Lisjakom), Norci (s Dubravkom Torjancem i Vesnom Kosec Torjanac) i Ivica i Marica (s Vesnom Kosec Torjanac).
MeÄ‘u Å arlijevim ostvarenjima posebno se izdvajaju ona u kajkavskom repertoaru: Lamentacije Valenta Å½ganca, Bogi IvaÄ, Puno larme a za niÅ¡t, Jedermann iliti VsakoviÄ, Sveti Aleksi i Svoga tela gospodar. “Kolektivu predstave Puno larme a za niÅ¡t/Mnogo vike ni za Å¡to W. Shakespeartea, u reÅ¾iji Vladimira GeriÄ‡a dodijeljena je 1994. najveÄ‡a drÅ¾avna nagrada Vladimir Nazor.

Sudobitnik spomenute velike nagrade je i Å arli. Glazba za predstavu Jedermann iliti VsakoviÄ Huga von Hofmannsthala, u reÅ¾iji Georgija Para, jedno je od ponajboljih Å arlijevih ostvarenja i zacijelo bi joj bilo mjesto u nekoj zamiÅ¡ljenoj antologiji scenske glazbe u hrvatskom glumiÅ¡tu posljednjih nekoliko desetljeÄ‡a. Izvodi je “uÅ¾ivo” mali sastav-kvintet sviraÄa i istodobno pjevaÄa. Å arli, kao i u nekim drugim prilikama, koristi ovdje mali sastav koji postiÅ¾e gotovo idealan ugoÄ‘aj (gitara, bisernica, braÄ, violina i berda). Scenska glazba za tu predstavu donijela je autoru tek nominaciju za Nagradu hrvatskog glumiÅ¡ta. Mjuziklu Norci, kojem je Å arli suautor dodijeljena je 1998. Nagrada hrvatskog glumiÅ¡ta.

Dragutin NovakoviÄ‡ Å arli, kao autor glazbe za kazaliÅ¡ne predstave bio je pomalo jedinstvena pojava u Hrvatskoj; jedan je od rijetkih izvornih kazaliÅ¡nih glazbotvoraca. Naime, danas je u veÄ‡ini sluÄajeva kazaliÅ¡na glazba produkt svemoÄ‡nih ureÄ‘aja u studiju, najÄeÅ¡Ä‡e mikspostojeÄ‡ega, a ne izvorno djelo. Suvremeni ureÄ‘aji, strojevi, uz pomoÄ‡ kojih se “stvara” i reproducira glazba i za dramske predstave, polako su marginalizirali skladanje i skladatelje u izvornom smislu te rijeÄi. TakoÄ‘er je sve rjeÄ‘e “Å¾ivo” izvoÄ‘enje glazbe.

U varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu uvijek je bilo glumaca s odliÄnim sluhom i izvrsnih pjevaÄkih sposobnosti (Lj. KerekeÅ¡, Lj. BogojeviÄ‡, M. SinoÅ¾iÄ‡, B. Rocco, B. TomiÄiÄ‡, H. HegeduÅ¡iÄ‡). S njima je Å arli najbolje i najlakÅ¡e suraÄ‘ivao. Uspjeh mnogih songova u varaÅ¾dinskim predstavama bio je i u tome Å¡to su pisani za odreÄ‘ene glumce. Osim toga Å arli je bio i korepetitor; kao vrstan pjevaÄ, sam je interpretirao songove, koje su glumci poslije mogli ponavljati odnosno uÄiti. Tako je cijelo vrijeme djelovao u kazaliÅ¡tu i kao uÄitelj pjevanja, Å¡to je bilo posebno dragocjeno glumcima kojima pjevanje nije bila jaÄa strana.

