lipanj 2015. – Stranica 6

Ljetno izdanje VaraÅ¾dinskog djeÄjeg sajma

27. lipnja 2015.

109

Organizatorice VaraÅ¾dinskog djeÄjeg sajma najavljuju joÅ¡ jedno njegovo ljetno izdanje zbog velikog interesa ponuÄ‘aÄa, ali i kupaca.

Sajam Ä‡e se odrÅ¾ati u prostorima casina Hotela Turist u nedjelju, 28. lipnja od 9 do 13 sati, a prodavat Ä‡e se ljetni asortiman rabljenih stvari za djecu.

Organizatorice najavljuju i ponovno postavljanje malene igraonicu za djecu, tako da roditelji mogu bezbriÅ¾no posjetiti sajam dok se njihova djeca zabavljaju. TakoÄ‘er pozivaju da, ukoliko netko ima viÅ¡ka igraÄku ili lutku koju viÅ¡e ne treba, moÅ¾e je donira za potrebe malene igraonice.

Predavanje Stipe BoÅ¾iÄ‡a ponovno u GMV

27. lipnja 2015.

151

Gradski muzej VaraÅ¾din organizira joÅ¡ jedno predavanje naÅ¡ega proslavljenog alpinista Stipe BoÅ¾iÄ‡a, u petak, 3. srpnja 2015. godine, od 19 sati, u palaÄi Herzer (FranjevaÄki trg 10). PoÄetkom lipnja u varaÅ¾dinskome muzeju otvorena je njegova autorska izloÅ¾ba “Himalaja”, a Stipe BoÅ¾iÄ‡ je tom prigodom odrÅ¾ao i predavanje za mnogobrojnu publiku.

S obzirom na to da, uglavnom zbog tehniÄke ograniÄenosti prostora, nije bilo mjesta da tom programu prisustvuju svi zainteresirani, dogovoren je joÅ¡ jedan termin za odrÅ¾avanje predavanja, i to netom prije zatvaranja izloÅ¾be 05. srpnja 2015. godine.

Ulaz je besplatan!

Himalaja obuhvaÄ‡a fotografije, alpinistiÄka pomagala, ali i razliÄite religijske, tradicionalne i uporabne predmete koje je naÅ¡ proslavljeni alpinist donio sa svojih ekspedicijskih putovanja penjuÄ‡i se na najviÅ¡e planinske vrhove Himalaja, na podruÄju Nepala, Tibeta i Pakistana. Njegova autorska izloÅ¾ba, kojoj je organizator Etnografski muzej u Splitu, gdje je i prvotno prikazana 2013. godine, u fokus stavlja etnoloÅ¡ki, odnosno kulturoloÅ¡ko-antropoloÅ¡ki aspekt, koji je Stipe BoÅ¾iÄ‡ dokumentirao prikupljajuÄ‡i predmete, ali i biljeÅ¾eÄ‡i Å¾ivot tamoÅ¡njih ljudi foto aparatom i video kamerom, nastojeÄ‡i doÄarati Å¾ivotni sklad i suodnos Äovjeka i prirode na tom prostoru.

Stipe BoÅ¾iÄ‡ jedan je od najuspjeÅ¡nijih hrvatskih ali i svjetskih alpinista, koji se popeo na tri najviÅ¡a svjetska vrha: Mount Everest, K2 i Kangcenjungu, odnosno bio je na najviÅ¡im vrhovima svih sedam kontinenata. Osim planina, spustio se i na dubinu od 1395 metara u Lukinoj jami na Velebitu, pa je i svojevrstan rekorder uzme li se u obzir ta dubina ispod povrÅ¡ine zemlje i visina najviÅ¡ega planinskoga vrha Mount Everesta. S jednom meÄ‘unarodnom ekspedicijom na skijama je stigao i na Sjeverni pol.

Na svojim putovanjima snimio je mnoÅ¡tvo fotografija, od koji je mnoge izlagao na samostalnim i skupnim izloÅ¾bama. TakoÄ‘er je i autor mnogobrojnih novinskih Älanaka, feljtona i kalendara te triju knjiga: Put na vrh svijeta, Sedam vrhova i K2 Trijumf i tragedija. Profesionalnom kamerom snimio je kilometre filmskog i video materijala u najnepoznatijim dijelovima svijeta; Äak dva puta na samom vrhu Mount Everesta. ReÅ¾irao je i viÅ¡e od stotinu dokumentarnih filmova u sklopu serijala: Sedam vrhova, Dubine, krÅ¡ i more, Planine Hrvatske, Pustinje svijeta, Nazovi 112 i Let nad Hrvatskom, prikazanih na HTV-u. Sudjelovao je i na mnogim meÄ‘unarodnim festivalima, gdje je u Trentu 1999. godine nagraÄ‘en njegov film Reticent Wall kao najbolji sportski dokumentarni film, dok je film Dhaulagiri Express nagraÄ‘en na festivalima u Italiji, SlovaÄkoj i Austriji.

