lipanj 2015. – Stranica 27

OdrÅ¾ano PojedinaÄno PH za mlaÄ‘e juniorke i juniore

12. lipnja 2015.

139

OvogodiÅ¡nje drÅ¾avno atletsko pojedinaÄno prvenstvo u kategoriji mlaÄ‘ih juniorki i juniora odrÅ¾ano je u ÄŒakovcu u organizaciji Atletskog kluba MeÄ‘imurje, a na njemu je sudjelovalo 270 najboljih mladih atletiÄara starosti do 18 godina iz 29 hrvatskih atletskih klubova. Natjecanje je odrÅ¾ano u dva dana po lijepom i toplom vremenu Å¡to je atletiÄarima omoguÄ‡ilo postizanje kvalitetnih rezultata.

Iako atletska tartan staza i ostala boriliÅ¡ta stadiona SRC Mladost veÄ‡ odavno vape za ozbiljnim zahvatom po pitanju obnove zbog dotrajalasti, oni joÅ¡ uvijek omoguÄ‡avaju solidne rezultatske domete. Tako je bilo i na ovom prvenstvu na kojem su oborena dva drÅ¾avna rekorda za mlaÄ‘e juniore i postignuto nekoliko izvrsnih rezultata koji vode na Svjetsko prvenstvo za mlaÄ‘e juniorke i juniore, koje se u srpnju ove godine odrÅ¾ava u Kolumbijii.

DrÅ¾avni rekord oborili su Hrvoje ÄŒukman, Älan AK Agram inaÄe i najuspjeÅ¡niji natjecatelj cijelog prvenstva, koji je istrÄao 400 m s preponama za 51 sekundu i 83 stotinke, a hrvatski rekord ÄŒukman je oborio i kao Älan Å¡tafete 100-200-300-400 m u kojoj je trÄao zadnju izmjenu s klupskim kolegama Brunom PeneziÄ‡em, Svenom CepuÅ¡em i Franom OrloviÄ‡em. Norme za svjetsko juniorko prvenstvo u ÄŒakovcu su postigli Lora Ontl (Dinamo Zrinjevac) na 2000 m zapreke, Dario Prekl (AK Slavonija) u skoku s motkom te Dora FilipoviÄ‡ (Agram) u utrci na 200 m. Treba spomenuti i dominaciju u osvajanju medalja atletskog kluba Agram Zagreb Äije atletiÄarke i atletiÄari su na ovom prvenstvu osvojili viÅ¡e od Äetvrtine od ukupnog broja medalja.

NINA DOBÅ A I FILIP PERAS DO MEDALJE

ÄŒlanovi Atletskih klubova MeÄ‘imurje, NedeliÅ¡Ä‡e i Mursko SrediÅ¡Ä‡e takoÄ‘er su bili uspjeÅ¡ni na ovom natjecanju i u ovoj jakoj konkurenciji uspjeli osvojiti dvije medalje i nekoliko dobrih plasmana. Medaljama su se okitili Älanica AK MeÄ‘imurje Nina DobÅ¡a koja je u utrci na 800 m bila druga s rezultatom 2:19,17 te Filip Peras na 400 m prepone sa 57,46. Nina i Filip imali su joÅ¡ dva izvrsna plasmana na Äetvrto mjesto i to u utrkama na 1500 m u kojoj je Nina istrÄala 4:50,39 dok je Filip u utrci na 110 m s preponama trÄao 15,64.

Plasman meÄ‘u osam najboljih u drÅ¾avi ostvarili su joÅ¡ i Älanica NedeliÅ¡Ä‡a Ivana CikaÄ u bacanju kladiva osvojivÅ¡i 5. mjesto, Maja Ferlin (NedeliÅ¡Ä‡e) bila je 6. u bacanju koplja, Karla DujiÄ‡ (MeÄ‘imurje) u finalu utrke na 100 m prepone osvojila je 6. mjesto a isti plasman ostvarila je i Sanja GregorinÄiÄ‡ (NedeliÅ¡Ä‡e) u utrci na 3000 m.

