lipanj 2015. – Stranica 42

Dan tehniÄke kulture na bedemima Starog grada

2. lipnja 2015.

141

OvogodiÅ¡nji Dan tehniÄke kulture odrÅ¾at Ä‡e se 6. lipnja 2015. kod Starog grada od 10 do 13 sati. Ova manifestacija sastavni je dio javnih potreba Grada VaraÅ¾dina, a u akciju su ukljuÄeni Älanovi Kajak kanu kluba “Varteks”, Modelarskog centra, DruÅ¡tva pedagoga tehniÄke kulture, Udruge “Robofreak” Foto klubova Sloboda i VaraÅ¾din, Radioamaterske udruge Sloga, DruÅ¡tva inovatora VaraÅ¾dinske Å¾upanije i drugih udruga tehniÄke kulture.

– DoÄ‘ite i zabavite se. Sudjelujte u aktivnostima i svojim modelima – pozivaju organizatori.

Forum mladih SDP-a predstavio poticaje za mlade poduzetnike

2. lipnja 2015.

127

Lepoglavski Forum mladih SDP-a ovog je vikenda organizirao akciju “Zavrti ideju”. ForumaÅ¡ice i forumaÅ¡i u lepoglavskom su parku dijelili informativne letke o akciji i informirali graÄ‘ane o moguÄ‡nostima koje im nude fondovi EU i programi naÅ¡e Vlade RH kada je u pitanju razvoj poduzetniÅ¡tva i pokretanja poslovanja.

– Iz strukturnih fondova Europske unije do 2020. godine za razvoj malog i srednjeg poduzetniÅ¡tva namijenjeno je 970 milijuna eura, a za registraciju tvrtke potrebno je svega 24 sata uz mala financijska sredstva. NovÄana potpora za samozapoÅ¡ljavanje iznosi 25.000 kn, a odobravanje kredita u iznosu od 10.000 do 120.000 kuna moguÄ‡e je uz povoljnu kamatu. Ta sredstva EU moÅ¾emo iskoristiti samo ako mladi zaista apliciraju za neku od navedenih moguÄ‡nosti. NaÅ¡ je cilj informirati mlade ljude o ovim iznimnim prilikama kojima se mogu aktivirati na trÅ¾iÅ¡tu rada – kazao je Vinko Strupar, predsjednik Foruma mladih SDP-a Lepoglava.

Akciji su se pridruÅ¾ili i Luka Zrinski, predsjednik Foruma mladih SDP-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije i Hrvoje KovaÄ, zamjenik lepoglavskog gradonaÄelnika i predsjednik Gradske organizacije SDP-a Lepoglava koji su graÄ‘anima poruÄili kako se upravo zahvaljujuÄ‡i nikad veÄ‡im sredstvima iz fondova Europske unije, malom i srednjem poduzetniÅ¡tvu otvaraju nove prilike za poveÄ‡anje konkurentnosti, poveÄ‡anje produktivnosti, smanjenje troÅ¡kova te u konaÄnici nova radna mjesta.

– Prilika je tu, samo ju treba iskoristiti. Sad je “loptica” na strani svih koji imaju ideju. Zavrtite ideju! – poruÄili su.

Da sve ne bi ostalo samo na ozbiljnom razgovoru, forumaÅ¡i su graÄ‘ane, posebno one najmanje poÄastili sokovima, dok su neÅ¡to starijima podijeljeni razni promotivni materijali. Ova akcija ide u prilog tezi i Å¾elji lepoglavskog SDP-a da bude vidljiva organizacija u lokalnoj zajednici koja radi za i s graÄ‘anima.

OdrÅ¾ana izloÅ¾ba "Zlatna vina Alpe Adria 2015."

2. lipnja 2015.

