travanj 2015. – Stranica 48

Nema panike: Grad ima novaca za djeÄje vrtiÄ‡e

2. travnja 2015.

146

U cijelosti prenosimo reakciju Grada VaraÅ¾dina na obavijest roditeljima ravnateljice djeÄjeg vrtiÄ‡a:

S nelagodom smo primili informaciju o obavijesti kojom ravnateljica djeÄjeg vrtiÄ‡a “Bajka” obavjeÅ¡tava roditelje svojih polaznika kako Grad VaraÅ¾din nije podmirio obaveze za veljaÄu i oÅ¾ujak i kako Ä‡e podmirenje obaveza prebaciti na – roditelje.

GospoÄ‘a StankoviÄ‡ vrlo dobro zna da je, u pravilu, do poÄetka ove godine Grad VaraÅ¾din sufinanciranje od 500 kn po djetetu privatnim djeÄjim vrtiÄ‡ima plaÄ‡ao izmeÄ‘u 15. i 25. u mjesecu za prethodni mjesec. Da je uvaÅ¾ena ravnateljica na bilo koji naÄin kontaktirala gradsku upravu, vrlo bi lako doÅ¡la do informacije kako Ä‡e se sredstva za veljaÄu privatnim djeÄjim vrtiÄ‡ima isplatiti sasvim sigurno prije 10. travnja, a za oÅ¾ujak oko 15. travnja odnosno na isti naÄin kao i tijekom cijele 2014. godine. Iako je Grad VaraÅ¾din u veljaÄi ove godine donio Odluku o obustavi izvrÅ¡enja proraÄuna temeljem koje su svi rashodi, koji nisu ugovorne ili zakonske obveze, smanjeni za 30 posto ukljuÄujuÄ‡i i donacije, niti jednom privatnom djeÄjem vrtiÄ‡u NISU NITI Ä†E BITI SMANJENI IZNOSI SUFINANCIRANJA.

DapaÄe, osim Å¡to smo od preuzimanja vlasti uveli redovite mjeseÄne dotacije privatnim djeÄjim vrtiÄ‡ima ( prije su kasnile i dva mjeseca ), proÅ¡le smo godine poveÄ‡ali sufinanciranje s 410 na 500 kuna po djetetu, Äime Grad VaraÅ¾din pokazuje da u privatnim djeÄjim vrtiÄ‡ima, koji zbrinjavanju 950 varaÅ¾dinskih maliÅ¡ana, vidi ozbiljnog partnera s kojim suradnju nastoji i dalje unaprijeÄ‘ivati. Ovo poveÄ‡anje je gospoÄ‘a StankoviÄ‡ vjerojatno smetnula s uma kad je roditeljima dala informaciju da od 2007. godine nije mijenjala cijenu korisnicima, zanemarivÅ¡i da je upravo poveÄ‡anje cijene sufinancirao – Grad VaraÅ¾din.

I na kraju, pozivamo gospoÄ‘u StankoviÄ‡ da, umjesto Å¡irenja nemira i poticanja roditelja na nazivanje drugih privatnih vrtiÄ‡a i bespotrebnog vrÅ¡enja pritiska na gradsku upravu, i nama i roditeljima i medijima dokumentira komunikaciju s gradskim upravnim odjelima ili sluÅ¾benicima u kojoj traÅ¾i informaciju o terminima plaÄ‡anjima, onako kako su to uÄinili ravnatelji nekoliko privatnih vrtiÄ‡a u VaraÅ¾dinu. TakoÄ‘er, ovim joj putem skreÄ‡emo paÅ¾nju kako u Älanku 48. Zakona o predÅ¡kolskom odgoju stoji da je sredstva za funkcioniranje djelatnosti duÅ¾an osigurati OSNIVAÄŒ i ukoliko je on zbog bilo kojih razloga imao nenaplaÄ‡ena sredstva trebao je uÄ‡i u pregovore oko naplate (kao Å¡to su to uÄinili neki privatni djeÄji vrtiÄ‡i u VaraÅ¾dinu), a ne svoje nedjelovanje prebaciti na krajnjeg korisnika, Äime direktno ugroÅ¾ava prava djece i roditelja.