MlaÄ‘e juniorke AK MeÄ‘imurje u sastavu Emilija Kodba, Lucija ÄakoviÄ‡, Lukrecija Medvar i Karla DujiÄ‡ osvojile su 7. mjesto. Kod mlaÄ‘ih juniora plasman na 6. mjesto ostvarili su Älanovi AK MeÄ‘imurje u Å¡tafeti 4 x 100 m u sastavu Ivan Toplek, Leon BabiÄ‡, Filip Turk i Filip Peras, sedmo mjesto osvojio je Jurica Leskovar (MeÄ‘imurje) u bacanju kladiva dok su plasman na 8. mjesto ostvarili Älanovi AK MeÄ‘imurje David Verli na 800 m, Flip Turk na 400 m i Ivan Toplek u skoku u dalj.

ODLIÄŒNA ORGANIZACIJA AK MEÄIMURJE

Natjecanje kao Å¡to je ovo drÅ¾avno prvenstvo odrÅ¾ano u ÄŒakovcu spada u red najzahtjevnijih, jer se u dva dana trebalo odrÅ¾ati 38 atletskih disciplina u koje spadaju sva trÄanja sprinta, srednjih i dugih pruga, Å¡tafetne utrke, preponske utrke i utrke sa zaprekama, bacanja kugle, diska, kladiva i koplja te skokovi u vis, dalj, troskok i skok s motkom. Za iskusne organizatore iz redova AK MeÄ‘imurje te suce Zbora atletskih sudaca MeÄ‘imurja to i nije bio prevelik zalogaj, a pogon od gotovo pedeset aktivista iz ove dvije udruge radilo je besprijekorno jer je satnica natjecanja sa svim proglaÅ¡enjima ispoÅ¡tovana u minutu.

Veliko iskustvo organiziranja atletskih priredbi od onih na atletskoj stazi pa do kroseva i cestovnih utrka koje okupljaju sve viÅ¡e djece i graÄ‘ana, odliÄna su podloga za organiziranje joÅ¡ zahtjevnijih natjecanja poput Seniorskog drÅ¾avnog pojedinaÄnog prvenstva ili finala KUP-a Hrvatske. No, da bismo u ÄŒakovcu na stadionu SRC Mladost mogli na djelu vidjeti najbolje atletiÄare i atletiÄarke Hrvatske, biti Ä‡e potrebno uÄiniti ono na Å¡to se naÅ¾alost Äeka veÄ‡ godinama – u potpunosti obnoviti atletsku tartan stazu te ostala atletska boriliÅ¡ta.

SVI REZULTATI MEÄIMURSKIH ATLETIÄŒARA

MlaÄ‘e juniorke: 100 m: 10. Lucija ÄAKOVIÄ† (MeÄ‘imurje) 13,18 17. Karla DUJIÄ† (MeÄ‘imurje) 13,69 25. Emilija KODBA (MeÄ‘imurje) 13,97 26. Marta NOVAK (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 13,98 29. Lora GOLUBIÄ† (MeÄ‘imurje) 14,20 32. Lucija BODULICA (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 14,49 33. Rebeka PINTARIÄ† (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 14,54 34. Lorena KOS (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 14,62; 1500 m: 4. Nina DOBÅ A (MeÄ‘imurje) 4:50,39 13. Petra MESARIÄ† (MeÄ‘imurje) 5:53,34; 100 m prepone: 6. Karla DUJIÄ† (MeÄ‘imurje) 17,09 (PF 16,56); Bacanje kladiva 3kg: 5. Ivana CIKAÄŒ (NedeliÅ¡Ä‡e) 39,29; Å tafeta 4 x 100 m: 7. MeÄ‘imurje (Emilija Kodba, Lucija ÄakoviÄ‡, Lukrecija Medvar, Karla DujiÄ‡) 52,53 9. Mursko SrediÅ¡Ä‡e (Lorena Kos, Marta Novak, Lucija Bodulica, Rebeka PintariÄ‡) 54,75; 200 m: 10. Lucija ÄAKOVIÄ† (MeÄ‘imurje) 27,27 14. Marta NOVAK (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 28,12 17. Lucija BODULICA (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 28,75 21. Teuta BLAÅ½IÄ† (MeÄ‘imurje) 29,02 23. Lorena KOS (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 29,46 24. Rebeka PINTARIÄ† (Mursko SrediÅ¡Ä‡e) 29,50; 3000 m: 6. Sanja GREGORINÄŒIÄ† (NedeliÅ¡Ä‡e) 13:22,65; Skok u dalj: 15. Karla DUJIÄ† (MeÄ‘imurje) 4,92 16. Lea BRANILOVIÄ† (NedeliÅ¡Ä‡e) 4,82; Bacanje koplja 500g: 6. Maja FERLIN (NedeliÅ¡Ä‡e 31,83 10. Karla DUJIÄ† (MeÄ‘imurje) 25,19; 800 m: 2. Nina DOBÅ A (MeÄ‘imurje) 2:19,17 12. Petra MESARIÄ† (MeÄ‘imurje) 2:42,57 13. Magdalena DOLEÅ½AJ (MeÄ‘imurje) 2:49,85; Bacanje kugle 3kg: 10. Klara HAÄŒEK (MeÄ‘imurje) 7,46