Usporedno sa djelovanjem u kazaliÅ¡tu Å arli je ostvario i zapaÅ¾enu karijeru Å¡ansonijera kantautora, naime autora glazbe i teksta i izvoÄ‘aÄa vlastitih Å¡ansona. U hrvatskoj Å¡ansoni on je samosvojna pojava i po stihu i po melodici i po interpretaciji. Velika vrlina Å arlijevih Å¡ansona je iskrenost i jednostavnost. Njegove kajkavske Å¡ansone i balade (varaÅ¾dinska kajkavÅ¡tina), viÅ¡e puta su izvedene na Krapinskom festivalu. Izvanredno je uglazbio i stihove drugih pjesnika (T. UjeviÄ‡, M. KrleÅ¾a, Z. MilkoviÄ‡, E. FiÅ¡er, M. VarjaÄiÄ‡ i dr.). Napisao je mnogo pjesama koje nije uglazbio i objavio ih u zbirci Kada ode (2000).
U pogovoru zbirke, Å arlijev dugogodiÅ¡nji prijatelj i suradnik, glumac Tomislav Lipljin, izmeÄ‘u ostalog napisao je: “Sve Å arlijeve kajkavske pjesme odiÅ¡u dubokom osjeÄ‡ajnoÅ¡Ä‡u i proÅ¾ivljenoÅ¡Ä‡u svega onoga Å¡to se oko njega dogaÄ‘a. Sva duboka pitanja o smislu Å¾ivota, raÄ‘anja i smrti, o ljubavi, razoÄaranjima, prolaznosti Å¾ivota, intimnim dilemama i strahovima, nesporazumima meÄ‘u ljudima i tugom za izgubljenim osobama. I za sve to nije mu potrebno mnogo rijeÄi. U tri, Äetiri strofe u stanju je izreÄ‡i svoje osjeÄ‡aje i mogli bismo njegove pjesme nazvati lapidarnima”.

Manje je poznato da je Å arli s nekim svojim prijateljima i suradnicima (npr. Å½eljko KostoviÄ‡) Mladi mladima koja je bila karakteristiÄna po tome Å¡to je uz govorne imala i glazbeno-pjevaÄke dionice.

KazaliÅ¡te je tzv. sinkretiÄka umjetnost, ona objedinjuje gotovo sve druge umjetnosti (uz glumu posebno literaturu, glazbu i likovnu umjetnost). Å arli je dakle djelovao u miljeu koji je za njega bio posebno poticajan. Odlikovao ga je kao Å¡to smo vidjeli talent i za glazbu i za literarno stvaralaÅ¡tvo, a manje je poznat Å arlijev likovni talent, koji je davno veÄ‡ uoÄio pokojni Goran MerkaÅ¡, jedan od najboljih hrvatskih crtaÄa i kazaliÅ¡nih dizajnera. U novije doba likovnim radovima (crteÅ¾i) Å arli je iznenadio i vrlo strogog prosuditelja tuÄ‘ih talenata kao Å¡to je bio slikar prof. Pavel VojkoviÄ‡.

Kao svestran umjetnik, Dragutin NovakoviÄ‡ Å arli, djelovao je u varaÅ¾dinskoj sredini viÅ¡e od Äetiri desetljeÄ‡a. Godinama veÄ‡ nije se trudio izazivati sluÅ¾benu ili medijsku pozornost. Umjesto zaborava bilo bi lijepo da mu se na odgovarajuÄ‡i naÄin oduÅ¾imo. To se oÄekuje, prije svega, od njegovih suradnika i prijatelja.

Marijan VarjaÄiÄ‡

Dubioza kolektiv i Gogol Bordello na Španciru 2015!

31. ožujka 2015.

191

Dubioza kolektiv i Gogol Bordello nastupit Ä‡e 30. kolovoza na pozornici Stari grad Å pancirfesta. Ova eksplozivna kombinacija prvi su objavljeni izvoÄ‘aÄi, a njihov zajedniÄki koncert zatvorit Ä‡e ovogodiÅ¡nje izdanje varaÅ¾dinskog festivala koji se odrÅ¾ava od 21. do 30. kolovoza.

Bez sumnje najveÄ‡i bend naÅ¡e regije – Dubioza Kolektiv – ove Ä‡e godine u Hrvatskoj nastupiti samo dva puta – u pulskoj Areni 31. srpnja te na glavnoj pozornici popularnog Å pancira 30. kolovoza. U sezoni sa samo dva Dubiozina pojavljivanja u nas bend Ä‡e biti puno viÅ¡e orijentiran na najveÄ‡e festivale Starog kontinenta.