Subota toplije, nedjelja nestabilno s pljuskovima

27. lipnja 2015.

117

U subotu se oÄekuje preteÅ¾no ili djelomice sunÄano, te malo toplije vrijeme. ViÅ¡e oblaka oÄekuje se u kopnenom podruÄju poslijepodne i naveÄer, kada je moguÄ‡ i poneki lokalni pljusak.

Vjetar veÄ‡inom slab, a na Jadranu slab do umjeren sjeverozapadnjak i zapadnjak, joÅ¡ ujutro duÅ¾ obale mjestimice bura. NajviÅ¡a dnevna temperatura od 22 do 27 Â°C, a na Jadranu i malo viÅ¡a.

U nedjelju nestabilno, ponegdje s malo kiÅ¡e ili lokalnim pljuskom uz moguÄ‡nost grmljavine. Lokalni neverin moguÄ‡ je i duÅ¾ obale. Zatim od nedjelje poslijepodne sve sunÄanije i toplije.

Na Jadranu Ä‡e puhati slab do umjeren sjeverozapadni i zapadni vjetar, a u noÄ‡i i ujutro bura.

Moj-eRaÄun Akademija u HGK VaraÅ¾din

27. lipnja 2015.

120

U tijeku je Nacionalna edukacijska kampanja za elektroniÄke raÄune pod nazivom Moj-eRaÄun Akademija. Tijekom 6. i 7. mjeseca 2015. godine Moj-eRaÄun Akademija bit Ä‡e odrÅ¾ana u svim Å¾upanijama u Hrvatskoj. Edukacijsku kampanju organizira servis Moj-eRaÄun u suradnji sa Å½upanijskim komorama, Hrvatskom Gospodarskom komorom i Institutom za ePoslovanje.

eRaÄuni uskoro postaju obvezni stoga smatramo kako je tema eRaÄuna najaktualnija gospodarska promjena koja nas Äeka ove godine. Edukacijski seminar bit Ä‡e odrÅ¾an 29. lipnja 2015. u HGK Å½K VaraÅ¾din s poÄetkom u 09:00 sati.

Na edukaciju su se odazvale sve vodeÄ‡e tvrtke iz Å¾upanije, te InformatiÄke tvrtke – partneri. Nakon edukacije bit Ä‡e organiziran radni ruÄak za sve suuÄesnike.

Servis Moj-eRaÄun je najpropulzivniji servis za slanje i primanje eRaÄuna u Hrvatskoj, te trenutaÄno broji preko 10.000 korisnika.

Krali krumpire i kosilicu, zapalili sijeno

27. lipnja 2015.

145

U protekla 24 sata Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 99 poziva. Od toga je 30 poziva bilo namjenskih i iste je obradio/proslijedio nadleÅ¾nim Å¾urnim sluÅ¾bama u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji. JVP ÄŒakovec ukupno je zaprimila 16 poziva. Za 2 poziva su izaÅ¡li na intervenciju, dok za 14 poziva nije bilo potrebe za intervencijom.

Od dogaÄ‘aja izdvajamo dojavu o kraÄ‘i raznog alata te kraÄ‘i kosilice i motorne pile u Maloj Subotici. Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je i dojavu o kraÄ‘i krumpira s polja u Å tefancu, vlasniÅ¡tvo poljoprivrednika iz Belice, te dojavu da je nepoznata osoba zapalila sijeno na polju PiÅ¡korovec kod Gardinovca.

Komemoracija na grobištu Ksajpa u MeÄ‘imurju

27. lipnja 2015.

116

DruÅ¡tvo za obiljeÅ¾avanje grobiÅ¡ta Å¾rtava komunizma ÄŒakovec poziva na komemoraciju i molitvu za Å¾rtve poratnih stradanja poubijane na grobiÅ¡tu Ksajpa u MeÄ‘imurju. komemoracija Ä‡e se odrÅ¾ati u Å enkovcu kraj ÄŒakovca, u subotu, 11. srpnja 2015. godine s poÄetkom u 19 sati.