MlaÄ‘i juniori 100 m: 9. Matija Å½NIDARIÄ† (NedeliÅ¡Ä‡e) 11,88 11. Filip PERAS (MeÄ‘imurje) 12,03 18. Ivan TOPLEK (MeÄ‘imurje) 12,41 21. Leon BABIÄ† (MeÄ‘imurje) 13,05; 400 m: 8. Filip TURK (MeÄ‘imurje) 52,32 19. Petar Å½ELEZNJAK (MeÄ‘imurje) 59,48 21. Lovro Å½BULJ (MeÄ‘imurje) 1:01,70 1500 m: 8. David VERLI (MeÄ‘imurje) 4:21,13; 110 m prepone: 4. Filip PERAS (MeÄ‘imurje) 15,64; skok u dalj: 8. Ivan TOPLEK (MeÄ‘imurje) 5,65 9. Leon BABIÄ† (MeÄ‘imurje) 5,20; Bacanje kugle 5kg: 10. Jurica LESKOVAR (MeÄ‘imurje) 10,05; Å¡tafeta 4 x 100 m: 6. MeÄ‘imurje I (Ivan Toplek, Leon BabiÄ‡, Filip Turk, Filip Peras) 47,50 10. MeÄ‘imurje II (Matija Novak, Arian Å ariÄ‡, Lovro Å½bulj, Petar Å½eleznjak) 52,48: 200 m: 14. Matija Å½NIDARIÄ† (NedeliÅ¡Ä‡e) 24,49 16. Ivan TOPLEK (MeÄ‘imurje) 24,88 24. Leon BABIÄ† (MeÄ‘imurje) 26,20 26. Petar Å½ELEZNJAK (MeÄ‘imurje) 26,43 28. Arian Å ARIÄ† (MeÄ‘imurje) 27,73 29. Lovro Å½BULJ (MeÄ‘imurje) 28,33 30. Rene HORVAT (MeÄ‘imurje) 30,10 800 m: 8. David VERLI 2:10,65; 400 m prepone (840/35/10): 3. Filip PERAS (MeÄ‘imurje) 57,46; Bacanje diska 1,5kg: 12. Jurica LESKOVAR (MeÄ‘imurje) 28,22; Bacanje kladiva 5kg: 7. Jurica LESKOVAR (MeÄ‘imurje) 34,03; Å¡tafeta 100-200-300-400 m: 7. MeÄ‘imurje I (Leon BabiÄ‡, Ivan Toplek, Filip Peras, Filip Turk) 2:07,14 10. MeÄ‘imurje II (Rene Horvat, Arian Å ariÄ‡, Lovro Å½bulj, Petar Å½eleznjak) 2:27,73

ZapoÄeli radovi na ureÄ‘enju pješaÄke staze

12. lipnja 2015.

129

OpÄ‡ina Vidovec i Å½upanijska uprava za ceste VaraÅ¾dinske Å¾upanije, potpisale su sporazum o zajedniÄkom financiranju i izvoÄ‘enju radova na ureÄ‘enju pjeÅ¡aÄke staze u Vidovcu, a s radovima na ureÄ‘enju zapoÄelo se u Äetvrtak, 11. lipnja. Radovima Ä‡e biti obuhvaÄ‡ena dionica uz Å¾upanijsku cestu 2061, odnosno od raskriÅ¾ja s drÅ¾avnom cestom D35 do autobusnog stajaliÅ¡ta Osnovne Å¡kole Vidovec.