Diskografski je Dubioza bila aktivna i proÅ¡le godine objavivÅ¡i zapaÅ¾eni EP “Happy Machine” kojim najavljuju istoimeni puni album planiran za objavu u inozemstvu ove jeseni. Album “Happy Machine” bit Ä‡e njihovo prvo dugosvirajuÄ‡e izdanje od “Apsurdistana”.

“Generalne probe” za Å pancirfest Eugene HÃ¼tz i ekipa imat Ä‡e sljedeÄ‡ih mjeseci na najveÄ‡im pozornicama svijeta meÄ‘u kojima se posebno istiÄu Sasquatch, Lollapalooza i Sziget. JoÅ¡ je u Å¾ivom sjeÄ‡anju njihov fantastiÄan proÅ¡logodiÅ¡nji nastup u Tvornici kulture kad su predvodnici gypsy punka promovirali svoje aktualno izdanje “Pura Vida Conspiracy”. Bend od tada doslovce nije stao potvrÄ‘ujuÄ‡i status grupe koja godiÅ¡nje upisuje nevjerojatan broj koncerata.

Kroz povijest Å pancirfesta, jedne od najomiljenijih glazbenih manifestacija naÅ¡eg podneblja, dosad je proÅ¡lo puno velikih izvoÄ‘aÄa. MeÄ‘utim ekskluzivan zajedniÄki juriÅ¡ Dubioze i Gogola definitivno spada meÄ‘u najveÄ‡e trenutke varaÅ¾dinskog festivala, ali i kompletne ovogodiÅ¡nje koncertne ponude u Hrvatskoj.

Potvrda nastupa prvi je rezultat suradnje Å pancirfesta i LAA, suorganizatora programa na pozornici Stari grad. Nova imena ovogodiÅ¡njeg festivala bit Ä‡e objavljena uskoro.

POÄŒETAK PRODAJE ULAZNICA – OGRANIÄŒEN PRVI KONTIGENT PO 159 KN

Prve festivalske ulaznice za kompletan program pozornice Stari grad u prodaju kreÄ‡u u Äetvrtak, 2. travnja u 8 sati po cijeni od svega 159 kn. Tih “early bird” ulaznica u ponudi Ä‡e biti ograniÄenih 500 komada, nakon Äije prodaje se cijena festivalskih za Stari grad diÅ¾e.

Prodajna mjesta:

â€¢ Sva prodajna mjesta Eventima

â€¢ Online www.eventim.hr

â€¢ Online www.spancirfest.com

Djelatnici ÄakoveÄkog CEE spasili ozlijeÄ‘enog srndaÄ‡a

31. ožujka 2015.

169

U utorak u jutro, prilikom polaska na posao, djelatnici Centra energetske efikasnosti i Markov Trade-a iz ÄŒakovca naiÅ¡li su na ozlijeÄ‘enog srndaÄ‡a. Tijekom trka obliÅ¾njom livadom Å¾ivotinja se sudarila s ogradom te ostala zaglavljena u istoj, paniÄno se glasajuÄ‡i i pokuÅ¡avajuÄ‡i se spasiti.

Kao Å¡to to priliÄi svakom pravom prijatelju Å¾ivotinja, djelatnici ozlijeÄ‘enog srndaÄ‡a nisu zaobiÅ¡li veÄ‡ su jadnu Å¾ivotinju oslobodili te isti tren odveli do veterinara na pregled da se ustanovi teÅ¾ina ozljede.

U veterinarskoj stanici Bioinstitut u ÄŒakovcu pregledali su srndaÄ‡a i napravili rengensku snimku koja je ukazala na oÅ¡teÄ‡enje kraljeÅ¾nice. SrndaÄ‡ se trenutno nalazi na promatranju a veterinari i cijela ekipa Centra energetske efikasnosti se nadaju njegovom potpunom oporavku.

Svaka Äast!