2015. – Stranica 164

Podrška novom programu varaÅ¾dinskog kazališta

2. listopada 2015.

145

U nazoÄnosti ministra kulture RH Berislava Å ipuÅ¡a, u varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu predstavljen je novi program HNK VaraÅ¾din koje veÄ‡ dvije godine ima status nacionalnog kazaliÅ¡ta. Nakon uvodnih rijeÄi ravnateljice Jasne JakovljeviÄ‡, program je predstavio umjetniÄki savjetnik Ozren ProhiÄ‡. IzmeÄ‘u ostalog najavio je uvoÄ‘enje glazbeno-scenskog repertoara, uspostavu kazaliÅ¡nog orkestra te suradnju s ostalim varaÅ¾dinskim prepoznatljivim kulturnim manifestacijama.

I u ostalim segmentima djelovanja, prije svega dramskom programu, varaÅ¾dinsko kazaliÅ¡te moralo bi privuÄ‡i publiku iz cijele sjeverozapadne regije Hrvatske. GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ podrÅ¾ao je program i to novo usmjerenje kazaliÅ¡ta koje tek s predloÅ¾enim novostima u pravom smislu rijeÄi postaje nacionalno kazaliÅ¡te.

ZaloÅ¾io se u traÅ¾enju modela po kojem bi i ostale jedinice lokalne samouprave participirale u financiranju kazaliÅ¡ta i izrazi uvjerenje da Ä‡e ministarstvo kulture znati ispravno vrednovati dosege i znaÄaj varaÅ¾dinskog kazaliÅ¡ta.

Upravo je ministar kulture Berislav Å ipuÅ¡ to potvrdio u svojoj izjavi. Ocijenio je da je varaÅ¾dinsko kazaliÅ¡te na putu koji obeÄ‡ava, da ono mora biti drugaÄije i prepoznatljivo.

– PredloÅ¾eni program je novost na podruÄju Hrvatske i ministarstvo kulture Ä‡e stajati iza takvih ljudi i ideja – zakljuÄio je ministar.

Sanacija autoceste desetak dana

2. listopada 2015.

107

Zbog uruÅ¡avanja dijela kolnika na 31. km., za sav promet, u oba smjera, i dalje je zatvorena dionica autoceste A4 Zagreb – GoriÄan, izmeÄ‘u Ävorova VaraÅ¾din i Ludbreg. Obilazak je reguliran drÅ¾avnim cestama izmeÄ‘u VaraÅ¾dina i Ludbrega (Ävor VaraÅ¾din- DC528 -DC3-DC2-DC530-Ävor Ludbreg i obratno) – javljaju iz Å½upanijskog centra 112 ÄŒakovec.

Sanacija autoceste trajat Ä‡e desetak dana.

Da podsjetimo, prije nekoliko dana na autocesti A4 Zagreb-GoriÄan izmeÄ‘u Ävorova VaraÅ¾din i Ludbreg doÅ¡lo je do otvaranja rupe u centralnom pojasu autoceste (smjer Zagreb) i otvaranja rupe u zaustavnoj traci (smjer GoriÄan) te slijeganja nasipa na bankini (smjer GoriÄan).

PoveÄ‡ava se broj Å¾ena u aktivnoj politici

2. listopada 2015.

111

U Å½upanijskoj palaÄi odrÅ¾ano je predstavljanje rezultata istraÅ¾ivanja analize rodne strukture sastava predstavniÄkih i izvrÅ¡nih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinice podruÄne (regionalne) samouprave VaraÅ¾dinske Å¾upanije prema provedenim lokalnim izborima 2005., 2009. i 2013. godine, a koje je provelo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Ravnopravnost spolova definirana je Ustavom Republike Hrvatske kao temeljna druÅ¡tvena vrednota koja Äini osnovu za tumaÄenje Ustava, te ona predstavlja osnovnu formalnu pretpostavku i polaziÅ¡te u nastojanju postizanja veÄ‡e politiÄke participacije Å¾ena u javnoj vlasti.

– Pomak u broju Å¾ena u naÅ¡oj Å½upaniji svakako je vidljiv. Naime, 2005. u sazivu Å½upanijske skupÅ¡tine bilo je 15% Å¾ena, a danas je taj broj na 33%. Mislim da u naÅ¡em druÅ¡tvu ne pravimo razlike prema spolnoj osnovi ili bilo kojoj drugoj osnovi, kriteriji su nam jednaki za sve, neovisno da li se radi o muÅ¡koj ili Å¾enskoj osobi – naglasio je uvodno zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡.