Ukupna vrijednost investicije za ureÄ‘enje pjeÅ¡aÄke staze iznosi 371.628,79 kuna.

Å½upanijska uprava za ceste VaraÅ¾dinske Å¾upanije financirat Ä‡e 75% cjelokupne investicije, dok Ä‡e se ostatak potrebnih sredstava, 92.907,20 kuna, izdvojiti iz ProraÄuna OpÄ‡ine Vidovec.

UreÄ‘enjem pjeÅ¡aÄke staze nastoji se postiÄ‡i veÄ‡a sigurnost pjeÅ¡aka u prometu, prvenstveno djece, zbog velike frekvencije prometa i blizine Å¡kole na tom djelu.

Novi val zabrinut za stanje javnih financija u gradu

12. lipnja 2015.

123

– U posljednje vrijeme viÅ¡e je puta istaknuto da je gradski proraÄun u ozbiljnim financijskim problemima, Å¡to je uostalom potvrdila i odluka gradonaÄelnika HabuÅ¡a o privremenoj obustavi financiranja iz gradskoga proraÄuna, donesena u veljaÄi ove godine. Novi val zabrinut je za stanje javnih financija u gradu VaraÅ¾dinu, osobito s obzirom na loÅ¡e financijsko stanje u gradskim tvrtkama i ustanovama – stoji u priopÄ‡enju Novog vala, koje potpisuje Nino LuÄiÄ‡, predsjednik G.O. VaraÅ¾din.

– Najgore je pritom stanje u Javnoj ustanovi gradski stanovi, kojoj je izdano i RjeÅ¡enje Ministarstva financija o povratu 9,3 milijuna kuna u drÅ¾avni proraÄun. ÄŒinjenica da je Å¾alba Upravnom sudu privremeno odgodila naplatu toga duga, nije nikakvo rjeÅ¡enje nego samo odgoda rjeÅ¡enja. Kako je Gradsko vijeÄ‡e samo potvrdilo svojom odlukom od 15. prosinca 2014. da je bilo nenamjenskoga troÅ¡enja, javlja se i opravdanja sumnja da je gradonaÄelnik prekrÅ¡io odredbe Statuta grada VaraÅ¾dina jer je postupio suprotno ZakljuÄku Gradskog vijeÄ‡a.

– Ovako smo dobili joÅ¡ jedan sudski spor, uz one postojeÄ‡e, od kojih treba joÅ¡ izdvojiti i spor s tvrtkom Crtorad, u visini od gotovo 70 milijuna kuna – istiÄu.

Novi val takoÄ‘er smatra kako je ideja da se prodaju dionice Termoplina kako bi se namaknula sredstva u proraÄunu potpuno gospodarski neprihvatljiva i Å¡tetna za grad VaraÅ¾din.

– Ako je grad potpuno nepotrebno kupovao dionice Parkova, koji za ovu godinu imaju manji prihod nego prije kupnje dionica, onda nema nikakve logike da se istodobno prodaju dionice Termoplina, tvrtke koja donosi milijunsku dobit.Ustrajati na realizaciji ove Å¡tetne i neodgovorne ideje prodaje Termoplina, dokaz je kontinuirano loÅ¡e i neozbiljne politike gradskih Äelnika koji u oÄaju bezprizornosti vlastitih ideja u voÄ‘enju grada, poseÅ¾u za ovakovim, za grad pogubnim financijskim aranÅ¾manima. No, od ove i ovakve gradske “vlasti” oÄekivati suvisle poteze bilo bi i viÅ¡e nego naivno. Sapienti sat! – zakljuÄuju.

Ukrao limene klupÄice s prozora objekta udruÅ¾enja obrtnika

12. lipnja 2015.

119

Tijekom noÄ‡i s 10. na 11. lipnja u ÄŒakovcu, Ulici park Rudolfa Kropeka, nepoznati poÄinitelj je s prozora objekta udruÅ¾enja obrtnika demontirao i ukrao limene klupÄice, vrijednosti nekoliko tisuÄ‡a kuna.

Protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

IzmeÄ‘u 28. veljaÄe i 10. lipnja u Å¡umi vlasniÅ¡tvo 48-godiÅ¡njaka nedaleko mjesta Bukovec, nepoznati poÄinitelj ukrao viÅ¡e stotina sadnica divljih treÅ¡anja, bagrema i divljih oraha.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

Preminuo 35-godišnji vozaÄ osobnog automobila

12. lipnja 2015.