Krenuo dvodnevni bjeloruski gospodarski forum

2. travnja 2015.

149

Grad VaraÅ¾din, VaraÅ¾dinska Å¾upanija i Hrvatska gospodarska komora – Å½upanijska komora VaraÅ¾din domaÄ‡ini su gospodarstvenicima iz Bresta na 2. Hrvatsko-bjeloruskom gospodarskom forumu. Dvodnevni skup koji je danas poÄeo u VaraÅ¾dinu uzvratni je posjet bjeloruskog izaslanstva nakon Å¡to je varaÅ¾dinsko krajem proÅ¡le godine bilo u Bjelorusiji i Brestu.

– Drago mi je da je doÅ¡lo do ovog uzvratnog posjeta. Bilo je puno gospodarske diplomacije, a ovo je jedna od uspjeÅ¡nijih. Nakon samo tri mjeseca Vindija sklapa poslove, Bernarda iz PuÅ¡Ä‡ina takoÄ‘er sklapa poslove. Brest je grad koji se razvija i traÅ¾i ulagaÄe u svoju Slobodnu zonu. OÄekujem da ih upoznamo s prednostima varaÅ¾dinskog gospodarstva, a postoji i velik interes gospodarstvenika s obiju strana. ÄŒesto u Grad VaraÅ¾din dolaze izaslanstva s kojima razgovaramo o Å¡irim aspektima suradnje, one kulturne i u obrazovanju, a ovo je pravi gospodarski forum i oÄekujem da Ä‡e biti uspjeÅ¡an – rekao je gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡.

Bjelorusko izaslanstvo predvode Andrei Klets, doÅ¾upan regije Brest koja ima 1,4 milijuna stanovnika, i Aleksandr Rogachuk, gradonaÄelnik Bresta, grada s viÅ¡e od 300.000 stanovnika.

– Za Bjeloruse je Hrvatska prvenstveno turistiÄka zemlja, ali postoji ogroman prostor za gospodarsku suradnju. OÄekujem da Ä‡e biti uspostavljena jer imamo puno moguÄ‡nosti za nju u industriji i trgovini. Poduzetnici su zainteresirani – rekao je doÅ¾upan regije Brest te dodao da se u Bjelorusiji nude razne povlastice investitorima kao Å¡to su besplatno zemljiÅ¡te i infrastruktura, a poduzeÄ‡a su osloboÄ‘ena poreza na dobit sedam godina kao i carine za uvoz tehnoloÅ¡ke opreme.

Priliku za varaÅ¾dinske gospodarstvenike vidi i predsjednik Å½upanijske komore ÄŒedomil Cesarec.

– NajvaÅ¾nije je da osvajamo nova trÅ¾iÅ¡ta. VaraÅ¾dinska Å¾upanija ima 30 % izvoza, a od toga je 85 % u EU. Da bi se mogli dalje razvijati moramo osvajati nova trÅ¾iÅ¡ta, a jedno od njih je bjelorusko. Otvaranjem tog trÅ¾iÅ¡ta ulazimo i u na trÅ¾iÅ¡te Rusije, Kazahstana i ostalih u toj bescarinskoj zoni. Na neki naÄin na mala vrata ulazimo na to veliko trÅ¾iÅ¡te – kazao je Cesarec.

Pozitivna iskustva u poslovanju s Bjelorusijom istaknula je Bernarda Cecelja koja je u Brest registrirala poduzeÄ‡e za dva dana, a prva poÅ¡iljka robe iz tvornice madraca “Bernarda” za Bjelorusiju kreÄ‡e 8. travnja.