Ovim istraÅ¾ivanjem, koje se provodilo 2014. godine prikazali su se brojevi kandidiranih i izabranih Å¾ena na lokalnim izborima 2005., 2009., i 2013. godine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, kako bi se vidio stupanj usklaÄ‘enosti rezultata s pozitivnim zakonodavstvom Republike Hrvatske kojim se regulira predmetna materija.

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova izv.prof.dr.sc. Nina BegiÄeviÄ‡ ReÄ‘ep predstavila je nazoÄnima rezultate provedenog istraÅ¾ivanja, koji su naÅ¾alost, veoma zabrinjavajuÄ‡i. Uz nju, podatke istraÅ¾ivanja predstavila je i Renata Skoko iz Upravnog odjela za poslove SkupÅ¡tine i opÄ‡e poslove VaraÅ¾dinske Å¾upanije, kao jedna od autorica.

Å to se tiÄe odnosa izmeÄ‘u kandidiranih Å¾ena i muÅ¡karaca u 2005., 2009., i 2013. godini u Å½upanijskoj skupÅ¡tini, napravljen je pomak.

Od 15,28% kandidiranih Å¾ena u 2005. godini, te izabranih 4,88%, 2009. godine taj broj popeo se na 32,33% kandidiranih, te 21,95% izabranih, dok je 2013. godine broj kandidiranih Å¾ena bio 33,17% a broj izabranih 31,71%. U Å½upanijskoj skupÅ¡tini, od ukupno 41 vijeÄ‡nika, 14 je Å¾ena. Dakle, pomak u broju Å¾ena je vidljiv, ali on joÅ¡ uvijek nije onih minimalnih, zakonskih odreÄ‘enih 40%. Broj izabranih Å¾ena u gradskim vijeÄ‡ima 2013. godine bio je 22,12%, Å¡to je u odnosu na 2005. godinu poveÄ‡anje za 4,36%.

Najmanja zastupljenost Å¾ena zapravo je u opÄ‡inskim vijeÄ‡ima, gdje je njihovih broj tek 16,55%. Sveukupno, na kandidacijskim listama u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, 2013. godine postotak izabranih Å¾ena bio je tek 19,39%, no taj je postotak u odnosu na prethodne lokalne izbore ipak u porastu Å¡to je svakako pozitivno. TakoÄ‘er, Å¾ene su vrlo slabo zastupljene meÄ‘u kandidatima za gradonaÄelnike i njihove zamjenike. Naime, samo je jedna gradonaÄelnica i dvije zamjenice gradonaÄelnika u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

Å to se tiÄe opÄ‡inskih naÄelnica i njihovih zamjenica, njihov je postotak 2013. godine tek 13,46% te nema nijedne opÄ‡inske naÄelnice.

Iz spomenutih rezultata vidljivo je da je svojevrstan pomak u odnosu broja Å¾ena i muÅ¡karca na kandidacijskim listama za izbore 2013. veÄ‡i u odnosu na 2005. godinu, no on je joÅ¡ uvijek na deklarativnoj razini i vrlo konzervativan. PoveÄ‡anje politiÄke participacije Å¾ena ne oÄituje se samo u sudjelovanju Å¾ena na kandidacijskim listama i provedbi izbornog procesa. Å½ene Äine viÅ¡e od polovice ukupne populacije i imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavniÄkim i izvrÅ¡nim tijelima lokalne, regionalne i drÅ¾avne razine. PolitiÄke bi stranke takoÄ‘er trebale prihvatiti Äinjenicu da veÄ‡e angaÅ¾iranje Å¾ena u politici dovodi do toga da se brojna pitanja i problemska podruÄja koja su u nadleÅ¾nosti obnaÅ¡atelja duÅ¾nosti mogu sagledavati iz razliÄitih kutova, Å¾ene imaju drugaÄije pristupe, naÄin komuniciranja i stil rad koji svakako doprinosi poboljÅ¡anju politiÄkog Å¾ivota i rada u lokalnim zajednicama.

