Prije osvježenja koje meteorolozi najavljuju sredinom tjedna, treba “izdržati” joÅ¡ nekoliko pakleno vrućih dana. Kako bi to odradili Å¡to bezbolnije, donosimo vam preporuke za zaÅ¡titu od velikih vrućina. Naime, u zadnjem desetljeću prisutan je trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, Å¡to utjeÄe na zdravstveno stanje stanovniÅ¡tva. U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, dok procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.
Rashladite svoj dom:
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu izmeÄ‘u 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kroniÄne zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite koliÄinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naroÄito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i Å¡to je viÅ¡e moguće elektriÄnih ureÄ‘aja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
- ElektriÄni ventilatori mogu pružiti olakÅ¡anje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće sprijeÄiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
- Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
- Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fiziÄki rad. Ako morate naporno raditi Äinite to u najhladnije doba dana, Å¡to je obiÄno ujutro izmeÄ‘u 4.00 i 7.00 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaÅ¡titnim faktorom od Å¡tetnog UV zraÄenja. NaroÄitu brigu valja posvetiti novoroÄ‘enÄadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaÅ¡titne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunÄevom UV zraÄenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srÄani bolesnici te bolesnici oboljeli od Å¡ećerne bolesti;
- TuÅ¡irajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ruÄnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu, Å¡iroku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite Å¡eÅ¡ir Å¡irokog oboda ili kapu i sunÄane naoÄale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
- Jedite Äešće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelanÄevinama.
Pomognite drugima:
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom udaru s VaÅ¡om obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki Älan obitelji treba znati koje mjere zaÅ¡tite mora poduzeti.
- Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s lijeÄnikom koji ih lijeÄi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite teÄaj prve pomoći kako bi nauÄili Å¡to poduzeti u sluÄaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (proÄitajte upute o skladiÅ¡tenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet lijeÄnika, ako imate neku kroniÄnu bolest ili uzimate viÅ¡e lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše:
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
- Smirite se i legnite u rashlaÄ‘enu prostoriju ako imate bolne grÄeve, najÄešće u nogama, rukama ili trbuhu, Äesto nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u sluÄaju da grÄevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
- Savjetujte se s lijeÄnikom u sluÄaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki Älan VaÅ¡e obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grÄeve i/ili su bez svijesti odmah zovite lijeÄnika/ hitnu pomoć. Dok Äekate na lijeÄnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i poÄnite s vanjskim hlaÄ‘enjem – kao Å¡to su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i Å¡pricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u boÄni ležeći položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Važni brojevi:
112 – jedinstveni europski broj za sve vrste hitnih situacija
194 – hitna pomoć
193-vatrogasci
192- policija


