7. kolo: Pajtler rekordno na kraćoj stazi
12. listopada 2015.
0
119
Pretposljednje sedmo kolo Kros lige Globetka za 2015. godinu održano je po oblačnom vremenu koje je mirisalo na kiÅ¡u, ali vrlo dobrom za trčanje, Nastupilo je 119 trkač(ic)a a oboren je i jedan rekord staze i to na kraćoj stazi od 3,6 km u kojoj je Tadej Pajtler, član AK MeÄ‘imurje, otrčao ovu stazu za 12 minuta i 19 sekundi. Stari rekord takoÄ‘er je bio u njegovom vlasniÅ¡tvu a ovaj puta Tadej ga je poboljÅ¡ao za 14 sekundi. 

Kod žena na kraćoj dionici od 3,6 km najbrža je bila Karla Dujić, članica AK MeÄ‘imurje sa 14:55 a na duljoj stazi od 7,8 km pobjedu je odnio Ivan ÄŒorba iz Varaždina, član TK Marathon 95 sa 28:52 dok je u ženskoj konkurenciji najbrža bila “Kotoripska begačica” Danijela Krobot sa 34:30. 

U ukupnom poretku nije doÅ¡lo do promjena a u vodstvu su na 7,8 km Josip Lacković, AK Sloboda Varaždin i Danijela Krobot, Kotoripski begači Kotoriba te na 3,6 km supružnici Ivanka i Mario Horvat iz Malog Mihaljevca koji nastupaju za AK MeÄ‘imurje. 

Sljedeće 8. kolo ujedno je i posljednje za ovu sezonu pa će se nakon utrke održati i proglašenja za najuspješnije sudionike. Ova utrka će se održati u subotu 14.11.2015. u 14 sati, a ne treba sumnjati da će se borbe za prestižne pokale u ukupnom poretku te odličja koja će se dijeliti po kategorijama, voditi do samog kraja.


ÄŒetvrto izdanje Interlasta u Termama Tuhelj
12. listopada 2015.
0
131
U Termama Tuhelj 13. i 14. listopada 2015. godine bit će održan Interslast, internacionalni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva. U svojoj koncepciji Interslast se zauzima za dva segmenta; upoznati hrvatske slastičare s novitetima svjetskog slastičarstva, ne samo putem predavanja nego i stručnih radionica te intenzivirati napore da u bogat svijet izvornih slastica bude uvedeno viÅ¡e reda kako bi taj potencijal bio iskoriÅ¡ten i u turističko-ugostiteljskoj ponudi. 

U program je stoga uveden poseban dio pod nazivom “Folkslast”. 

Interslast se ove godine opredijelio za sljedeće programe:

a) Kongresni – teoretska predavanja na temu „UkraÅ¡avanje slastica“. Sudjeluju predavači iz Slovenije, Italije, ÄŒeÅ¡ke, Austrije, Izraela i Hrvatske
 
b) Stručne radionice s degustacijama
Predviđeno je 13 radionica, a kao poseban ovogodišnji gost je Federico Anzelotti, predsjednik Talijanske Unije slastičara. Posebnost kongresa je preferiranje klasičnog i egzotičnog voća, pa ćemo između ostalog jesti kremšnite od batate, sladoled od indijanske banane, piti frapee od babaka, guave, kiwana, itd.

c) Pastry queen 2015. natjecanje slastičarki za odlazak na svjetsko natjecanje u Italiju 2016. i u spravljanju petit foursa – malih i kremastih kolačića 

d) Petit fours – natjecanje i spravljanju kolačića

e) Artslast 2015. – natjecanje srednjih slastičarskih Å¡kola Hrvatske u izradama mini-torta i petit foursa

f) Folkslast – revija hrvatskih izvornih slastica. Gostuju 3 hrvatske županije

Na „Interslastu 2015.“ će gostovati slastičari iz 10 zemalja; Italije, Izraela, ÄŒeÅ¡ke, Armenije, Japana, Albanije, Njemačke,  Slovenije, Austrije i Palestine (najavljen je dolazak iračkih slastičara iz Asirije) te putem svojih predavanja i radionica pokazati najmodernija postignuća u svijetu slastičarstva, a dio njih će putem radionica pokazati kako se spravljaju njihove izvorne i najpoznatije slastice. 

Jedan od vrlo važnih segmenata ovogodiÅ¡njeg „Interslasta“ bit će i natjecanje za „Pastry queen“ a pobjednica odlazi na svjetsko natjecanje u Italiju. TakoÄ‘er, 14. listopada bit će održano natjecanje srednjih slastičarskih Å¡kola Hrvatske. Budući da se o zagorskim Å¡trukljima kao slastičarsko-pekarskom proizvodu govori godinama kao o najizglednijem za dobivanje zaÅ¡tite pri EU, pripremljen je i poseban dio, radionica zagorskih Å¡truklja, koje će se moći kuÅ¡ati na licu mjesta.

