studeni 2015. – Stranica 7

From Sea to summit – Morocco 2015

28. studenoga 2015.

Projekt pod nazivom â€žFROM SEA TO SUMMIT – MOROCCO 2015“ prva je hrvatska ekspedicija Äiji je cilj bio uspon od razine mora na neki poznati svjetski vrh, u ovom sluÄaju 4167 m visok Toubkal na Atlasu.

Ovu samostalnu ekspediciju koja je trajala 34 dana realizirao je mladi visokogorac Matej Perkov iz HPD Kapela, a osim najviÅ¡eg vrha ispenjao je joÅ¡ pet 4-tisuÄ‡njaka i devet izazovnih 3-tisuÄ‡njaka u centralnom masivu Atlasa. To su bili prvi hrvatski zimski usponi za veÄ‡inu vrhova, a dio putovanja bio je rezerviran za turistiÄki obilazak poznatih gradova Casablance, Rabata i Marrakesha.

Matej Perkov vratio se s putovanja pun novih iskustava i fotografija, te zanimljivom priÄom koju Ä‡e podijeliti s varaÅ¾dinskom publikom na putopisnom predavanju o spomenutoj ekspediciji.

Predavanje Ä‡e se odrÅ¾ati u utorak 1. prosinca u caffe baru Long Play s poÄetkom u 18 sati. Ulaz je besplatan.

Perkov Ä‡e predavanje o ekspediciji odrÅ¾ati i dan ranije u Ludbregu, u Gradskoj knjiÅ¾nici i Äitaonici Mladen Kerstner od 19 sati.

www.vzaktualno.hr

Gosti iz Pule slušali o europskim projektima

28. studenoga 2015.

U sklopu projekta â€žPula – Jedrimo kroz vrijeme“ varaÅ¾dinsku VI. osnovnu Å¡kolu posjetili su uÄitelji iz pulske OÅ Vidikovac, koji su imali priliku prisustvovati nastavi, sluÅ¡ati o europskim projektima u kojima su zaposlenici VI. OÅ dosad sudjelovali te upoznati glavne znamenitosti grada VaraÅ¾dina.

UÄiteljice iz Pule bile su na satovima hrvatskog jezika, matematike, kemije i engleskog jezika te posjetile likovnu i keramiÄarsku grupu.

Nakon odgledanih satova, gostima su prezentirani projekti u kojima su sudjelovali zaposlenici VI. osnovne Å¡kole VaraÅ¾din. Uslijedio je zajedniÄki ruÄak nakon Äega su gosti u druÅ¡tvu ravnatelja Marija StanÄiÄ‡a te uÄiteljica Zdenke Å opar i Mihaele Vrbnjak GrÄ‘an razgledali srediÅ¡te grada VaraÅ¾dina te posjetili aktualne izloÅ¾be.

Zadovoljni boravkom u sunÄanom VaraÅ¾dinu i radom VI. osnovne Å¡kole VaraÅ¾din Äetrnaestero zaposlenika OÅ Vidikovac Pula uputilo se prema Istri, prepuni pozitivnih dojmova, informacije su iz varaÅ¾dinske Å¡kole.

Projekt â€žPula – Jedrimo kroz vrijeme“ naglaÅ¡ava uÄenje otkrivanjem i istraÅ¾ivaÄku nastavu kroz razliÄite nastavne predmete od 1. do 8. razreda. Za razliku od OÅ Vidikovac koja obraÄ‘uje sve aktivnosti vezane uz more (naÄin transporta, turizam, brodogradnju), uÄitelji i uÄenici VI. osnovne Å¡kole VaraÅ¾din na svojim dodatnim i izvannastavnim aktivnostima obraÄ‘uju sadrÅ¾aje s predznakom projekta. Tako, primjerice, uÄenici kreamiÄarske sekcije Å¡kolske zadruge izraÄ‘uju Å pancirere, uÄenici likovne grupe slikaju koÄije i bicikle, uÄenici povijesne grupe istraÅ¾uju sve naÄine transporta i prijevoza kroz povijest naÅ¡eg kraja. Velika vaÅ¾nost projekta je Å¡to se ostvaruje suradnju s uÄiteljima i uÄenicima OÅ Vidikovac.

www.vzaktualno.hr

Ekonomski rast i razvoj lokalnih samouprava

28. studenoga 2015.

