U Termama Tuhelj 13. i 14. listopada 2015. godine bit će održan Interslast, internacionalni kongres slastiÄarstva, sladoledarstva i konditorstva. U svojoj koncepciji Interslast se zauzima za dva segmenta; upoznati hrvatske slastiÄare s novitetima svjetskog slastiÄarstva, ne samo putem predavanja nego i struÄnih radionica te intenzivirati napore da u bogat svijet izvornih slastica bude uvedeno viÅ¡e reda kako bi taj potencijal bio iskoriÅ¡ten i u turistiÄko-ugostiteljskoj ponudi.
U program je stoga uveden poseban dio pod nazivom “Folkslast”.
Interslast se ove godine opredijelio za sljedeće programe:
a) Kongresni – teoretska predavanja na temu „UkraÅ¡avanje slastica“. Sudjeluju predavaÄi iz Slovenije, Italije, ÄŒeÅ¡ke, Austrije, Izraela i Hrvatske
b) StruÄne radionice s degustacijama
PredviÄ‘eno je 13 radionica, a kao poseban ovogodiÅ¡nji gost je Federico Anzelotti, predsjednik Talijanske Unije slastiÄara. Posebnost kongresa je preferiranje klasiÄnog i egzotiÄnog voća, pa ćemo izmeÄ‘u ostalog jesti kremÅ¡nite od batate, sladoled od indijanske banane, piti frapee od babaka, guave, kiwana, itd.
c) Pastry queen 2015. natjecanje slastiÄarki za odlazak na svjetsko natjecanje u Italiju 2016. i u spravljanju petit foursa – malih i kremastih kolaÄića
d) Petit fours – natjecanje i spravljanju kolaÄića
e) Artslast 2015. – natjecanje srednjih slastiÄarskih Å¡kola Hrvatske u izradama mini-torta i petit foursa
f) Folkslast – revija hrvatskih izvornih slastica. Gostuju 3 hrvatske županije
Na „Interslastu 2015.“ će gostovati slastiÄari iz 10 zemalja; Italije, Izraela, ÄŒeÅ¡ke, Armenije, Japana, Albanije, NjemaÄke, Slovenije, Austrije i Palestine (najavljen je dolazak iraÄkih slastiÄara iz Asirije) te putem svojih predavanja i radionica pokazati najmodernija postignuća u svijetu slastiÄarstva, a dio njih će putem radionica pokazati kako se spravljaju njihove izvorne i najpoznatije slastice.
Jedan od vrlo važnih segmenata ovogodiÅ¡njeg „Interslasta“ bit će i natjecanje za „Pastry queen“ a pobjednica odlazi na svjetsko natjecanje u Italiju. TakoÄ‘er, 14. listopada bit će održano natjecanje srednjih slastiÄarskih Å¡kola Hrvatske. Budući da se o zagorskim Å¡trukljima kao slastiÄarsko-pekarskom proizvodu govori godinama kao o najizglednijem za dobivanje zaÅ¡tite pri EU, pripremljen je i poseban dio, radionica zagorskih Å¡truklja, koje će se moći kuÅ¡ati na licu mjesta.
InaÄe, u Hrvatskoj se po glavi stanovnika godiÅ¡nje pojede 7,5 litara sladoleda godiÅ¡nje, dok u Americi 15 litara. U Hrvatskoj su najveći ljubitelji i potroÅ¡aÄi sladoleda ZagrepÄani, a onda slijede Dalmatinci te iza njih Slavonci. U Hrvatskoj radi 580 slastiÄarnica. Niti jedna hrvatska grana nije u posljednje tri godine toliko propulzivna kao slastiÄarstvo. Ulaže se nove pogone i opremu. ProsjeÄna investicija za opremu je od 20.000 do 100.000 eura, 80% opreme je kupljeno na leasing a manje na klasiÄne bankovne kredite. Ukoliko je rad slastiÄarnice temeljen na dobroj organizaciji, programu i lokaciji, vrijeme povrata ulaganja je za 2 sezone ili 3-5 godina. Od 53 tone proizvedenih konditorskih proizvoda hrvatski proizvoÄ‘aÄi godiÅ¡nje izvoze polovicu Å¡to je vrijednost blizu 118 milijuna dolara prihoda.