VaÅ¾no je, u tom smislu, podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova, ali i o politiÄkom sudjelovanju i aktivizmu od najranijih nogu, poticanjem razliÄitih edukacija i radionica kako bi se novim generacijama prenijela svijest o vaÅ¾nosti izbora te naÅ¡em osobnom utjecaju na rezultate izbora

Nakon Å¡to su predstavljeni rezultati spomenutog istraÅ¾ivanja, odrÅ¾an je Okrugli stol na kojem su sudionici iznosili svoje stavove i miÅ¡ljenja u vezi spomenute teme. U pozitivnoj raspravi su sudjelovali i predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡, proÄelnica Upravnog odjela za poslove SkupÅ¡tine i opÄ‡e poslove Ljubica KriÅ¾an, gradonaÄelnica VaraÅ¾dinskih Toplica Goranka Å tefaniÄ‡, zamjenica gradonaÄelnika Grada Ludbrega Vera JadaniÄ‡, zamjenica naÄelnika OpÄ‡ine LjubeÅ¡Ä‡ica Maja Bahunek, Å¾upanijska vijeÄ‡nica Ivana PomahaÄ, Å¾upanijska vijeÄ‡nica Mirjana Kolarek-KarakaÅ¡, Å¾upanijski vijeÄ‡nik Stjepan Hren, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko-bilogorske Å¾upanije Ivana Pirin, jedna od autorica istraÅ¾ivanja Maja EriÄ‡, bivÅ¡a predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova VaraÅ¾dinske Å¾upanije Slavenka Majski-Cesarec te predsjednica za Povjerenstvo spolova grada Ivanca Nina Vlahek- Canjuga.

Podsjetimo, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova VaraÅ¾dinske Å¾upanije osnovano je radi podizanja razine svijesti o vaÅ¾nosti poÅ¡tivanja i unapreÄ‘ivanja ljudskih prava Å¾ena i muÅ¡karaca u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, te poticanja aktivizma Å¾ena u svim podruÄjima rada i Å¾ivota, te podizanja mjera u cilju spreÄavanja diskriminacije Å¾ena.

Štromar preko preferencijalnih glasova najavio ulazak u Sabor

2. listopada 2015.

113

ViÅ¡e od tisuÄ‡u Älanova HNS-a iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije okupilo se sinoÄ‡ u dvorani u Graberju na stranaÄkoj konvenciji i predstavljanju kandidata iz redova stranke na listi za parlamentarne izbore u III. izbornoj jedinici. Tako Ä‡e se najvjerojatnije kao drugi na listi naÄ‡i gradonaÄelnik Ivanca Milorad BatiniÄ‡, zatim BoÅ¾ica Makar iz Ludbrega na devetom mjestu te Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije i prvi Äovjek Å¾upanijskog HNS-a Predrag Å tromar na posljednjem, 14 mjestu.

Upravo to mjesto, jaka kampanja i popularnost varaÅ¾dinskog Å¾upana garancija su da Ä‡e, preko preferencijalnih glasova, on uÄ‡i u Sabor, drÅ¾e u stranci.

– Nema viÅ¡e nositelja liste. Svaki graÄ‘anin sada moÅ¾e izabrati bilo koga na listi i inzistirao sam da budem na 14. mjestu. Siguran sam da Ä‡emo na taj naÄin pokazati da netko tko nije meÄ‘u prvim mjestima, veÄ‡ Äetrnaesti, moÅ¾e izboriti ulazak u parlament – siguran je Å tromar.

Ujedno je za III. izbornu jedinicu najavio najbolji rezultat koalicije Hrvatska raste,

odnosno osvajanje 10 mandata.

Skup u Graberju pokazao snagu HNS-a

SinoÄ‡ se u dvorani u Graberju okupilo viÅ¡e od tisuÄ‡u Älanova HNS-a, a brojni govornici iskoristili su tu brojku da ukaÅ¾u na snagu stranke na sjeveru Hrvatske. Njima su se obratili brojni govornici meÄ‘u kojima je gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ pozvao sve da zaokruÅ¾e broj Äetrnaest kako bi putem preferencijalnog glasa stranka dobila mandat ili dva viÅ¡e.

– Glas za Å tromara glas je za HNS, glas za sjever, glas za Hrvatsku – poruÄio je HabuÅ¡.

Å½upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec istaknuo je da sa sjevera Hrvatske moraju u ostatak Hrvatske stiÄ‡i rezultati uspjeÅ¡nog rada i da po mnogim parametrima moramo biti primjer cijeloj Hrvatskoj. Zamjenik ministra gospodarstva Alen LeveriÄ‡ podsjetio je da Hrvatska raste i da nema povratka na staro.

Å to se tiÄe programa HNS u fokus stavlja brigu za malog Äovjeka, na sjeveru Hrvatske

najavljuju 15 velikih projekata, nova radna mjesta i rast plaÄ‡a.

HDZ o pokretanju Radija Sjever u ÄŒakovcu

1. listopada 2015.

286

Nakon najave proÅ¡irenja regionalnog centra HTV-a u ÄŒakovcu te emitiranja nove radijske postaje HRT-a radnog naziva â€žRadio Sjever“, svojim priopÄ‡enjem oglasio se varaÅ¾dinski HDZ.