Nakon danaÅ¡njeg susreta gospodarstvenika u VaraÅ¾dinu te posjeta Vindiji, Slobodnoj zoni i TehnoloÅ¡kom parku, bjelorusko izaslanstvo sutra posjeÄ‡uje MeÄ‘imursku Å¾upaniju i gradove ÄŒakovec i Prelog te poduzeÄ‡a Tehnix, LPT i Bernarda.

Poljana BiškupeÄka: 67-godišnji biciklist pao i ozlijedio se

2. travnja 2015.

163

JuÄer, 1. travnja oko 21.25 sati, dogodila se prometna nesreÄ‡a s ozlijeÄ‘enom osobom. MuÅ¡karac starosti 67 godina upravljao je biciklom nekategoriziranom cestom iz smjera Poljane BiÅ¡kupeÄke u smjeru ÄŒrnca.

Upravljao je noÄ‡u i nije imao upaljena svjetla, te nije bio obiljeÅ¾en reflektirajuÄ‡im prslukom. Dolaskom na nadvoÅ¾njak preko drÅ¾avne ceste D2 na nizbrdici brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju ceste i izgubio je nadzor nad upravljanjem bicikla i pao na kolnik.

Od pada je zadobio ozljede, a medicinska mu je pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr

Potraga za kradljivcem zlata u vrijednosti 10 tisuÄ‡a kn

2. travnja 2015.

134

JuÄer, 1. travnja oko 15.20 sati u Å enoinoj ulici u VaraÅ¾dinu, nepoznati je poÄinitelj uz prijetnju fiziÄkim nasiljem u trgovini zlatnog nakita izvrÅ¡io razbojniÅ¡tvo nad 24-godiÅ¡njom djelatnicom trgovine, te je otuÄ‘io novac i zlatni nakit.

Visina materijalne Å¡tete se procjenjuje na viÅ¡e od deset tisuÄ‡a kuna.

Policijski sluÅ¾benici intenzivno tragaju za poÄiniteljem ovog kaznenog djela.

www.vzaktualno.hr

HNS odgovorio vijeÄ‡nicima i zamjenici gradonaÄelnika

2. travnja 2015.

158

ProljeÄ‡e je godiÅ¡nje doba u kojemu se budi priroda. A kod nas u VaraÅ¾dinu Äini se da proljeÄ‡e potiÄe i neke druge procese, poÄesto ne osobito utemeljene u realnosti. Pa, makar to bilo i na 1. travnja ili koji dan prije njega. Na dan koji je u cijelom svijetu poznat kao vrijeme kad se ljudi vole naÅ¡aliti. Ako se osvrnemo na neke politiÄke istupe gradskih vijeÄ‡nika i lokalnih politiÄara, ne moÅ¾emo pobjeÄ‡i dojmu da su posljednji politiÄki istupi pripremani upravo u tom duhu – stoji u priopÄ‡enju PodruÅ¾nice HNS VaraÅ¾din u kojem reagiraju na istupe u medijima pojedinih vijeÄ‡nika.

Problemi s MBO ili JUGS su stari puno dulje od ove tri godine koliko sadaÅ¡nja vlast odgovorno sluÅ¾i javnom interesu, i svim se snagama bori za naÅ¡ VaraÅ¾din, pa i pred sudom.

Kako je iz javnih istupa gradskih vijeÄ‡nika i lokalnih politiÄara evidentno da su pozaboravljali neke vaÅ¾ne detalje, pa i svoju ulogu u njima danas zanimljivim temama, malo Ä‡emo ih morati podsjetiti. Problemi s MBO kao i s JUGS nastali su prije mnogo godina. GraÄ‘ani se zasigurno dobro sjeÄ‡aju, pa je red da se sjete i kolege vijeÄ‡nici, kako je upravo HNS joÅ¡ 2008. godine pokrenuo pitanje oko izgradnje MBO postrojenja. A tada se nije moglo Äuti uvaÅ¾ene vijeÄ‡nike da se propinju i protive izgradnji tog sada im mrskog postrojenja.