116

U Äetvrtak, 11. lipnja Policijska uprava meÄ‘imurska zaprimila je obavijest Å½upanijske bolnice ÄŒakovec da je u 18.50 sati na Odjelu intenzivne njege od zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreÄ‡i koja se dogodila u utorak, 9. lipnja oko 20.15 sati na kolniku drÅ¾avne ceste broj 209 u mjestu Å½iÅ¡kovec kod kuÄ‡nog broja 30, naÅ¾alost, preminuo 35-godiÅ¡nji vozaÄ osobnog automobila.

Da podsjetimo, 35-godiÅ¡nji vozaÄ osobnog automobila ÄakoveÄkih registarskih oznaka u desnom zavoju zapoÄeo je pretjecanje kolone vozila (3 vozila), a da se pritom nije uvjerio da to moÅ¾e uÄiniti na siguran naÄin, odnosno da mu je traka za pretjecanje slobodna.

U tom trenutku iz suprotnog smjera naiÅ¡ao je teretni automobil s pridodanom poluprikolicom ÄakoveÄkih registarskih oznaka s kojim je upravljao 48-godiÅ¡nji vozaÄ, te je doÅ¡lo do boÄnog sudara. Uslijed siline udara osobni automobil odbaÄen je izvan kolnika na travnatu povrÅ¡inu.

Radi se o drugoj Å¾rtvi na prometnicama MeÄ‘imurske Å¾upanije tijekom 2015. godine.

Vic dana – Kontrolni

12. lipnja 2015.

122

Moli se mali Perica Bogu prije spavanja:

“Dragi BoÅ¾e, molim te da je Berlin glavni grad Finske!”

I govori mu mama:

“Perice sine dragi kakva je to molitva?”

Na to Ä‡e Perica:

“Å uti mama, bio je kontrolni iz geografije.”

Lepoglavske Äipkarice kod predsjednice

12. lipnja 2015.

134

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡ primila je u audijenciju lepoglavske Äipkarice kako bi im zahvalila na trudu koji su uloÅ¾ile u izradu misnog ruha – korporala s motivima lepoglavske Äipke, kojeg je za nedavnog boravka u Vatikanu darovala Svetom Ocu Franji.

Lepoglavsko izaslanstvo – koje su Äinile Äipkarice – Karmen Å oÅ¡tariÄ‡, Å tefica Å piljak, Ana Zidar i Ankica Å kvariÄ‡ te zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ, u polusatnom je razgovoru upoznalo predsjednicu s aktivnostima Grada Lepoglave i Zadruge lepoglavske Äipke vezanima uz oÄuvanje tradicije izrade lepoglavske Äipke te njenoj promociji u svijetu.

Audijencija je iskoriÅ¡tena da se predsjednici uputi poziv da kao pokroviteljica 19. meÄ‘unarodnog festivala Äipke, za njegovog trajanja u rujnu, posjeti Lepoglavu.

U svibnju zabiljeÅ¾en rekordan broj stranih gostiju

12. lipnja 2015.

116

Preko 13.000 noÄ‡enja zabiljeÅ¾eno je na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije u mjesecu svibnju, Å¡to je Äak 39% viÅ¡e noÄ‡enja nego u istom razdoblju proÅ¡le godine. Posebno se istiÄe porast broja stranih turista od 64%, od Äega su najviÅ¡e noÄ‡enja ostvarili gosti iz Poljske, Meksika, NjemaÄke, Austrije, MaÄ‘arske i Italije.

Od turistiÄkih zajednica na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije najveÄ‡i porast noÄ‡enja zabiljeÅ¾ile su TZ grada Lepoglave, VaraÅ¾dinskih Toplica i Ludbrega.

– NaÅ¡e je podruÄje sve interesantnije stranim medijima, pa je TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije, zajedno sa sustavom turistiÄkih zajednica, samo u mjesecu svibnju prihvatila brojne turistiÄke novinare iz Rusije, Francuske, Nizozemske, Å panjolske i Italije, te ih upoznala sa turistiÄkim sadrÅ¾ajima, proizvodima, aktivnostima i doÅ¾ivljajima u naÅ¡oj Å¾upaniji – poruÄuju iz TuristiÄke zajednice.