Inače, u Hrvatskoj se po glavi stanovnika godiÅ¡nje pojede 7,5 litara sladoleda godiÅ¡nje, dok u Americi 15 litara. U Hrvatskoj su najveći ljubitelji i potroÅ¡ači sladoleda Zagrepčani, a onda slijede Dalmatinci te iza njih Slavonci. U Hrvatskoj radi 580 slastičarnica. Niti jedna hrvatska grana nije u posljednje tri godine toliko propulzivna kao slastičarstvo. Ulaže se nove pogone i opremu. Prosječna investicija za opremu je od 20.000 do 100.000 eura, 80% opreme je kupljeno na leasing a manje na klasične bankovne kredite. Ukoliko je rad slastičarnice temeljen na dobroj organizaciji, programu i lokaciji, vrijeme povrata ulaganja je  za 2 sezone ili 3-5 godina. Od 53 tone proizvedenih konditorskih proizvoda hrvatski proizvoÄ‘ači godiÅ¡nje izvoze polovicu Å¡to je vrijednost blizu 118 milijuna dolara prihoda. 

Nezaposlenost u rujnu manja za 3,1 posto
12. listopada 2015.
0
112
Krajem rujna 2015. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Regionalnom uredu Varaždin evidentirano je 6.809 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 3,1% ili za 216 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (rujan) 2014. godine broj nezaposlenih manji je za 1.783 osobe, odnosno 20,8%. Ujedno je evidentirano i 75 osoba kao tražitelja zaposlenja.

Na području Ispostave Ivanec bilježimo 1.929, Ludbreg 802, Novi Marof 642, Cestica 324 i Varaždin 3.112 nezaposlenih osoba.

Tijekom rujna evidentirane su 932 nove nezaposlene osobe. Direktno iz radnog odnosa prijavile su se 524 osobe, 1 osoba iz individualne poljoprivrede, 30 osoba iz nekog drugog oblika rada,nakon Å¡kole 213, a iz neaktivnosti 164 osobe.

U toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec RU Varaždin bilježi pad registrirane
nezaposlenosti u svim ispostavama.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 3.383 muškaraca ili 49,7%. Broj nezaposlenih
muškaraca manji je za 3,2% u odnosu na prošli mjesec, a u odnosu na rujan 2014. godine broj nezaposlenih muškaraca manji je za 24,8%.

Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 50,3% ili 3.426 žena. U odnosu na prošli mjesec broj nezaposlenih žena je manji za 3,0%, a u odnosu na rujan 2014. godine broj nezaposlenih žena manji je za 16,3%.

U strukturi nezaposlenih je 1.095 osoba (16,1%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu veći je za 1,4% u odnosu na kolovoz 2015. godine, te za 15,1% manji u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tijekom rujna 2015. godine prijavljeno je 1.043 slobodnih radnih mjesta, što je za 2,8% (30 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 83,3% (474 slobodna radna mjesta) više nego u istom mjesecu prošle godine (rujan 2014). Od ukupnog broja slobodnih radnih mjesta u Ispostavi Ivanec prijavljeno je 126, u Ispostavi Ludbreg 95, u Ispostavi Novi Marof 100, u Ispostavi Cestica 23, te u Ispostavi Varaždin 699.

Najtraženija zanimanja tijekom rujna 2015. godine bila su konobar/konobarica – 53 djelatnika, kožarski radnik/kožarska radnica – 50, Å¡ivač/Å¡ivačica – 40, komercijalni službenik/komercijalna službenica – 38, radnik/radnica na proizvodnoj liniji – 35, njegovatelj/njegovateljica osoba s teÅ¡koćama u razvoju – 33, diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica – 29, upravni pravnik/upravna pravnica 29
tesar/tesarica – 28, zavarivač/zavarivačica – 28. 

Sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u rujnu 2015. godine novčanu naknadu koristile su 1.904 osobe ili 28,0% od ukupnog
broja nezaposlenih. Od toga u Ispostavi Ivanec 400, u Ispostavi Ludbreg 328, u Ispostavi Novi Marof 285, u Ispostavi Cestica 79, te u Ispostavi Varaždin 812 korisnika. U odnosu na rujan 2014. godine broj korisnika novčane naknade smanjen je za 19,8%, a u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika novčane naknade smanjen je za 3,9%. Prosječna novčana naknada za rujan 2015. godine iznosila je 1.645,01kn, a ukupno je isplaćeno 2.825.452,50kn.