I sada kad je to za njih preÅ¡uÄ‡ivano postrojenje u funkciji (u 100% privatnom vlasniÅ¡tvu i sa uporabnom dozvolom), zgodno im se uÄinilo naglo sjetiti da imaju veÄ‡i kapacitet nego Grad VaraÅ¾din ima otpada. Onda, kada se joÅ¡ neÅ¡to moglo uÄiniti zajedno s HNS-om kada smo upozoravali tadaÅ¡nju vlast, organizirali potpisivanje peticija te organizirali prosvjede, vrlo glasni vijeÄ‡nici nisu niÅ¡ta govorili. Gospodo, sada je prekasno i vi to dobro znate. VaÅ¡e junaÄenje je zakaÅ¡njelo punih sedam godina. A naknadna je hrabrost ponekad kao naknadna pamet.

I u sluÄaju problema s JUGS on nije otkriven poÄetkom bavljenja politikom kolega vijeÄ‡nika koji se vole probuditi na 1. travanj. PodsjeÄ‡amo ih na 2009. godinu kad je naÅ¡a stranka jedina bila protiv daljnje izgradnje POS stanova sve dok se ne rijeÅ¡i veÄ‡ tada sumnjivo poslovanje ustanove. I tada smo ostali u manjini. A ni ne sjeÄ‡amo se da ste tada sazivali press konferencije ili na bilo koji drugi naÄin radili na rjeÅ¡avanju tog problema. Te je godine, kada ste vi Å¡utjeli, POS izgradnja nastavljena a time produbljen duboki glib u kojem se nalazio taj projekt i ta ustanova.

Dolaskom na vlast sadaÅ¡njeg gradonaÄelnika 2011. godine morala se zavrÅ¡iti ta priÄa protiv koje smo bili, a to smo i jasno govorili, pa i unatoÄ teÅ¡kim recesijskim vremenima koja su naroÄito pogodila sektor graditeljstva, a prvi dan po preuzimanju duÅ¾nosti doÄekala ga je ovrha na teret proraÄuna od 34 milijuna kuna. Sve zbog POS-a i vizionarskih poteza prijaÅ¡njeg gradonaÄelnika. I to biste trebali znati.

ÄŒistoÄ‡a i kante su stvarno problem novog trgovaÄkog druÅ¡tva i jednostavno nas Äudi da nisu osigurana sredstva za nabavku kanti kada je postupak nabave veÄ‡ davno zapoÄeo. A svi znamo da ne moÅ¾e zapoÄeti bez osiguranih sredstava i to u tom druÅ¡tvu, a ne u nekom drugom. A sada se Äini kao da je krenulo traÅ¾enje izgovora za neÄije propuste.Zbog svega navedenog prozivanja gradskih vijeÄ‡nika na 1. travnja prava su politiÄka igra maloga kalibra. Od uvaÅ¾ene gospode vijeÄ‡nika oÄekivali su se konstruktivniji prijedlozi. Kad se veÄ‡ radi o podsjeÄ‡anju, ne moÅ¾emo a da ne podsjetimo na projektni pristup uvaÅ¾enog vijeÄ‡nika Avara. Kad je bilo prilike da se bori za interes grada, pa i u instituciji u kojoj radi, nije ga se moglo Äuti. Pa ako je radio u tiÅ¡ini bilo bi zgodno da, sada kad je HRT-ov centar preseljen iz VaraÅ¾dina, podijeli sa svima nama Å¡to li je on to napravio kako bi njegova kuÄ‡a, za koju pretplatu plaÄ‡aju tisuÄ‡e varaÅ¾dinskih obitelji, i dalje ostala s dopisniÅ¡tvom u naÅ¡em gradu. Evo mu prilike da podijeli s nama tu Å¾ustrinu borbe za one projekte gdje se moglo oÄekivati da ima utjecaja. Kao dugogodiÅ¡nji zaposlenik te kuÄ‡e, i sa svojim, svima veÄ‡ poznatim projektnim pristupom, zasigurno je na 1. travnja mogao neÅ¡to reÄ‡i i o toj temi. NaÅ¾alost nismo Äuli da se o tome oÄitovao. Niti prije niti sada. Vjerojatno on zna zaÅ¡to.