140

U organizaciji KoprivniÄko – kriÅ¾evaÄke Å¾upanije u subotu, 30. svibnja u Hotelu Picok u ÄurÄ‘evcu odrÅ¾ana je manifestacija “Zlatna vina Alpe Adria 2015.” kao zajedniÄki projekt sufinanciran od strane Saveza Alpe Jadran. Cilj meÄ‘unarodne izloÅ¾be vina “Zlatna vina Alpe Adria 2015.” je promocija vina, vinara i vinorodnih podruÄja u regijama Älanicama Saveza Alpe Jadran.

Manifestacija okuplja vinare s najbolje ocijenjenim vinima (zlatna vina) na izloÅ¾bama vina u regijama zemalja Älanica Saveza Alpe Jadran i Å¡ire.

Okupljenim vinarima i vinogradarima, gostima iz MaÄ‘arske i Austrije, predstavnicima udruga i ostalim uzvanicima obratio se Å¾upan Darko Koren, zamjenik Å¾upana i predsjednik Å¾upanijske Zajednice udruga vinogradara, vinara i voÄ‡ara Darko Sobota i gradonaÄelnik Grada ÄurÄ‘evca Å½eljko LackoviÄ‡.

Vina pristigla na izloÅ¾bu ocijenjena su od strane meÄ‘unarodne ocjenjivaÄke komisije na Äelu s prof. dr. sc. Edijem MaletiÄ‡em s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U konkurenciji su bili proizvoÄ‘aÄi s kvalitetnim i vrhunskim vinima sa geografskim podrijetlom, koja su na prethodnim izloÅ¾bama ocijenjena zlatom pojasnio je predsjednik komisije MaletiÄ‡.

Na ovogodiÅ¡nje ocjenjivanje pristiglo je 34 uzorka iz Austrije, MaÄ‘arske i Hrvatske, a rezultati su sljedeÄ‡i: Å¡ampion izloÅ¾be je Vinogradarstvo-podrumarstvo CmreÄnjak iz Å trigove (MeÄ‘imurje) sa ledenom graÅ¡evinom, najbolji rose je cabernet sauvignon Vinarije Kostanjevac iz Rasinje (KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija), najbolje crno vino je pinot noir Weinbau Familie Gartner iz St. Andre (KoruÅ¡ka – Austrija), dok je priznanje za najbolje bijelo vino dobio OPG GrudiÄ‡ za graÅ¡evinu.

S podruÄja KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije zlatnim diplomama nagraÄ‘eni su: Marijana VujiÄ‡, Martina Horvat, Vesna SaviÄ‡ i Petar Cik za graÅ¡evinu, obitelj TopolovÄan za bijeli pinot, Alen Ban za kerner, Vlado Rep za Sauvignon, Zlatko SonenÅ¡ajn za ledenu berbu traminca i obitelj MatoÄec za chardonnay, a Josipu GaÅ¡pariÄ‡u pripalo je srebro za bijeli pinot.

MeÄ‘unarodna izloÅ¾ba vina “Zlatna vina Alpe Adria” prvi put je odrÅ¾ana 2014. godine i na njoj su ocijenjena 53 uzorka vina proizvoÄ‘aÄa iz MaÄ‘arske, Slovenije, Austrije i Hrvatske, od kojih je 30 ocijenjeno zlatom. Manifestacija je odrÅ¾ana u suorganizaciji sa partnerima u projektu: Å½upanija Vas (MaÄ‘arska), Udruga vinogradara KoruÅ¡ka (Austrija), TuristiÄko druÅ¡tvo Ptuj (Slovenija), Folklorna grupa “Hajdenjaki” Unterpullendorf (Austrija), Udruga vinogradara Csurgo (MaÄ‘arska), Centar za kulturu Letenye (MaÄ‘arska), Udruga BalatonboglÃ¡ri HegykÃ¶zsÃ©g (MaÄ‘arska), Udruga vinogradara i voÄ‡ara ÄurÄ‘evac, TuristiÄka zajednica KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije i Zajednica udruga vinogradara, vinara i voÄ‡ara KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije.

05. lipnja prvi Europski dana bez dizala

2. lipnja 2015.