TZ VaraÅ¾dinske Å¾upanije Ä‡e i dalje nastaviti sa planiranim promotivnim aktivnostima kako bi potaknula joÅ¡ veÄ‡i interes i trend porasta gostiju na naÅ¡em podruÄju. U narednom periodu kreÄ‡e se u realizaciju i daljnji razvoj projekata od kojih su Razvoj biciklistiÄke mreÅ¾e VaraÅ¾dinske Å¾upanije i â€žlabeling“ subjekata te Program edukacije â€žHrana i ugostiteljski objekt kao element turistiÄke ponude“ prepoznati i financijski poduprti od strane Hrvatske turistiÄke zajednica i VaraÅ¾dinska Å¾upanija sa po 70.000 kuna.

Predstavljeni potencijali razvoja zdravstvenog turizma

12. lipnja 2015.

125

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu odrÅ¾an je znanstveni skup na temu â€žIzazovi zdravstvenog turizma u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj“ na kojem su predstavljeni turistiÄki potencijali i moguÄ‡nost razvoja zdravstvenog turizma, prvenstveno u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Ujedno je i predstavljen Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u koji je ukljuÄena i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju VaraÅ¾dinske Toplice.

Na poÄetku samoga skupa prisutne je u ime VaraÅ¾dinske Å¾upanije pozdravila predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡

– Prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti, zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodeÄ‡ih turistiÄkih proizvoda Hrvatske, posebno ovog dijela zemlje. MeÄ‘u specijalnim bolnicama koje su veÄ‡ uÄinile iskorake prema zdravstvenom turizmu i za koje se procjenjuje da imaju znaÄajan potencijal za njegov daljnji razvoj, u Akcijskom planu razvoja zdravstvenog turizma je i naÅ¡a Specijalna bolnica VaraÅ¾dinske Toplice-rekla je predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine te dodala kako ta bolnicakao najveÄ‡a rehabilitacijska ustanova u Republici Hrvatskoj, poznata i priznata i u Å¡irem okruÅ¾enju prema dosadaÅ¡njim rezultatima zauzima vodeÄ‡u poziciju.

Potaknut trendom starenja populacije u razvijenim zemljama svijeta i sve izraÅ¾enijom orijentacijom druÅ¡tva na zdravi Å¾ivot, zdravstveni turizam pokazuje iznadprosjeÄne stope rasta na globalnom turistiÄkom trÅ¾iÅ¡tu.

Direktorica TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije Elizabeta Dolenec je naglasila kako je vaÅ¾no da Å½upanija ponudi zahtjevnim gostima Å¡to kvalitetnije sadrÅ¾aje.

VaÅ¾no je istaknuti kako VaraÅ¾dinska Å¾upanija ima izrazito vaÅ¾an zdravstveno- turistiÄki potencijal. Tradicija lijeÄenja potjeÄe joÅ¡ iz rimskog doba (Aqua Iasae) kada je bila vrhunac meÄ‘unarodne prepoznatljivosti u doba Austrougarske. VaraÅ¾dinska Å¾upanija obiluje bogatim izvorima geotermalne vode kao prirodnog ljeÄiliÅ¡nog Äinitelja. Upravo su VaraÅ¾dinske Toplice uporiÅ¡te zdravstvenog turizma VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Iz tog razloga, vaÅ¾no je da VaraÅ¾dinske toplice podignu svoju razinu kvalitete, te svojom rekonstrukcijom i adaptacijom postanu rehabilitacijska klinika koja bi predstavljala iznimnu vaÅ¾nost u Hrvatskoj.

Prema Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine ljeÄiliÅ¡ni turizam trebao bi postati nositelj zdravstveno- turistiÄke ponude Hrvatske. Ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju VaraÅ¾dinske Toplice Damir MihaliÄ‡ je sudionicima skupa kazao kako su VaraÅ¾dinske Toplice najveÄ‡a su ljeÄiliÅ¡no-topliÄka destinacija u zemlji, stoga je vaÅ¾no u potpuni prepoznati i iskoristiti njezin potencijal.