Å to se tiÄe prozivanja gÄ‘e. MartinÄeviÄ‡, ne sumnjamo u njezinu goruÄ‡u Å¾elju da gradonaÄelnik da ostavku kako bi se ona kandidirala za gradonaÄelnicu. U toj Å¾ustrini Å¾elje sklona je zaboraviti da su upravo svi resori za koje ona sada pred 1. travanj proziva aktualnog gradonaÄelnika, pune dvije godine bili upravo njezini resori. Tek nakon prestanka povremenog dolaÅ¾enja uvaÅ¾ene zamjenice gradonaÄelnika na obnaÅ¡anje duÅ¾nosti u gradsku vijeÄ‡nicu, kosturi iz njezinog resora su ispali iz ormara i to ravno pred nju. ÄŒudi da sa svojom velikom i viÅ¡e puta isticanom sposobnoÅ¡Ä‡u te velike probleme nije rijeÅ¡ila u dvije godine!? Ili nije stigla zbog Äestih medijskih nastupa?

Ovom prilikom pozivamo gradske vijeÄ‡nike gospodina Avara i gospodina BuniÄ‡a, kao i zamjenicu gradonaÄelnika gospoÄ‘u MartinÄeviÄ‡ da iskoriste svoje zakonske moguÄ‡nosti i predloÅ¾e gradskom vijeÄ‡u na donoÅ¡enje barem jednu zakonitu odluku koja bi naÅ¡im graÄ‘anima poboljÅ¡ala uvjete Å¾ivota, poveÄ‡ala standard ili pokrenula gospodarstvo. Ovako se Äini da oni, raÄunajuÄ‡i na zaboravnost svojih sugraÄ‘ana o njihovoj ulozi u onim problemima koje sada potiÄu, samo koriste medije kako bi za grijehe bivÅ¡eg gradonaÄelnika optuÅ¾ili HNS i sadaÅ¡njeg gradonaÄelnika. Pa i kad se Å¾eli raditi na osobnoj promociji treba imati mjere, a kako istina ne bi nastradala. MeÄ‘utim, za konstruktivne je prijedloge i angaÅ¾man za boljitak zajednice a ne pojedinca potrebno puno viÅ¡e napora, angaÅ¾mana i znanja. A to se u ovim javnim nastupima ne prepoznaje.

Mi u HNS-u znamo kuda idemo i koji nam je cilj – poboljÅ¡anje standarda naÅ¡ih graÄ‘ana. To je cilj od kojeg neÄ‡emo odustati, ma kakve god nas prepreke na tom putu Äekale. Makar one bile i osobne ambicije i potreba za samopromocijom nekih vijeÄ‡nika i lokalnih politiÄara. Nama u HNS-u ostaje interes grada VaraÅ¾dina na prvom mjestu!

PodruÅ¾nica HNS VaraÅ¾din

OdrÅ¾ana Vinska konferencija u Ludbregu

2. travnja 2015.

167

U utorak 31. oÅ¾ujka u hotelu Amalia u Ludbregu odrÅ¾ana je konferencija namijenjena profesionalcima iz eno-gastro i turistiÄkog svijeta svih segmenata – vinarima, proizvoÄ‘aÄima hrane, trgovcima, ugostiteljima, tour -operatorima, turistiÄkim djelatnicima, marketinÅ¡kim agencijama, ulagaÄima i svima ostalima zainteresiranima iz cijele regije.