Predsjednik Udruge opÄ‡ina u Republici Hrvatskoj Äuro BukviÄ‡ i glavni tajnik udruge Bruno HraniÄ‡, naÄelnik OpÄ‡ine Vidovec, sudjeluju na konferenciji â€žKljuÄni izazovi ekonomskog rasta i razvoja lokalnih samouprava u 2016. godini“, koju su, u suradnji s partnerima, organizirali Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Rijeci i TIM4PIN. Konferencija se odrÅ¾ava u Hotelu Milenij u Opatiji.

Na konferenciji se raspravlja o kljuÄnim problemima i prilikama lokalnih samouprava, a naglasak je stavljen na unaprjeÄ‘enju potencijala lokalnih samouprava u generiranju brzog gospodarskog rasta i razvoja na svojem podruÄju kroz dostizanje najviÅ¡ih svjetskih standarda u pogledu kvalitete lokalnih javnih usluga te izvoÄ‘enja investicijskih projekata u okviru suradnje javnog i privatnog sektora.

Osim predstavnika UORH-a, na konferenciji sudjeluju i predstavnici drÅ¾avne uprave, Udruge gradova u RH, ali i predstavnici privatnog i javnog sektora te svi dionici lokalnog ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj.

Prvi dio konferencije fokusira se na ulogu kljuÄnih institucija javnog sektora koji su vezani uz ograniÄenja rasta i razvoja lokalnih samouprava, problemima i prilikama u okviru sustava upravljanja javnom imovinom te izazovima upravljanja lokalnim samoupravama.

U drugom dijelu konferencije predstavit Ä‡e se razliÄiti projekti, analizirati financijski i proraÄunski okviri lokalnih samouprava i moguÄ‡nosti iskoriÅ¡tenja programa sufinanciranja. TakoÄ‘er, govorit Ä‡e se o kreditiranju infrastrukturnih projekata i projekata poticanja energetske uÄinkovitosti i gospodarenja otpadom.

Organiziranje ovakve konferencije priliÄno je dobro prihvaÄ‡eno od strane sudionika jer Ä‡e pridonijeti javnoj raspravi o unaprjeÄ‘enju razvojnih moguÄ‡nosti lokalnog sektora u Republici Hrvatskoj i poticanju rasta gospodarstva na lokalnoj i nacionalnoj razini, istiÄu iz UORH-a.

www.vzaktualno.hr

Gorenakov VaraÅ¾din u Zlatom ajngelu

27. studenoga 2015.

185

Poznati varaÅ¾dinski fotoreporter i kroniÄar gradskog Å¾ivota Darko Gorenek predstavlja se s 15 fotografija VaraÅ¾dina velikog formata. IzloÅ¾ba je u petak otvorena u galeriji Zlati ajngel u Gajevoj 15.

IzloÅ¾ba je u duhu adventa i odraz je predprazniÄne atmosfere u gradu, a kako je organizirana u suradnji s Fotoklubom Sloboda VaraÅ¾din, Darko SaÄiÄ‡ se na otvaranju prisjetio nedavnog preminule legende varaÅ¾dinskog novinarstva i fotografije Ivana VrbaniÄ‡a. Potom je istaknuo da je Gorenak jedna od centralnih figura varaÅ¾dinske fotografije u dugom periodu.

– Darko je jedan od rijetkih fotografa koji u bilo koje doba dana po gradu lovi motive koji su mu interesantni. On Å¾ivi fotografiju. Takvih, na sreÄ‡u, u VaraÅ¾dinu ima viÅ¡e, ali Gorenak je svojim profesionalnim djelovanjem kao fotoreporter sigurno veÄ‡ danas zasluÅ¾io poÄasno mjesto u varaÅ¾dinskoj fotografiji – rekao je SaÄiÄ‡ te dodao da su Gorenaku najdraÅ¾i motivi mirnog, tihog VaraÅ¾dina.

– Takav VaraÅ¾din VaraÅ¾dinci nose u sebi. Mnogi sa strane misle da tu nema Å¾ivota, ali svatko od nas u toj fotografiji vidi svoj Å¾ivot – kazao je SaÄiÄ‡ i zavrÅ¡io da ova izloÅ¾ba savrÅ¡eno odgovara vremenu adventa.

VaraÅ¾dinski motivi na Gorenakovim fotografijama mogu se pogledati do 13. prosinca.

www.vzaktualno.hr

Ludbreg dobio rekordan proraÄun – prihvaÄ‡en BiliÄ‡ev plan

27. studenoga 2015.