Program:

18,45 Okupljanje na parkiraliÅ¡tu kod Å¾upne crkve Sv. Jelene

19,00 sati misa koju Ä‡e u crkvi Sv. Jelene u Å enkovcu predvoditi mons. Josip Mrzljak, varaÅ¾dinski biskup

Nakon mise odlazak do spomen kriÅ¾a, polaganje vijenca, paljenje svijeÄ‡a i molitva.

Subotnjom komemoracijom obiljeÅ¾it Ä‡e se 70. obljetnica poratnih stradanja i masovnih likvidacija na grobiÅ¡tu Ksajpa koje su vrÅ¡ene nakon rata 1945. godine.

Komemoracija u "DrvariÄ‡evoj šumi"

27. lipnja 2015.

102

U spomen na Å¾rtve poratnih likvidacija poubijane 29. lipnja 1945. godine u “DrvariÄ‡evoj Å¡umi” kod naselja TuÅ¾no u Å¾upi MargeÄan i opÄ‡ini Vidovec i ove godine, povodom sedamdesete obljetnice stradanja odrÅ¾at Ä‡e se komemoracija, a misu Ä‡e predvoditi vlÄ. Alojzije Pakrac, magreÄanski Å¾upnik..

Program obiljeÅ¾avanja odrÅ¾at Ä‡e se kao i svih prethodnih godina na Petrovo,

kod spomen kriÅ¾a u Å¡umi, 29. lipnja 2015. godine

Program:

17:40 – 17:55 – okupljanje kod groba i spomen kriÅ¾a u Å¡umi

18:00 – himna, polaganje vijenaca, prigodna rijeÄ – molitva

misa zaduÅ¡nica Ä‡e predvoditi vlÄ. Alojzije Pakrac

GrobiÅ¡ta DrariÄ‡eva Å¡uma smjeÅ¡teno je stotinjak metara od ceste koja povezuje naselje TuÅ¾no i obliÅ¾nje ÄŒreÅ¡njevo. Za lakÅ¡u orijentaciju postoje putokazi.

U programu sudjeluje i zbor Svetog Antuna padovanskoga iz TuÅ¾noga

Komemoracija se odrÅ¾ava pod pokroviteljstvom OpÄ‡ine Vidovec.

Odmor na travi

26. lipnja 2015.

278

VaraÅ¾din je ovog produÅ¾enog vikenda priliÄno pust. Gradom proÅ¡eÄ‡e tek pokoji prolaznik u potrazi za nestalim trgovinama, poneki popiju kavu, a poneki i sladoled. No neke je Å¡etnja gradom priliÄno izmorila, poput ovog mladog para, koji je odmorio u â€žameriÄkom“ stilu i “prilegao“ na travu Starog grada.

www.vzaktualno.hr

Otkriven spomenik branitelju Mirku Lazaru

26. lipnja 2015.

122

Povodom Dana drÅ¾avnosti Republike Hrvatske u naselju NatkriÅ¾ovljan, u OpÄ‡ini Cestica, otkriven je u srijedu, 24. lipnja 2015. godine, spomenik poginulom branitelju Mirku Lazaru, stradalom u obrani Republike Hrvatske, 27. prosinca 1991. na zapadno slavonskom ratiÅ¡tu.

Sama sveÄanost zapoÄela je u 17 sati hrvatskom himnom koju je izvela limena glazba pod ravnanjem prof. Darka Navoja, a potom je voditelj programa, Goran MaliÅ¡, pozvao neÄ‡ake pokojnog Mirka, Moniku i Miljenka da otkriju spomenik koji je postavljen zapadno od ceste, izmeÄ‘u groblja i Å¾upne crkve Svete Barbare. Kod spomenika potom su vijence poloÅ¾ili i svijeÄ‡e zapalili Älanovi Obitelji Lazar, predstavnici Udruge 104. brigade Hrvatske vojske i OpÄ‡ina Cestica, te viÅ¡e udruga branitelja.