138

UkljuÄite se u obiljeÅ¾avanje prvog Europskog dana bez dizala te se 05. lipnja penjite stepenicama i budite zdraviji i sretniji. Osnovna je ideja promoviranje koriÅ¡tenja stepenica umjesto dizala (ili pokretnih stepenica) uz slanje poruke da je kretanje jednostavno i lako te da ga je moguÄ‡e “uklopiti” u svakodnevnu rutinu.

Obzirom da sedentarni naÄin Å¾ivota postaje sve uÄestalija, a opasna navika suvremenog druÅ¡tva, sasvim je jasno da je potrebna hitna promjena – usvajanje aktivnog stila Å¾ivota. Kako bi podrÅ¾ali i promovirali takvu promjenu, pokrenuta je nova Europska inicijativa – Dan bez dizala.

Dan bez dizala je pan-Europska inicijativa i dio kampanje “KreÄ‡imo se sada”(NowWeMOVE) koju je pokrenula MeÄ‘unarodna organizacija za sport i kulturu (International Sports and Culture Association -ISCA) uz podrÅ¡ku Europskog tjedna sporta.

Europski dan bez dizala Ä‡e se po prvi put diljem Europe obiljeÅ¾iti 05. lipnja 2015. godine. MeÄ‘unarodna organizacija za sport i kulturu (ISCA), u suradnji sa svojim lokalnim partnerima iz Albanije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Velike Britanije, Francuske, GrÄke, MaÄ‘arske, Latvije, Litve, Malte, Nizozemske, Poljske, Rumunjske, Å kotske, SlovaÄke, Slovenije, Å panjolske i Turske Ä‡e pozvati graÄ‘ane, ustanove, tvrtke, udruge … da zatvore neka od svojih dizala (ili da samo uz dizala postave promotivne materijale) te da pozovu svoje zaposlenike te druge korisnike da umjesto dizala u to vrijeme koriste stepenice poÅ¡tujuÄ‡i pri tome potrebe osoba s invaliditetom i osoba koje imaju odreÄ‘ena ograniÄenja zbog nekih bolesti i stanja.

U inicijativu Ä‡e se ukljuÄiti 18 europskih drÅ¾ava, a zaposlenici i posjetioci u viÅ¡e od 180 zgrada iz 50 gradova Europe bit Ä‡e pozvani da taj dan koriste stepenice umjesto liftova.

U organizaciji Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske Å¾upanije u suradnji sa Srednjom Å¡kolom ÄŒakovec i Å½upanijskom bolnicom ÄŒakovec, Europski dan bez dizala Ä‡e se obiljeÅ¾iti 05. lipnja 2015. godine (petak) od 09 do 12 sati glavnom holu novog dijela Å½upanijske bolnice ÄŒakovec te u holu Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske Å¾upanije. UÄenici Srednje Å¡kole ÄŒakovec – smjer medicinska sestra-tehniÄar Ä‡e prolaznicima dijeliti promotivne materijale te Ä‡e ih motivirati da umjesto dizala koriste stepenice, a svima koji budu Å¾eljeli izmjerit Ä‡e krvni tlak.

U inicijativu Ä‡e se ukljuÄiti i MeÄ‘imurska Å¾upanija koja Ä‡e postavljanjem promotivnih materijala i info pultom pozvati svoje zaposlenike kao i druge korisnike da umjesto dizala koriste stepenice, dajuÄ‡i tako svoj doprinos u promicanju aktivnog – zdravog stila Å¾ivota.

Dan bez dizala je inicijativa koju je moguÄ‡e provesti u zgradi bilo koje ustanove/ureda, u shooping centru, u stambenoj zgradi, u hotelu, na javnim prostorima s pokretnim stepenicama, na parkiraliÅ¡tima, sveuÄiliÅ¡tima te ostalim javnim ili privatnim institucijama.

ViÅ¡e informacija o Danu bez dizala uz praktiÄne ideje o moguÄ‡nostima obiljeÅ¾avanja tog dana uz promotivne materijale dostupno je na slijedeÄ‡oj web stranici:

http://no-elevators-day.nowwemove.com/how-to/ na kojoj ujedno moÅ¾ete i prijaviti svoju aktivnost.