LudbreÅ¡ko Gradsko vijeÄ‡e,u petak naveÄer, veÄ‡inom je glasova podrÅ¾alo proraÄun za iduÄ‡u godinu u iznosu od 56 milijuna kuna, Äime je on postao rekordni u povijesti tog grada. GradonaÄelnik, SDP-ov Dubravko BiliÄ‡ dobio je potporu za ambiciozan proraÄun koji oko 50 posto sredstava planira dobiti iz vanjskih izvora.

-ProraÄun i prijedlog programa je slika grada kakvog Å¾elimo u iduÄ‡oj godini i projekti koje Å¾elimo realizirati. Ovaj program traÅ¾i od svih nas potpuni angaÅ¾man, rad i umjeÅ¡nost da ga provedemo. ProraÄun je dokument koji se ne moÅ¾e predvidjeti do u kunu, ali ovim proraÄunom pokazujemo Å¡to Å¾elimo realizirati – rijeÄi su BiliÄ‡a prilikom predstavljanja proraÄuna.

Naglasio je da se radi o rekordnom proraÄunu neÅ¡to veÄ‡em od 56 milijuna kuna. Za dobivanja sredstva iz vanjskih izvora, gradonaÄelnik kaÅ¾e da su projekti spremni i Äekaju otvaranje programa ruralnog fonda. Dodao je i da su neki projekti takoÄ‘er spremni, ali nisu uvrÅ¡teni u proraÄun, no, bit Ä‡e kroz godinu i kroz rebalans, ako se raspiÅ¡u programi kroz koje bi se ti projekti realizirali.

PojaÅ¡njavajuÄ‡i pojedine dijelove proraÄuna BiliÄ‡ je naveo da su izdaci za potrebe gospodarstva i poljoprivrede veÄ‡i od izdataka za javne potrebe i to dokazuje da je gospodarstvo temelj razvoja Ludbrega.

-Grad se ove i proÅ¡le godine pokazao kao Å¾ilavo srediÅ¡te gornje Podravine, a nadamo se da Ä‡e gospodarstvenici i u iduÄ‡oj godini nastaviti pratiti pozitivne trendove u gospodarstvu – miÅ¡ljenja je BiliÄ‡.

Od gospodarskih projekta kruna je ureÄ‘enje Zone sjever i veÄ‡ slijedeÄ‡e godine oÄekuju se prvi â€žstanari“ te gospodarske zone. BiliÄ‡ je istaknuo i vaÅ¾nost subvencija za poljoprivredu. GradonaÄelnik oÄekuje da Ä‡e se ta sredstva u potpunosti iskoristiti, a Grad je spreman kroz rebalans ponovo ta sredstva i poveÄ‡ati kao Å¡to je to bili ove godine.

Å to se tiÄe druÅ¡tvenih djelatnosti, kroz namijenjena sredstva, zadrÅ¾ani su svi standardi od najjeftinijih vrtiÄ‡a u Å¾upaniji do pomoÄ‡i novoroÄ‘enima, kao i do svega Å¡to nalaÅ¾e resorno ministarstvo. Tu su i programi iznad standarda kao Å¡to je rano uÄenje stranih jezika u vrtiÄ‡ima, a u potpunosti se prati mala Å¡kola. I dalje Ä‡e se pratiti rad udruga na razinama kao i prethodnih godina.Jedna od prijedloga graÄ‘ana, a koji je uvrÅ¡ten u proraÄun, je da se naknada od 100 kuna za osnovnoÅ¡kolce, za nabavku Å¡kolske opreme, proÅ¡iri i na srednju Å¡kolu. Za to se osiguralo dodatnih 35 tisuÄ‡a kuna. I dalje se nastavlja stipendiranje studenata, za Å¡to je raspisan natjeÄaj.

-I dalje je odrednica da smo socijalno utemeljen grad i na nekim stavkama se jednostavno neÄ‡e Å¡tedjeti. Grad svojim graÄ‘anima mora biti dobar – poruÄio je BiliÄ‡.

Kroz program ruralnog fonda planira se gradnja komunalnih objekata i ureÄ‘enja komunalne infrastrukture. Tu se radi o ureÄ‘enju prometnica u gradu, zatim sanaciji vatrogasnog doma koji je u loÅ¡em stanju, dogradnji djeÄjeg vrtiÄ‡a, te ureÄ‘enje parkiraliÅ¡ta kod groblja. Ti projekti trebali bi dati dodatnu kvalitetu Å¾ivota graÄ‘anima Ludbrega.