Favoriti krenuli pobjedama
12. listopada 2015.
0
94
Konačno je počelo i koÅ¡arkaÅ¡ko prvenstvo A-2 lige sjever. Na žalost liÅ¡eno sudjelovanja varaždinske Vindije koja je zbog financijske neimaÅ¡tine morala odustati od natjecanja. Slična, ili ista stvar bila je i sa ÄŒakovcem pa će ligu činiti samo deset klubova. 

Favoriti prvenstva, a tu se ubrajaju Grafičar, Podravac Virje i Petar Zrinski ostvarili su očekivane pobjede. Možda je najviÅ¡e problema imao upravo Grafičar koji je pobijedio Koprivnicu na njenom terenu samo naizgled uvjerljivo (88:77). Koprivnica, ove sezone pojačana, htjela je pokazati kako nikome neće biti lak zalogaj pa ni favoriziranim Ludbrežanima. 

U prvoj četvrtini domaćin je u jednom trenutku imao čak sedam koÅ¡eva prednosti, ali su se Ludbrežani brzo konsolidirali i poluvrijeme zavrÅ¡ili sa plus osam (36:44). U prvih pet minuta treće četvrtine Grafičar pokazuje svu svoju snagu i vodi čak sa sedamnaest razlike. MeÄ‘utim, Koprivnica se nije predavala, cijelo vrijeme je prijetila, bila je „tu negdje“, ali nije uspjela.

– Jedino čime sam zadovoljan nakon ove utakmice je pobjeda. Prevelika želja kao da je sputala moje igrače koji su radili nevjerojatno puno pogreÅ¡aka. Imali smo 16 izgubljenih lopti i čak  14 promaÅ¡enih slobodnih bacanja Å¡to si viÅ¡e ne smijemo dozvoliti. Igrom u obrani sam izuzetno nezadovoljan i na tome ćemo morati viÅ¡e poraditi na treninzima. Jedino Å¡to me veseli je povratak Hatlaka koji dvije godine nije igrao  – rekao je Dražen Cesar trener Grafičara. 

Najefikasniji kod Grafičara bili su Hatlak sa 19 i Petrović sa 18 koÅ¡eva, a kod Koprivnice Ivandić je postigao 20, a Halusek 18 koÅ¡eva. 

Drugi predstavnik naÅ¡e Županije Ivančica, na domaćem je terenu izgubila od Bjelovara 62:75. Prvu četvrtinu dobili su 16:12, ali su već u drugoj to prokockali pa su Bjelovarčani otiÅ¡li na poluvrijeme rezultatom 34:30. U nastavku Bjelovar je cijelo vrijeme vodio i na koncu doÅ¡ao do vrijednih bodova. Rožman sa 19 i Putarek sa 13 koÅ¡eva bili su najefikasniji kod Ivančice, a Malenica sa 19 i Virnjanin sa 18 kod Bjelovara. 

Zanimljivo je bilo u podravskom derbiju u ĐurÄ‘evcu gdje je Podravac iz Virja pobijedio domaću Mladost 98:77. Prvo poluvrijeme bilo je izuzetno uzbudljivo (36:40), ali u trećoj četvrtini Virjani su ubacilu u brzinu viÅ¡e i tu dionicu dobili 31:10 Å¡to im je i na kocu osiguralo pobjedu. 

Rezultati 1. kola A-2 lige sjever: Koprivnica – Grafičar 77:88, Ivančica – Bjelovar 62:75, Križevci – Petar Zrinski 49:93, Mladost – Podravac 77:98, MeÄ‘imurje – Radnik 78:89.



www.vzaktualno.hr 

KineDok i kino Galerija u VAKUUMU
12. listopada 2015.
0
127
KineDok – alternativna distribucija dokumentaraca – je europski pilot projekt čiji partner je udruga Restart iz Zagreba koja se bavi produkcijom, promocijom i distribucijom dokumentarnih filmova. Restar je ujedno i jedan od glavnih partnera programa kina Galerije, a sada je kino Galerija (VANIMA) lokalni partner Restartu. 

Naime, KineDok je nova vrsta meÄ‘unarodne zajednice, jedinstveni filmski klub i alternativna distribucijska platforma koja spaja ljubitelje i autore kreativnih dokumentarnih filmova. Pilot izdanje prikazat će poticajne dokumentarne filmove iz istočne i srediÅ¡nje Europe na netradicionalnim lokacijama u svakoj od zemalja sudionica; Hrvatskoj, ÄŒeÅ¡koj, Slovačkoj, MaÄ‘arskoj i Rumunjskoj. Varaždin je jedan od 20 hrvatskih gradova uključenih u projekt. 