Prigodnim govorom potom se nazoÄnima obratio predsjednik OpÄ‡inskog vijeÄ‡a Tomislav Lazar, a pukovnik Ivan RukljiÄ‡, ratni zapovjednik 104. brigade istaknuo je da je brigada formirana u prvoj polovici 1991. godine. U mjesecu rujnu sudjelovala je u oslobaÄ‘anju VaraÅ¾dina, a pripadnici Brigade sudjelovali su i u oslobaÄ‘anju vojarne u Bjelovaru, te jedna satnija u listopadu mjesecu u NuÅ¡tru. SrediÅ¡nji dio vojnog angaÅ¾iranja bio je na zapadnoslavonskom bojiÅ¡tu, u sektoru Pakraca i Lipika gdje su pripadnici Brigade bili u vremenu od 30. listopada do 5. srpnja 1992. godine. NajkritiÄniji period bio je u mjesecu prosincu u kojem je smrtno stradalo i ranjeno preko pedeset posto svih poginulih i ranjenih pripadnika 104 brigade HV-a u sektoru zapadne Slavonije, a u samo dva dana, 27. i 28. prosinca brigada je izgubila Å¡est pripadnika meÄ‘u kojima je bio i Mirko koji je teÅ¡ko ranjen preminuo na putu za bolnicu.

U ime obitelji svima je zahvalio Mirkov brat Å½eljko, a naÄelnik opÄ‡ine Mirko Korotaj naglasio je da su u Domovinskom ratu sudjelovali i brojni mjeÅ¡tani s podruÄja OpÄ‡ine Cestica. Prva Å¾rtva koja je stradala iz OpÄ‡ine Cestica u obrani Republike Hrvatsku bio je gardist Janko Kukec iz Gornjeg Vratna, poginuo 2. listopada 1991. godine takoÄ‘er na slavonskom ratiÅ¡tu. Kukec Janku OpÄ‡ina Cestica podignula je spomenik u Gornjem Vratnu, a pokopan je na groblju u Cestici. Na tom groblju pokopan je i Damir BednjaniÄ‡ iz Babinca, a u obranu Vukovara otiÅ¡ao je i Marijan VuÄak iz Babinca koji se nije vratio. Podizanjem spomenika Å¾eli se saÄuvati uspomena na doprinos koji su branitelji dali za slobodu i samostalnu Hrvatsku, rekao je naÄelnik Korotaj te potom svim braniteljima, prisutnima na otkrivanju spomenika i svim Å¾iteljima OpÄ‡ine Cestica, Äestitao Dan drÅ¾avnosti Republike Hrvatske.

U prisutnosti umirovljenog kriÅ¾ovljanskog Å¾upnika vlÄ. Ivana KoÅ¡iÄ‡a, u zavrÅ¡nom dijelu sveÄanosti vlÄ Mario FilipoviÄ‡ blagoslovio je spomenik i predvodio molitvu, a potom je u Å¾upnoj crkvi svete Barbare predvodio i misno slavlje.

www.vzaktualno.hr/Franjo Talan

OpÄ‡ina Beretinec kao primjer drugima

26. lipnja 2015.

119

OpÄ‡ina Beretinec Å¾eli postati primjer razvoja. O tome govori naÄelnik Igor Kos. Na poÄetku u nekoliko reÄenica predstavite OpÄ‡inu Beretinec.

OpÄ‡ina Beretinec nalazi se u srediÅ¡tu VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Susjedi su nam OpÄ‡ina Vidovec, Grad VaraÅ¾din, OpÄ‡ina Sveti Ilija, Grad Ivanec. PovrÅ¡inom smo jedna od najmanjih opÄ‡ina. Imamo 12,5 kvadratnih kilometara, 2178 stanovnika. Jedna mala, lijepa opÄ‡ina. Geografski poloÅ¾aj nam je odliÄan, u blizini VaraÅ¾dina. U prilog nam idu i dvije obilaznice, brze ceste prema Zagrebu. Imamo prekrasnu prirodu. Na nama je da to iskoristimo. Trenutno nismo niti najloÅ¡iji, niti najbolji. Htjeli bismo iz tog prosjeka izaÄ‡i u izvrsnost da budemo primjer drugim opÄ‡inama.

Zbog blizine VaraÅ¾dina veÄ‡ina radno sposobnog stanovniÅ¡tva poslom je vezana uz grad, no u opÄ‡ini takoÄ‘er postoji tradicija obrtniÅ¡tva i malog poduzetniÅ¡tva.

Do VaraÅ¾dina ima sedam kilometara i naravno da ljudi veÄ‡inom rade u gradu ili

Äak dalje. Imamo nekoliko gospodarskih subjekata, malih obrtnika, od automehaniÄara i autoprijevoznika do cvjeÄ‡ara i OPG-ova. Ja sam uvjeren da Ä‡e se taj trend vrlo brzo promijeniti jer intenzivno radimo na oÅ¾ivljavanju naÅ¡e poduzetniÄke zone i htjeli bismo da naÅ¡i ljudi primarno rade ovdje, ali i da nam u buduÄ‡nosti doÄ‘u i iz drugih opÄ‡ina.