-Kroz proraÄun za ovu, ali i za iduÄ‡u godinu, osigurana su veÄ‡a sredstva za odrÅ¾avanje komunalne infrastrukture preko vijeÄ‡a Mjesnih odbora. U iduÄ‡oj godini oÄekuje se poveÄ‡anje prihoda kroz komunalnu naknadu, ali i kroz porezne prihode. UnatoÄ poreznoj reformi, a zbog dobrih gospodarskih trendova u Ludbregu, porezni prihodi u ovoj na istoj su razini kao i proÅ¡le godine, prije porezne reforme – naglasio je BiliÄ‡ govoreÄ‡i o izvorima prihoda.

Vanjski izvori financiranja proraÄuna za iduÄ‡u godinu su u iznosu od 31 milijun kuna. Tu su predviÄ‘ena sredstva za saniranje odlagaliÅ¡ta otpada, zatim za izgradnju reciklaÅ¾nog dvoriÅ¡ta, kao i rekonstrukcija javne rasvjete. VijeÄ‡nici su veÄ‡inom glasova prihvatili proraÄun, a jedini su primjedbe na sjednici iznosili KreÅ¡imir Horvat iz Narodne stranke – reformisti koji nije dao podrÅ¡ku proraÄuna te RuÅ¾ica BaÄani iz HSLS-a. BaÄani smatra da je proraÄun preambiciozan i da Ä‡e vrlo brzo doÄ‡i do rebalansa. I ona je kao i Horvat bila suzdrÅ¾ana.

www.vzaktualno.hr

30-ak animatora turistiÄke ponude

27. studenoga 2015.

U cilju prezentacije kulturno-povijesnih znamenitosti, baÅ¡tine i obiÄaja pograniÄnog podruÄja susjednih drÅ¾ava svojedobno je pokrenuta TuristiÄke zone Haloze Zagorje koja obuhvaÄ‡a opÄ‡ine i gradove uz hrvatsko-slovensku granicu, a ove godine zapoÄela je realizacija projekta DE-PARK, oÄuvanje povijesne baÅ¡tina i tradicije.

U sklopu projekta planirano je i osposobljavanje animatora turistiÄkih sadrÅ¾aja, a prvi krug predavanja zapoÄeo je u ponedjeljak, 23. studenoga, u OpÄ‡ini Cestica. ZavrÅ¡ni dio programa realiziran je u Äetvrtak, 26. studenoga, a zainteresirani su upoznati s nekoliko atraktivnih lokacija na hrvatskoj strani, meÄ‘u kojima je i crkva sv. Barbare u NatkriÅ¾ovljanu.

Kako su u NatkriÅ¾ovljanu u tijeku radovi na sanaciji i ureÄ‘enju Å¾upnog dvora iz 1804. godine, i pokrova tornja crkve sv. Barbare koja je iz neÅ¡to ranijeg razdoblja, krenulo se drugom trasom. Autobus s tridesetak zainteresiranih krenuo je iz Dravske ulice u Cestici ujutro u 7 sati, a na putovanju prema TrakoÅ¡Ä‡anu tridesetak zainteresiranih imalo je prilike neÅ¡to viÅ¡e saznati o arboretumu i dvorcu Opeka, Banjskim dvorima.

Na podruÄju Å¾upe Donja VoÄ‡a ukazano im je na crkvu sv. Martina u kojoj se nalaze freske koje su djelo pavlina Ivana Rangera i njegovih uÄenika i suradnika. ProÅ¡lo se i kraj rodne kuÄ‡e naivnog slikara i kipara Slavka Stolnika koji je mnogim ljudima pomagao alternativnim lijeÄenjem. Na rodnoj kuÄ‡i braÄ‡e Stolnik, smjeÅ¡tenoj u zaseoku Stolniki nalazi se spomen ploÄa na kojoj je upisan tekst: Na ovom mjestu, u obiteljskoj kuÄ‡i rodili su se, Å¾ivjeli i djelovali vrhunski umjetnici hrvatske izvorne umjetnosti braÄ‡a Slavko i Stjepan Stolnik. U podnoÅ¾ju spomen ploÄe piÅ¡e obitelj Stjepana Stolnika i prijatelji 2011. Nedaleko rodne kuÄ‡e, uz rjeÄicu, postavljena je i bista, a u blizini je i malonogometno igraliÅ¡te i drveni most preko potoka. Putnicima u autobusu ukazano je i na skulpture koje su smjeÅ¡tene uz prometnice na podruÄju Donje VoÄ‡e, a koje su nastale na kiparskim kolonijama koje se posljednjih godina odrÅ¾avaju zahvaljujuÄ‡i svestranom zauzimanju voÄ‡anskog Å¾upnika vlÄ. Josipa DrvoderiÄ‡a.