PriopÄ‡enje vam prenosimo u cijelosti:

Dana 30. rujna 2015. godine u sjediÅ¡tu HRT-a u ÄŒakovcu glavni ravnatejl HRT-a Goran Radman, Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec i direktor TIC-a Ivan PlaÄko zakljuÄili su Ugovor o zakupu poslovnog prostora bivÅ¡e ÄakoveÄke vojarne za proÅ¡irenje regionalnog centra HTV-a, a na kojem prostoru Ä‡e poÄetkom 2016. godine krenuti s emitiranjem nova radijska postaja HRT-a radnog naziva â€žRadio Sjever“.

Povjerenstvo HDZ-a grada VaraÅ¾dina sa Å¾aljenjem je primilo navedenu vijest obzirom da ista ukazuje na ponovni uspjeh aktualne gradske, ali i Å¾upanijske vlasti.

Razumijevanja radi, Povjerenstvo HDZ-a grada VaraÅ¾dina napominje kako je u rujnu proÅ¡le godine HDZ predlagao da sjediÅ¡te regionalnog studija HRT-a Sjeverozapad bude u VaraÅ¾dinu i to u prostoru nikad dovrÅ¡ene zgrade koja je trebala biti regionalni RTV centar.

TakoÄ‘er, HDZ je tada naglaÅ¡avao kako pri donoÅ¡enju konaÄne odluke o odabiru srediÅ¡ta za regionalni HRT centar Sjeverozapad valja imati na umu i sljedeÄ‡e podatke. U MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji ima 29.548 pretplatnika godiÅ¡nje,od kojih je prikupljena pristojba u iznosu od 28.368.000,00 kuna godiÅ¡nje, a u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji ima 47.112 od koji se prikupi 45.216.000,00 kuna od pristojbe.

NaÅ¾alost, unatoÄ apelu HDZ donijeta je odluka da sjediÅ¡te regionalnog HRT centra Sjeverozapad bude u ÄŒakovcu.

Sada nepunih godinu dana nakon Å¡to je Grad VaraÅ¾din ostao bez sjediÅ¡ta regionalnog HRT centra Sjeverozapad, grad VaraÅ¾din propustio je priliku da kao najveÄ‡e i najznaÄajnije gospodarsko, kulturno, politiÄko i druÅ¡tveno srediÅ¡te sjeverozapadne Hrvatske izbori sjediÅ¡te buduÄ‡eg â€žRadio Sjever“.

Povjerenstvo HDZ-a grada VaraÅ¾dina svjesno je kako je navedena odluka u iskljuÄivoj nadleÅ¾nosti Uprave HRT-a, meÄ‘utim, Å¾alosti Äinjenica da se aktualna gradska vlast, nakon gubitka sjediÅ¡ta HRT-ovog regionalnog centra, sjediÅ¡ta SveuÄiliÅ¡ta Sjever, promatra odlazak svih vaÅ¾nijih institucija iz grada VaraÅ¾dina.

Postavlja se pitanje, gdje je nestala vertikala vlasti na koju se aktualna gradska vlast pozivala, i zbog Äega je grad VaraÅ¾din za vrijeme â€žkukuriku koalicije“ postao umjesto srediÅ¡ta sjeverozapadne Hrvatske, mjesto na margini svih dogaÄ‘aja?

Povjerenstvo HDZ-a grada VaraÅ¾dina, traÅ¾i da sve politiÄke stranke zastupljene u gradskom vijeÄ‡u Grada VaraÅ¾dina u interesu Grada VaraÅ¾dina sjednu za isti stol i zauzmu jasan stav o poloÅ¾aju Grada VaraÅ¾dina kao sjediÅ¡ta Sjeverozapadne Hrvatske, odnosno da svi zajedno bez obzira na politiÄku pripadnost pokaÅ¾emo da postoje pitanja koja su iznad dnevne politike.

Predsjednik:

Damir Habijan, dipl.iur.

U bolnici obiljeÅ¾en MeÄ‘unarodni dan starijih osoba

1. listopada 2015.

126

Danas, 1. listopada 2015. godine po prvi puta sveÄano je obiljeÅ¾en MeÄ‘unarodni dan starijih osoba u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din – SluÅ¾bi za produÅ¾eno lijeÄenje i palijativnu skrb Novi Marof. Osoblje bolnice te Älanovi i volonteri udruge za palijativnu pomoÄ‡ “SRCE” Novi Marof bili su domaÄ‡ini druÅ¾enja s pacijentima bolnice, djecom iz DjeÄjeg vrtiÄ‡a Novi Marof, varaÅ¾dinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom, fra Vitomirom iz Å¾upe sv. Antuna Padovanskog Novi Marof, gradonaÄelnikom SiniÅ¡om JenkaÄem i ostalima okupljenima.