Za razvoj opÄ‡ine potrebna je podrÅ¡ka. Kakva je suradnja s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom i kakva je situacija s apliciranjem prema EU fondovima te na razne natjeÄaje na nacionalnoj razini?

Suradnja je odliÄna i sa Å½upanijom i s ministarstvima gospodarstva, graditeljstva i drugima. Jasno da moÅ¾emo puno sami, ali bez podrÅ¡ke s viÅ¡e razine teÅ¡ko je napraviti ono Å¡to smo zamislili. Posebno smo pripremili dokumentaciju za natjeÄaje za Fond ruralnog razvoja u listopadu. Prijavit Ä‡emo ceste, gotova je dokumentacija za djeÄji vrtiÄ‡ i djeÄja igraliÅ¡ta. Do sad smo iskoristili sredstva domaÄ‡ih natjeÄaja, posebno Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i ministarstva pa smo obnovili zgradu opÄ‡ine, djeÄjeg vrtiÄ‡a, DVD-a. U planu je ove godine i DruÅ¡tveni dom u ÄŒreÅ¡njevu. UlaÅ¾emo u energetsku obnovu da bismo sutra mogli Å¡tedjeti i to je pametno i dugoroÄno ulaganje. Fondovi EU-a koji nam se otvaraju su izuzetno velika prilika koju ne smijemo propustiti.

Koji se infrastrukturni projekti planiraju u narednom razdoblju?

Ove godine smo poÄeli s ureÄ‘enjem naÅ¡a dva potoka koji su u dosta loÅ¡em stanju pa je bilo i poplava. U suradnji s Hrvatskim vodama ureÄ‘en je jedan dio potoka Beretinec, na jesen Ä‡e se to dovrÅ¡iti. Ovih dana kreÄ‡e i ureÄ‘enje potoka PiÅ¡kornica od Ledinca prema ÄŒreÅ¡njevu. Krenut Ä‡e i izgradnja semafora u srediÅ¡tu Beretinca. Dogovoreno je to sa Å½UC-om i Policijskom upravom zbog sigurnosti sudionika u prometu, posebno djece. Najbitnija je infrastruktura u poduzetniÄkoj zoni.

Kakva je situacija Å¡to se tiÄe OPG-ova i nezaobilaznog vinarstva?

Imamo Udrugu vinogradara, a na zadnjoj izloÅ¾bi se pokazalo da imamo kvalitetna vina. Dosta ljudi se bavi poljoprivredom, neki imaju OPG-ove pa proizvode prodaju izvan opÄ‡ine i Å¾upanije, a dio se bavi poljoprivredom za vlastite potrebe. Ono Å¡to je problem, ne samo naÅ¡, je jako puno malih rascjepkanih parcela. Nadam se da Ä‡e to vremenom mijenjati. Uloga OpÄ‡ine je da pomogne pa smo razgovarali s nekim OPG-ovima o prijavama na fondove za kupnju mehanizacije, za ulaganje u proÅ¡irenje kapaciteta.

OÄuvana tradicija i bogata kulturna baÅ¡tina kao i gastro ponuda turistiÄki su potencijali u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, a sigurno i OpÄ‡ina Beretinec ima na tom podruÄju neÅ¡to za ponuditi?

Mi smo sve ove stvari definirali u Strategiji razvoja i bili smo jedna od prvih opÄ‡ina koja je to napravila. Gastro ponuda, seoski turizam, biciklistiÄke staze, vinske ceste, to je ogroman potencijal. Imamo prekrasnu prirodu, ljude koji proizvode zdravu hranu i dobro vino, samo trebamo to pametno povezati. Veliku korist ima Ä‡e izravno ljudi koji se bave time, a na kraju i OpÄ‡ina u proraÄunu. Turisti su nam zanimljivi, osobito zbog blizine VaraÅ¾dina i Zagreba. Tu je i nezaobilazna tema dvorca Å aulovec, kulturnog dobra Äiji sudbinu ne znamo, ali spremni smo ga preuzeti.

OpÄ‡inu karakterizira i kvalitetan rad Udruga.