Organizatori mole i da ih obavijestite o svojim planovima na email adresu renata.kutnjak-kis@zzjz-ck.hr ili na telefon 040 386 839.

Nekoliko Äinjenica o penjanju po stepenicama:

penjanjem po stepenicama troÅ¡imo duplo viÅ¡e kalorija nego hodanjem
za jednu minutu penjanja po stepenicama potroÅ¡imo od 8-11 kilokalorija, Å¡to je viÅ¡e u usporedbi s ostalim oblicima tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta
osoba koja ima tjelesnu masu od 70 kilograma moÅ¾e dnevno potroÅ¡iti 30 kilokalorija ako se 3x dnevno popne stepenicama na drugi kat (broj potroÅ¡enih kalorija bit Ä‡e joÅ¡ veÄ‡i u osoba s veÄ‡om tjelesnom masom)
osoba koja se tjedno popne stepenicama na viÅ¡e od 55 katova (ako se npr. svaki dan popne stepenicama na 6. kat ili se 6x dnevno popne na prvi kat) moÅ¾e smanjiti svoj rizik za pojavu bolesti povezanih s tjelesnom neaktivnoÅ¡Ä‡u. Takva aktivnost moÅ¾e pomoÄ‡i u postizanju i odrÅ¾avanju gustoÄ‡e kostiju te miÅ¡iÄ‡ne mase i jakosti, a pomaÅ¾e i u odrÅ¾avanju primjerene tjelesne teÅ¾ine
penjanje po stepenicama podiÅ¾e razinu ”dobrog kolesterola”, pojaÄava snagu u nogama i smanjuje rizik od padova u starijih osoba
za penjanje po stepenicama nije potrebna posebna oprema
penjanjem po stepenicama u viÅ¡e navrata moÅ¾ete znaÄajno doprinjeti postizanju potrebne minimalne razine tjelesne aktivnosti od 30 minuta dnevno
upotrebom stepenica nerijetko moÅ¾ete uÅ¡tedjeti vrijeme – naime, u zgradama koje imaju 7 katova ili manje, penjanje stepenicama je najbrÅ¾i naÄin dolaska do odreÄ‘enog odrediÅ¡ta, posebno u vrijeme navjeÄ‡ih guÅ¾vi

Završno predstavljanje projekta Prve gimnazije VaraÅ¾din

2. lipnja 2015.

140

UÄenici Prve gimnazije VaraÅ¾din svojim su se volonterskim sudjelovanjem ukljuÄili u projekt “JaÄanje socijalne osjetljivosti uÄenika i zajednice prema socijalno iskljuÄenim graÄ‘anima” koji su provodili od prosinca 2014. do lipnja 2015. godine, a na inicijativu prof.dr.sc. Nina Å½ganeca.

Cilj projekta bio je podiÄ‡i razinu informiranosti uÄenika, ali i Å¡ire zajednice, o poloÅ¾aju i potrebama socijalno iskljuÄenih skupina graÄ‘ana poput osoba s invaliditetom, djece u udomiteljstvu, beskuÄ‡nika i siromaÅ¡nih te starijih i nemoÄ‡nih osoba, te Å¡to viÅ¡e moguÄ‡e smanjiti razinu njihove socijalne iskljuÄenosti, odnosno senzibilizirati Å¡iru javnost o potrebama i poloÅ¾aju tih skupina graÄ‘ana.

– Ovo je jedan prekrasan projekt kojim naÅ¡i gimnazijalci su se pribliÅ¾ili i pomogli onima koji su u potrebi. Å kole su osim obrazovnog dijela i odgojne ustanove, a uÄiti kako biti human i pomagati potrebitima dio je lijepog odgoja i osobna vrijednost svakog Äovjeka, osobito u ovim formativnim godinama. Ujedno je to odliÄan spoj volonterizma i institucija koje se bave ljudima u potrebi – poruÄio je prilikom zakljuÄnog predstavljanja projekta gimnazijalcima zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ zahvalivÅ¡i njima Å¡ezdesetak, ravnateljici i profesorima Prve gimnazije te profesoru Å½ganecu na kreiranju i provoÄ‘enju ovog jedinstvenog projekta.