U obliku zajedničkog doživljaja koji prelazi ustaljene granice kino dvorana, KineDok u Varaždinu stiže u Centar za mlade (VAKUUM, Dom željezničara) i poziva vas ne samo da dođete i pogledate film na velikom ekranu, nego i da upoznate neke autore ili protagoniste filma u neformalnom okruženju i s njima popričate. Gostovanja će biti zasebno najavljena.

Bez predane publike, nema smisla snimati dokumentarce, a bez autora ne bi bilo glasa koji predstavlja vas, ljude koji proživljavaju zanimljive ili teÅ¡ke trenutke – podržimo, dakle, ovu simbiozu, učinimo umjetnost dostupnom, proÅ¡irimo glas i temeljnu poruku KineDoka: ove ljude, ova pitanja, ovaj žanr, ova mjesta i ove zemlje ne smije se zanemarivati!

U Centru za mlade projekcije će se održavati svake srijede u 19.30 sati, a počevši od srijede 7. listopada. Bit će prikazano šest filmova, a ulaz je besplatan.


Raspored preostalih projekcija:

14. listopada u 19.30
Gdje si, Bukurešte?

23 godine nakon Rumunjske revolucije ljudi su se vratili na ulice Bukurešta i opet zauzeli javni prostor. Vlad Petri prati njihove priče jednu godinu, od prvog dana prosvjeda do posljednjih dana referenduma protiv predsjednika.
 
21. listopada u 19.30
1989.

‘1989.’ velika je politička drama o padu ‘željezne zavjese’. Mladi, nepoznati tehnokrat Miklós Németh postao je novi premijer MaÄ‘arske sa zadatkom da preokrene silaznu putanju ekonomije. Németh brzo odluči sruÅ¡iti dugačku i skupu granicu – ‘željeznu zavjesu’ koja ih odvaja od Zapada. Ta mu je odluka donijela moćne neprijatelje u MaÄ‘arskoj komunističkoj partiji i meÄ‘u voÄ‘ama Istočnog bloka. Mladi par iz Istočne Njemačke, poput tisuća svojih sunarodnjaka, čuje za Némethovu odluku i otputuje u MaÄ‘arsku u nadi da će pobjeći na Zapad kroz MaÄ‘arsku, gdje se nedavno otvorila granica. No par upadne u zamku političkih igara koje se odvijaju iza zatvorenih vrata u Istočnom bloku. Kad stignu do granice, shvate da je opet zatvorena, a mladić je ustrijeljen tijekom pokuÅ¡aja bijega i tragično pogine. Ovaj dramatičan dogaÄ‘aj naveo je Németha da trajno otvori granicu, Å¡to je ubrzo dovelo do pada Berlinskog zida.
 
28. listopada u 19.30
Potrošeni

PotroÅ¡eni je dokumentarni film o najvažnijim minutama u životu. Protagonisti filma su osobe starije od 55 godina – oni koji su preživjeli preko 30 milijuna minuta. Oni su ljudi čije su se najvažnije minute u životu već dogodile a posljednja minuta života im se sve viÅ¡e približava. Film prati protagoniste od javnog poziva osobama starijima od 55 godina preko audicije do stvaranja kazaliÅ¡ne predstave Montažstroja i dokumentarnog filma. Pred protagoniste je postavljen izazov da u onoliko sekundi koliko imaju godina ispričaju najvažniju minutu u svome životu. Imaju li oni snage i odlučnosti da dokažu da nisu potroÅ¡eni te da minute koje su im preostale ulože u izgradnju nekog boljeg i pravednijeg druÅ¡tva?
 
4. studenoga u 19.30
Krv

Mobilna stanica za darivanje krvi kruži malim ruskim gradovima kao putujući cirkus. Država plaća 850 rubalja (otprilike 100 kuna) svakom donatoru krvi, a mnogima je to jedina zarada. Krv siromaÅ¡nih spaÅ¡ava bogate. Prava metafora druÅ¡tva danas. 