Dalje se krenulo preko Donje ViÅ¡njice i Cvetlina gdje smo popili kavu, a nakon toga uputili smo se do TrakoÅ¡Ä‡ana. U hotelu je u devet sati predavanje na temu Inovacije u razvoju turistiÄkog proizvoda odrÅ¾ao mr. sc. Å½eljko Trezner, profesor na veleuÄiliÅ¡tu VERN, savjetnik Upravnog odbora UHPA-e (Udruge hrvatskih putniÄkih agencija), koji je u nekoliko vjeÅ¾bi i prikazanih cjelina ukazao na potrebu mijenjanja navika u turizmu i prezentaciji sadrÅ¾aja. Na temu â€žPutovima baÅ¡tine“ predavanje je odrÅ¾ao MatjaÅ¾ Pavlin, direktor agencije Kompas iz Novog Mesta, a potom je predavanje na temu “Croatia, Full of life“ – kako Å¾ivjeti brend Hrvatska te kako prezentirati destinaciju, govorila Adela MarkoviÄ‡, direktorica sektora za brand â€žHrvatska“ Hrvatske turistiÄke zajednice.

Potom su na redu bile praktiÄke radionice voÄ‘enja, a u sklopu tog programa posjeÄ‡en je i muzej u dvorcu TrakoÅ¡Ä‡an. U popodnevnom terminu posjeÄ‡ena je i lokacija vulkana Gaveznica, a nakon toga Gordana Vrtar provela nas je kroz dio samostana u kojem su nekad bili redovnici pavlini.

Na povratku prema Cestici svratili smo do OPG-a â€žGreÅ¡na pilnica“, a tu nam je vlasnik, Izidor GladoviÄ‡, iznio svoja iskustva prijema gostiju i prezentaciju tradicijskih obiÄaja. Istaknuo je da je potrebno unijeti srce i ljubav u posao koji radimo, a tu su posjetitelji mogli razgledati i staru hiÅ¾u u kojoj je namjeÅ¡taj koji se nekad koristio. Stara kuÄ‡a danas sluÅ¾i kao muzej, a brojni predmeti koji su se nekad koristili u seoskom domaÄ‡instvu izloÅ¾eni su i u prostorijama gdje se za brojne goste i posjetitelje priprema i posluÅ¾uju domaÄ‡a hrana.

Zadovoljstvo realiziranim programom osposobljavanja turistiÄkih animatora iskazao je i naÄelnik Mirko Korotaj, a na zavrÅ¡nom dijelu bio je prisutan Miran BojaniÄ‡ Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja VaraÅ¾din, i Borislav Å imenc iz tvrtke Vall042 iz VaraÅ¾dina.

Tekst: Franjo Talan

Jeleni se voze u saonicama

27. studenoga 2015.

Organizatori Adventa u VaraÅ¾dinu, uz brojne programe i proÅ¡ireno klizaliÅ¡te, najavili su i nove instalacije pa su tako na Korzu osvanuli jeleni koje se voze u saonicama. Novost je to nakon razliÄitih snjegoviÄ‡a i drugih instalacija. Jeleni su odmah privukli pozornost najmlaÄ‘ih. Na Korzu je za njih pripremljen i vlakiÄ‡.

Ove se sezone jeleni â€žodmaraju“, pa Ä‡e Djed Mraz sam odraditi posao. Na Kapucinskom trgu maliÅ¡ane oÄekuje u svojoj kuÄ‡i, a sluÅ¾beno stiÅ¾e u petak, 11. prosinca.

Ljubitelje klizanje oÄekuje i proÅ¡ireno klizaliÅ¡te, 100 metara dodatne staze. Cijena je kao i proÅ¡le godine, 15 kuna, za djecu niÅ¾u od 120 cm 5 kuna, za Disko Sklisko subotama naveÄer 20 kuna, a najam klizaljki 15 kuna.

www.vzaktualno.hr