Koordinatori projekta prikazali su rad i aktivnosti svih ukljuÄenih uÄenika i profesora tijekom Å¡kolske godine koji se odvijao u Äetiri grupe: djeca iz udomiteljskih obitelji, beskuÄ‡nici i siromaÅ¡ni, osobe s invaliditetom i starije i nemoÄ‡ne osobe, a sa gostima na predstavljanju podijelili su svoja pozitivna iskustva. Gimnazijalci su svojim zalaganjem na projektu pokazali humanost i spremnost te kako pored svojih Å¡kolskih obaveza imaju snage, Å¾elje i moguÄ‡nosti biti pri ruci onima koji su se zbog razliÄitih razloga pronaÅ¡li u Å¾ivotnim neprilikama.

Ukrao stol, stolice, trosjed, krevete, perilicu i sušilicu…

2. lipnja 2015.

138

JuÄer, 1. lipnja od 7 do 23 sati, u stan u HegeduÅ¡iÄ‡evoj ulici u VaraÅ¾dinu, nepoznati je poÄinitelj provalio u stan kojim se koristi 43-godiÅ¡njak. Tom je prilikom otuÄ‘io stol, stolice, trosjed, krevete, perilicu i suÅ¡ilicu rublja, odjeÄ‡u i razne druge predmete.

Visina materijalne Å¡tete procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuÄ‡a kuna.

Policijski sluÅ¾benici poduzimaju radnje u cilju otkrivanja poÄinitelja ovog kaznenog djela.

www.vzaktualno.hr

PU meÄ‘imurska dobila prvi Mobilni preventivni centar u RH

2. lipnja 2015.

115

U srijedu, 3. lipnja u 11 sati, na Trg Republike u ÄŒakovcu predstavnik Veleposlanstva Savezne Republike NjemaÄke, g. Ringo Kutz i naÄelnik Policijske uprave meÄ‘imurske, Krunoslav GosariÄ‡, kao predstavnik Ravnateljstva policije, Äinom sveÄanog potpisivanja Darovnice zaokruÅ¾it Ä‡e viÅ¡egodiÅ¡nju suradnju i partnerski odnos Ministarstva unutarnjih poslova Savezne Republike NjemaÄke (Savezne pokrajine Baden-WÃ¼rttemberg) i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Republike NjemaÄke doniralo je naÅ¡em Ministarstvu kompletno opremljeno kombi vozilo ukupne vrijednosti 405.000 kuna. Radi se zapravo o prvo Mobilnom preventivnom centru policije takve vrste u Republici Hrvatskoj. NjemaÄki partneri prepoznali su Policijsku upravu meÄ‘imursku, kao vrlo angaÅ¾iranu u osmiÅ¡ljavanju i provedbi preventivnih aktivnosti te je iz tog razloga upravo njoj donirano spomenuto vozilo.

Na povrÅ¡ini od 729,5 km2 – u 126 naselja – Å¾ivi oko 127 000 stanovnika, odnosno 164 stanovnika na kvadratni kilometar.

U okviru ove bilateralne suradnje, Ministarstvo unutarnjih poslova Savezne PodruÄje MeÄ‘imurske Å¾upanije najguÅ¡Ä‡e je naseljeni dio Republike Hrvatske. U nekim manjim naseljima dominira stanovniÅ¡tvo visoke Å¾ivotne dobi, slabo prometno povezanih s okolicom te da na naÅ¡em podruÄju – u zasebnim naseljima – Å¾ivi veliki broj pripadnika romske nacionalnosti. MeÄ‘imurska policija je prepoznala potrebu da spram svih njih ima blizak odnos i laku dostupnost, a Å¡to Ä‡e u praksi omoguÄ‡iti upravo donirani Mobilni preventivni centar policije.

www.vzaktualno.hr