11. studenoga u 19.30
Igrači

Energični gradonačelnik zabačenog romskog sela u MaÄ‘arskoj snažno je odlučio upisati svoj dom na zemljopisnu kartu i prijavljuje se na sve moguće natječaje fondova EU. Uspije skupiti sredstva za projekt bioloÅ¡kih vrtova i za gradnju teniskog igraliÅ¡ta. No teÅ¡ko je donijeti promjene u Besence, gdje 99% ljudi nema posao…



Pupavac opet predsjednik Foruma mladih SDP-a Varaždin
12. listopada 2015.
0
125
Forum mladih SDP-a Varaždin održao je 12. Izbornu konvenciju u prostorijama Mjesnog odbora Jalkovec. Ugostili su velik broj gostiju i forumaÅ¡a iz Varaždinske županije, ali i svih dijelova Hrvatske, od Splitsko-dalmatinske županije, Zagrebačke županije pa do susjeda iz MeÄ‘imurske županije. Konvenciji je prisustvovao i sam predsjednik Foruma mladih SDP-a Hrvatske Nenad Livun, te njegov zamjenik Drago TomaÅ¡ić. 

Sve gošće i gosti su izrazili veliku podrÅ¡ku Forumu mladih, zahvalu za dosadaÅ¡nji rad i sreću u budućem. Za predsjednika je izabran Marin Pupavac, potpredsjednicu Bosilj Ivana i potpredsjednika Sinčić Mario. Izabrani su i članovi Gradskog odbora Foruma mladih SDP-a Varaždin. 

Novi/stari predsjednik osvrnuo se na razdoblje koje je iza nas, poručio da iz svega trebamo učiti te najavio još jači angažman Foruma mladih u Varaždinu, kao i dodatno osnaživanje novim članovima. Zahvalio se na ukazanom povjerenju od strane delegatkinja i delegata te je čestitao svima koji su uz njega izabrani. Marin Pupavac dotaknuo se i nadolazećih izbora te kazao kako se od Foruma mladih očekuje da budu predvodnici u provedbi kampanje za parlamentarne izbore, što će forumaši i biti, te će jasno poručivati što je u sadašnjem mandatu Vlade dobro učinjeno.
                                   

Poštarima električni bicikli iz Ludbrega
12. listopada 2015.
0
99
Hrvatski poštari od petka voze 180 novih električnih bicikala koji su izrađeni u ludbreškoj tvrtci Ducati komponenti. Time je ta tvrtka potvrdila visoki status na tržištu budući da je posao vrijedan 3,73 milijuna kuna dobila javnim natječajem na tržištu.

Riječ je električnim biciklima FreeDuck 2 čija cijena s dodatnom opremom iznosi 15 tisuća kuna. Bicikli postižu brzinu od 25 kilometara na sat, a imaju nosivost do 200 kilograma. S jednim punjenjem baterije mogu prijeći i do 60 kilometara. 

Nabavljenih 180 bicikla iz Ludbrega vozit će poštari širom Hrvatske. Hrvatska pošta nabavila je 180 električnih bicikala ukupno vrijednih 3,73 milijuna kuna preko javnog natječaja. Od ukupnog iznosa Fond za zaštitu okoliša sufinancirao je gotovo 49 posto tog iznosa.

Procjenjuje se da će se jednim električnim biciklom koji će zamijeniti jedan benzinski
moped uštedjeti oko 7 tisuća kuna godišnje. Nabavka bicikala predstavljena je u petak povodom Svjetskog dana pošte i Dan Hrvatske pošte.





Pokušaj, provale, nekoliko sudara i srušenih stabala
12. listopada 2015.
0
103
U protekla 24 sata ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 73 poziva. Od toga je 39 poziva bilo  namjenskih i iste je obradio/proslijedio nadležnim žurnim službama u MeÄ‘imurskoj županiji. U istom razdoblju JVP ÄŒakovec ukupno je zaprimila 8 poziva. Za 1 poziv su izaÅ¡li na intervenciju, 4 poziva su bila lažna, dok za 3 poziva nije bilo potrebe za intervencijom.   

Od dogaÄ‘aja izdvajamo :    

11.10.2015. 

06:16 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o pokuÅ¡aju provale u restoran Lovački dvori   u ÄŒakovcu.

06:19 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o sruÅ¡enom stablu preko ceste u Svetom Urbanu.

11:11 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o slijetanju osobnog vozila s ceste u Gornjem Hrašćanu, prilikom čega je nastala samo materijalna Å¡teta.

16:29 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o naletu  osobnog vozila na psa u M. Središću, prilikom čega je nastala samo materijalna Å¡teta.
 
19:15 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o sudaru 2 osobna vozila u Å tefancu, prilikom čega je nastala samo materijalna Å¡teta.

22:27 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o sruÅ¡enom stablu na cesti VratiÅ¡inec – ŽiÅ¡kovec.

23:53 – ŽC 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o slijetanju osobnog vozila s ceste izmeÄ‘u Peklenice i Križovca, prilikom čega je nastala samo materijalna Å¡teta.