Osnovni smisao udruga je da se ljudi okupljaju radi nekog zajedniÄkog interesa, a joÅ¡ bitnija stvar je da ukljuÄe mlade ljude. Mala smo opÄ‡ina, imamo sedam udruga, od nogometnog kluba i malonogometnog kluba preko KUD-a do vinogradara i vatrogasaca. Dobar primjer kako bi udruge trebale funkcionirati je udruga mladih koja je uz pomoÄ‡ OpÄ‡ine dobila prvi malo veÄ‡i projekt iz Europskog socijalnog fonda vrijedan 199.000 kunapa Ä‡e imati dosta aktivnosti i edukacija. NaÅ¡e udruge moraju razmiÅ¡ljati kako da same doÄ‘u do sredstava. OpÄ‡ina Ä‡e ih uvijek podupirati i davati za osnovno, a neÅ¡to viÅ¡e morat Ä‡e traÅ¾iti kroz projekte. ObiljeÅ¾ili smo 40 godina djelovanja NK Beretinec, KUD Ä‡e obiljeÅ¾iti pet godina, a u rujnu imamo 50 godina LU TrÄka Å aulovec koja nam je veliki potencijal zbog lovnog turizma. Vrhunac sa svim udrugama je od 10. do 12. rujna uz Dan opÄ‡ine. Dobili smo projekt fonda “Europa za graÄ‘ane” s hrvatskim partnerima iz Grosswarsdorfa u Austriji te Horvatzsidanyja u MaÄ‘arskoj, a ovdje Ä‡e biti viÅ¡e od stotinu gostiju. To je dobra turistiÄka i gospodarska promocija.

Za kraj u kojem smjeru vidite razvoj OpÄ‡ine?

Nije bitno gdje smo nego kamo idemo. Zacrtali smo Å¡to hoÄ‡emo i za 4-5 godina bit Ä‡emo opÄ‡ina koja je primjer drugima u podruÄju gospodarstva, malog poduzetniÅ¡tva, obrtniÅ¡tva, turizma, zdravog Å¾ivota. Sami moramo raditi na tome okupljajuÄ‡i ljude koji znaju i mogu.

Å½upanija i OpÄ‡ina odliÄno suraÄ‘uju

VaraÅ¾dinska Å¾upanije i OpÄ‡ina Beretinec sudjeluju u zajedniÄkom projektu Aglomeracija VaraÅ¾din, jednom od najveÄ‡ih projekata Å½upanije u njenoj povijesti. Projekt je, zajedno s izgradnjom proÄistaÄa, “teÅ¾ak” viÅ¡e od 600 milijuna kuna. Po rijeÄima zamjenika Å¾upana Alana KoÅ¡iÄ‡a dovrÅ¡etkom projekta Äak 90 % domaÄ‡instva opÄ‡ine Beretinec moÄ‡i Ä‡e se ukljuÄiti na kanalizaciju, Å¡to je jedan od najveÄ‡ih postotaka meÄ‘u svim opÄ‡inama i gradovima koji sudjeluju u projektu.

Drugi veliki projekt na kojem suraÄ‘uju Å½upanija i OpÄ‡ina je uvoÄ‘enje mreÅ¾e Å¡irokopojasnog interneta sredstvima Ministarstva gospodarstva i fondova EU-a. Cijela opÄ‡ina bit Ä‡e obuhvaÄ‡ena mreÅ¾om Å¡irokopojasnog interneta brzine 30 mbps, a u buduÄ‡nosti 100 mbps. OpÄ‡ina Beretinec tako Ä‡e imati iste uvjete kao i velike urbane sredine.

– Time se podiÅ¾e standard Å¾ivota mjeÅ¡tana, ali se i stvaraju pretpostavke za daljnji razvoj i gospodarskog i civilnog sektora – zakljuÄio je KoÅ¡iÄ‡.

Foto: BBK Asi

OpÄ‡ina koja prepoznaje svoj turistiÄki potencijal

Direktorica TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije Elizabeta Dolenec za opÄ‡inu Beretinec kaÅ¾e da ima potencijala prije svega u gastro turizmu, zbog nekoliko vrhunskih OPG-ova koji mogu zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje. OpÄ‡ina ima dosta toga za ponuditi i u rekreacijskom turizmu jer je kao stvorena da se najbolje “upozna” ili na biciklu ili Å¡etnjom.

– TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije zajedno s OpÄ‡inom radi na osmiÅ¡ljavanju i stvaranju pretpostavki za razvoj turizma za Å¡to OpÄ‡ina Beretinec svakako ima i uvjete i ljude koji to znaju napraviti – naglasila je Dolenec.