– Trenutno su u procesu izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaÅ¡titi i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje Ä‡e dati moguÄ‡nost za izmjene koje VaraÅ¾dinske Toplice imaju u svom sustavu, te da se mogu slobodno razvijati- naglasio je ravnatelj Damir MihaliÄ‡.

TakoÄ‘er, jedna od najvaÅ¾nijih novosti koje su obuhvaÄ‡ene u izmjeni Zakon upravo je uvoÄ‘enje pojma zdravstveni turizam u zakon Äime se stvara moguÄ‡nost i javnom i privatnom sektoru za bavljenje spomenutom djelatnoÅ¡Ä‡u te olakÅ¡avanje turistiÄkom sektoru da se moÅ¾e baviti zdravstvenim turizmom.

Na znanstvenom skupu izlagali su mnogi ugledni struÄnjaci iz podruÄja zdravstva i turizma,meÄ‘u kojima su prim. mr. sc. Goran IvaniÅ¡eviÄ‡, dr.sc. Neven IvandiÄ‡ iz Instituta za turizam, dr.sc. Eduard KuÅ¡en, dr.sc. Ivo Kunst, mr.sc. Neda TeliÅ¡man- KoÅ¡uta, prof. dr.sc. Ankica Senta MariÄ‡, te mnogi drugi.

Znanstvenom skupu prisustvovala je i Jelena Zrinski Berger, proÄelnica za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracija.

Na "Varteksu" ureÄ‘en travnjak, prostorije i tribina

12. lipnja 2015.

117

U organizaciji nedavno odrÅ¾ane pripremne utakmice izmeÄ‘u izabranih vrsta Hrvatske i Gibraltara u VaraÅ¾dinu sudjelovali su Hrvatski nogometni savez, Å½upanijski nogometni savez i Zajednica sportskih udruga grada VaraÅ¾dina. Nedjeljnoj utakmici prethodile su viÅ¡etjedne pripreme u sklopu kojih je ureÄ‘en i obnovljen travnjak, ureÄ‘ene su prostorije te tribine na stadionu, a do pojedinosti su pripremljeni svi segmenti odrÅ¾avanja tog sportskog susreta.

Hrvatski nogometni savez financirao je obnovu travnjaka u Å¡to je uloÅ¾eno oko 100 tisuÄ‡a kuna. Izvedeni radovi znaÄajno su poboljÅ¡ali stanje travnjaka koje Ä‡e u narednom razdoblju koristiti varaÅ¾dinskim nogometnim klubovima.

Kao suorganizatori i domaÄ‡ini sudjelovali su Zajednica sportskih udruga grada varaÅ¾dina i Å½upanijski nogometni savez. Zajednica i Savez zajedno su obavili radove ureÄ‘ivanja ostalih dijelova stadiona, odnosno tribina te prostora koje su koristili igraÄi obiju reprezentacija. Ukupna ulaganja u ureÄ‘enje stadiona i travnjaka kreÄ‡u se oko 150 tisuÄ‡a kuna. VeÄ‡inu radova obavili su zaposlenici Zajednica sportskih udruga grada VaraÅ¾dina koji rade na poslovima odrÅ¾avanja sportskih objekata uz koordinaciju voditelja sportskih objekata, Stjepana Smernjaka.

Å½upanijski nogometni savez imao je i organizacijske poslove te financijske obveze vezano uz smjeÅ¡taj sudaca i sluÅ¾benih osoba te obveza brige za njih i Älanove obiju reprezentacija nakon odigrane utakmice. Å½NS je sudjelovao odnosno organizirao i dio promocije utakmice dok je Hrvatski nogometni savez organizirao samu prodaju ulaznica. Uz suradnju s Policijskom upravom varaÅ¾dinskom organizirane su i provedene visoke mjere sigurnosti zbog najave i kasnijeg dolaska veÄ‡eg broja uzvanika.

Organizacija same utakmice i svih prethodnih i kasnijih sadrÅ¾aja vezani uz taj sportski dogaÄ‘aj, dobio je visoke ocjene od Hrvatskog nogometnog saveza te delegata FIFA-e. Sve je to rezultiralo najavom da bi VaraÅ¾din trebao na jesen dobiti povjerenje da organizira ponovo nogometnu utakmicu izmeÄ‘u mladih reprezentacija. Najvjerojatnije se radi o susretu sa mladom reprezentacijom Bugarske.