U organizaciji Udruge za kulturu stola G:E.T. i pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH, UdruÅ¾enja vinarstva HGK i VaraÅ¾dinske Å¾upanije raspravljalo se o znaÄaju komunikacije u turizmu. Ispred domaÄ‡ina goste su pozdravili Alen KiÅ¡iÄ‡, zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije i Dubravko BiliÄ‡, gradonaÄelnik Ludbrega i saborski zastupnik.

– Proizvodnja vina je u naÅ¡oj Å¾upaniji zamjetno porasla, i koliÄinski ali isto tako i kvalitetom. GovoreÄ‡i kroz brojke ovo je Å¾upanija koja ima Äetiri vinske ceste, tijekom godine odrÅ¾avaju se Äetiri velike i dvije manje izloÅ¾be vina. Imamo registrirana 4.024 OPG-a koji se bave vinogradarstvom na 575 ha povrÅ¡ine. I onda dolazimo do onih impozantnih brojki od 5 milijuna trsova vinove loze, 1278 tona groÅ¾Ä‘a i 8516 hektolitara vina koje nastanu marljivim radom naÅ¡ih vinogradara. To je 1.54 posto vina u ukupnoj proizvodnji u naÅ¡oj zemlji. – pojasnio je Alen KiÅ¡iÄ‡, zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

O Ludbregu i njegovim znamenitostima viÅ¡e je govorio gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

– VeÄ‡ je nadaleko poznato da je upravo vino ludbreÅ¡ki peti element. Ludbreg i vino imaju poveznicu dugu stoljeÄ‡ima, a Ludberga po kojoj je naÅ¡ grad i dobio ime bila je poznata vinogradarka. No, uz to poznati smo i po gostoprimstvu. Naime, kod naÅ¡ih Ä‡ete se vinogradara uvijek osjeÄ‡ati kao kod kuÄ‡e kroz mirise i okuse naÅ¡ih tradicionalnih jela i piÄ‡a. ProlazeÄ‡i vinskom cestom imati Ä‡ete priliku uÅ¾ivati u ljepotama prirode, a u samom centru grada svaki se posjetitelj moÅ¾e upoznati s kulturno-povijesnim znamenitostima koje naÅ¡ mali, ali po svemu veliki grad ima. Stoga je sasvim utemeljeno da se ova konferencija odrÅ¾ava upravo kod nas jer naÅ¡i vinogradari svojim su aktivnim radom zasluÅ¾ili svaki oblik promocije – zakljuÄio je gradonaÄelnik.

Nit vodilja te druge po redu konferencije bila je Komunikacija, a predavaÄi su redom priznati struÄnjaci u podruÄju vinskog i ruralnog turizma: akademik (ÄŒlan Europske akademije znanosti i umjetnosti) prof.dr.sc. Mario PlenkoviÄ‡, Dr. sc. Romana LekiÄ‡, te Lorena Meda, Å½eljko Suhadolnik, Ivo KozarÄanin i Å½eljko LatinoviÄ‡. O FIJET-u MeÄ‘unarodnoj udruzi turistiÄkih novinara i pisaca u turizmu govorila je Tina ÄŒubrilo, predsjednica hrvatskog udruÅ¾enja FIJET, a u ime Fakulteta za turizam iz BreÅ¾ica Sloveija, o obrazovanju u turizmu govorio je dr. sc. BoÅ¾idar VeljkoviÄ‡, dekan te visokoÅ¡kolske ustanove.

Konferencija je odrÅ¾ana uz podrÅ¡ku sponzora Grada Ludbrega i VaraÅ¾dinske Å½upanije te AP VaraÅ¾din, vinarije StruÄiÄ‡, mljekare Bohnec i Poliester Universal D.

OdrÅ¾ana skupština Udruge Ekomuzej Lepoglava

2. travnja 2015.