Predsjednica Udruge za palijativnu pomoÄ‡ “Srce” Miljenka Å imec obratila se nazoÄnima i zahvalila vrtiÄ‡u, osnovnoj i srednjoj Å¡koli na suradnji i pomoÄ‡i oko ureÄ‘enja kutka za djecu gdje mogu boraviti najmlaÄ‘i prilikom posjete bolesnim Älanovima obitelji i bliÅ¾njima.

– BuduÄ‡i da u bolnicu dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, Äesto u pratnji mlaÄ‘ih Älanova obitelji, odluÄili smo bolniÄki perivoj i ostatke drvenog materijala iz parka iskoristiti za ureÄ‘enje kutka za djecu. Tako obitelji mogu izvesti bolesnike u park,a unuci i praunuci trÄkarati oko njih. To je zaista idiliÄan prizor – izjavila je gÄ‘a Å imec.

Zahvalu je uputila i volonterkama udruge koje su ove godine posebno lijepo uredile cvjetne gredice ispred samog dvorca bolnice i oko djeÄjeg kutka. TakoÄ‘er, gÄ‘a Miljenka Å imec zahvaljuje svima koji kroz razliÄite aktivnosti i dogaÄ‘anja doprinose meÄ‘usobnom uvaÅ¾avanju i poÅ¡tivanju te izgradnji zajedniÅ¡tva onih najmlaÄ‘ih i najstarijih.

– NuÅ¾no je odaÅ¡iljati poruke zajedniÅ¡tva i meÄ‘ugeneracijske solidarnosti. Odgajajmo generacije koje Ä‡e brinuti o nama – poruÄuje gÄ‘a Miljenka Å imec.

VaraÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak obratio se starima, bolesnima i svima koji su potrebni tuÄ‘e pomoÄ‡i, a i zahvalio onima koji pruÅ¾aju tu pomoÄ‡.

– Osim obiljeÅ¾avanja danaÅ¡njeg datuma, starijima i nemoÄ‡nima trebamo pomagati i sve ostale dane u godini. NaÅ¡a vjera ne oÄituje se samo u molitvi, veÄ‡ i u dobrim djelima i Å¾rtvi za druge – izjavio je biskup.

VrtiÄ‡ka skupina â€žLoptice“ u pratnji teta i ravnateljice Karoline Fotak, upriliÄila su recitacijsko-glazbeni program koji je izmamio osmjeh na lica svim okupljenima.

RH je pri vrhu europskih drÅ¾ava s najstarijim stanovniÅ¡tvom, stoga osim svijesti o â€žnaÅ¡oj starosti“ treba razvijati i osigurati sluÅ¾be na drÅ¾avnom nivou koje Ä‡e moÄ‡i zbrinuti stariju populaciju i osigurati joj potrebnu skrb i dostojanstvenu starost. Upravo je to jedan od osnovnih razloga osnivanja marofske udruge za palijativnu pomoÄ‡ “SRCE”, koja je kao primjer dobre prakse prepoznata diljem zemlje.

Festival gljiva u PušÄ‡inama

1. listopada 2015.

127

Gljivarsko druÅ¡tvo SmrÄak veÄ‡ tradicionalno organizira Festival gljiva u PuÅ¡Ä‡inama u suradnji s TuristiÄkom zajednicom OpÄ‡ine NedeliÅ¡Ä‡e i restoranom Mamica. Na terasi restorana gljivari Ä‡e u subotu 03. i nedjelju 04. listopada od 10 do 18 sati predstaviti najatraktivnije primjerke gljiva, ali i brojne druge pripravke od gljiva koje Ä‡e posjetitelji moÄ‡i i kuÅ¡ati.

Restoran Mamica Ä‡e osigurati i popratni gastronomski program u znaku gljiva, a u subotu 03. listopada u 11:00 sati organizirati Ä‡e se kuhanje Gljivarske kotlovine. U 13:00 sati predviÄ‘eno je

otvaranje Festivala te gljivarski ruÄak. Nakon 15:00 sati na festivalu jela od gljiva moÄ‡i Ä‡e te uÅ¾ivati uz Å¾ivu svirku na terasi restorana Mamica.

U nedjelju od 11 sati takoÄ‘er Ä‡e se kuhati Gljivarska kotlovina i posluÅ¾iti gljivarski ruÄak a izloÅ¾bu moÅ¾ete posjetiti do 18 sati.