171

– Protekle smo godine veÄ‡inu aktivnosti usmjerili na realizaciju projekta – Centar za posjetitelje “Centar pavlina”. Projekt je prepoznat na najviÅ¡im razinama, pa smo tako za pripremu dokumentacije za izgradnju buduÄ‡eg muzeja od Ministarstva turizma dobili 360 tisuÄ‡a, a od Ministarstva kulture dodatnih 150 tisuÄ‡a kuna – istaknuo je na odrÅ¾anoj SkupÅ¡tini Udruge Ekomuzej Lepoglava njen predsjednik Dejan Bjelivuk, koji je tom prigodom dodao kako pritom nisu zanemarili ni ostale aktivnosti, posebice one vezane za promociju lepoglavske Äipke.

– Kroz projekt “OÄuvanje kulturne baÅ¡tine” uspjeli smo zaposliti Äetiri Äipkarice na period od Å¡est mjeseci. Prva smo udruga u Hrvatskoj koja je uspjela na takvom projektu zaposliti osobe koje u velikoj mjeri doprinose oÄuvanje baÅ¡tine – rekao je Bjelivuk i naglasio kako je proÅ¡logodiÅ¡nji Festival Äipke u Lepoglavi, za Äiju je organizaciju bila zaduÅ¾ena i Udruga Ekomuzej Lepoglava, bio jedan od najuspjeÅ¡nijih i najposjeÄ‡enijih.

– Ukupno imamo u provedbi projekte vrijedne milijun kuna koji Ä‡e biti zavrÅ¡eni 2015. godine – istaknuo je predsjednik Udruge Ekomuzej.

Udruga i u ovoj godini planira nastaviti implementaciju projekta Centra za posjetitelje, promociju Äipkarstva i provedbu projekata vezanih uz lepoglavsku Äipku. Tako se u ovoj godini, u okviru projekta financiranog od Europske unije, planira krenuti u otkup lepoglavskih Äipki za postav buduÄ‡eg muzeja, odnosno Centra za posjetitelje “Centar pavlina”.

– I najduÅ¾i put poÄinje prvim korakom, a mi smo taj korak uÄinili kad je u pitanju Centar za posjetitelje “Centar pavlina”. Pred nama je idejno rjeÅ¡enje, o kojem Ä‡e svoj sud dati i graÄ‘ani, jer to je projekt svih graÄ‘ana Lepoglave. VaÅ¾no je istaknuti da smo za ovaj projekt veÄ‡ dobili potpore dvaju ministarstava, a sigurno je da Centar neÄ‡emo graditi sami, veÄ‡ Ä‡emo sredstva za to nastojati osigurati putem fondova Europske unije, buduÄ‡i ne Å¾elimo za 20 – 30 milijuna kuna, kolika je vrijednost ovog projekta, zaduÅ¾ivati Grad – istaknuo je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ i pri tom pohvalio rad Udruge Ekomuzej Lepoglava.

BuduÄ‡i da je skupÅ¡tina ujedno bila i izborna, izbrano je vodstvo koje Ä‡e Udrugu voditi u narednom mandatnom razdoblju. Za predsjednika je ponovno izabran Dejan Bjelivuk, za njegovog zamjenika Mirko VaroviÄ‡, za tajnicu Branka Funda, a za struÄnu voditeljicu Tihanu PetroviÄ‡ LeÅ¡.

Izabrani su i novi Älanovi Savjeta koji Ä‡e Äiniti – Marijan Å kvariÄ‡, (Grada Lepoglava), Robert MaÄek (Gradsko vijeÄ‡e Grada Lepoglave), Slavko Å tefiÄar (ATK “Lepoglava”), Ljubica DuboveÄak (TuristiÄka zajednica grada Lepoglave), mons. Andrija KiÅ¡iÄek (Å½upa BDM), Marica Å tefiÄar (predstavnica gospodarstva), Å tefica Å piljak (predstavnica Äipkarica), Mirjana Posavec (predstavnica obrazovnih ustanova), Mario Å½uliÄek (predstavnik udruga mladih), Emil Tkalec (Projektno – razvojni ured), Damir KuÅ¾ir (predstavnik sportskih udruga) te Karmela GeÄek (Udruga Lepoglavski ahat).