2015. – Stranica 27 – Aktualno hr

20. prosinca 2015.

163

Arhiva

Å krljevo je oÄito bilo prevelik zalogaj za ambciozne LudbreÅ¾ane. U utakmici osmine finala Kupa KreÅ¡imir ÄŒosiÄ‡ prvoligaÅ¡ je slavio s uvjerljvih 96:53 i proÅ¡ao u sljedeÄ‡u rundu gdje Ä‡e igrati protiv Zagreba.

LudbreÅ¡ka sportska dvorana bila je lijepo popunjena. ViÅ¡e od 400 gledatelja doÅ¡lo je pogledati susret â€žDavida i Giolijata“ i nadalo se, moÅ¾da, iznenaÄ‘enju. Iako su se prvu Äetvrtinu dobro drÅ¾ali, Äak u jednom trenutku i vodili 11:10, sve nade domaÄ‡inu su nestale veÄ‡ poÄetkom druge Äetvrtine. Razlika u kvaliteti je bila prevelika i zavrÅ¡ilo je s minus 43. No nitko zbog toga u Ludbregu nije bio nesretan. Bio je to, za ovaj mali gradiÄ‡, istinski koÅ¡arkaÅ¡ki dogaÄ‘aj.

– Apsolutno zasluÅ¾ena pobjeda Å krljeva. NaÅ¡a je momÄad bila moÅ¾da i malo impresionirana, uÅ¡la je u utakmicu â€žpod ruÄnom“ , osjetio se grÄ u igri, ali nema veze. Napravili smo odliÄan rezultat samim plasmanom u ovu fazu natjecanja. Bila je ovo promocija koÅ¡arke i Ludbrega kao grada – kratak je bio komentar sportskog direktora SiniÅ¡e Besera.

Najefikasnij kod domaÄ‡ina bili su PetroviÄ‡ sa 11 i Hatlak sa 8 koÅ¡eva, a kod Å krljeva Kus sa 20 i RaduljiÄ‡ sa 14 koÅ¡eva.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Što je obiljeÅ¾ilo gospodarstvo u ovoj godini?

20. prosinca 2015.

160

Arhiva

Izlazak iz recesije nakon Å¡est godina, ali i rast javnog duga, kao i konverzija kredita u Å¡vicarskim francima u eurske glavna su obiljeÅ¾ja hrvatskog gospodarstva u 2015., smatraju ekonomski struÄnjaci – donosi Poslovni.hr. PoÄetkom 2015. analitiÄari su oÄekivali rast BDP-a za najviÅ¡e 0,5 posto, a neki Äak i nastavak recesije u prvom dijelu godine. No, u prvih devet mjeseci gospodarstvo je poraslo 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

VeÄ‡i rast nego Å¡to se oÄekivalo zahvaljuje se, meÄ‘u ostalim, prvom rastu investicija nakon viÅ¡e godina i rekordnoj turistiÄkoj sezoni. Prema podacima Ministarstva turizma, u prvih jedanaest mjeseci broj dolazaka porastao je za 8,2, a noÄ‡enja za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje – objavio je Poslovni.hr.

Godinu je obiljeÅ¾io i snaÅ¾an rast izvoza, drugu godinu zaredom, Å¡to je takoÄ‘er pozitivno utjecalo na BDP. Jedno je od obiljeÅ¾ja ove godine i primjena novih poreznih razreda i poveÄ‡anog osnovnog osobnog odbitka kod poreza na dohodak, Å¡to je potaknulo rast plaÄ‡a i domaÄ‡u potroÅ¡nju. Zbog pada cijena goriva, ovu je godinu obiljeÅ¾ila i deflacija. U prvih deset mjeseci potroÅ¡aÄke su cijene bile 0,4 posto niÅ¾e u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ono Å¡to svakako zabrinjava je daljnji rast javnog duga.

Prema podacima Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjeseÄja 283 milijarde kuna, ili 85,7 posto BDP-a, Å¡to je otprilike 15 milijardi kuna, ili 4 postotna boda viÅ¡e nego u istom lanjskom razdoblju.Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug dosegnut Ä‡e krajem ove godine 89,2 posto, a iduÄ‡e premaÅ¡iti 91 posto BDP-a. StruÄnjaci upozoravaju na zabrinjavajuÄ‡i rast javnog duga, nedovoljnu fiskalnu konsolidaciju i nedostatak reformi.

Godinu su obiljeÅ¾ili i problemi s visokim teÄajem Å¡vicarskog franka, Å¡to je izazvalo prosvjede graÄ‘ana s kreditima u toj valuti, pod vodstvom udruge Franak, a potom i izmjene zakona, koje su, pak, digle na noge banke – donosi Poslovni.hr.

www.vzaktualno.hr

Psi za vješanje?

20. prosinca 2015.

173

Arhiva

Udruga Prijatelji Å¾ivotinja priopÄ‡enjem je reagirala na postupanje s psima u romskim naseljima u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji. Prenosimo Vam priopÄ‡enje:Nedavno razotkrivanje straviÄnog postupanja prema psima u romskim naseljima MeÄ‘imurske Å¾upanije otkrilo je alarmantno stanje i nuÅ¾nost hitne pomoÄ‡i i psima i Romima.

Osobito u naseljima Pribislavec i KurÅ¡anec, psi su izloÅ¾eni najmonstruoznijim zlostavljanjima, sakaÄ‡enjima i muÄenjima, a velik broj pasa stradava u borbama pasa. Iako je dio javnosti zbog toga iskazao bijes prema Romima, Äinjenica je da su za zateÄeno stanje jednako krivi svi oni koji Å¾ive u gradovima i koji se rjeÅ¡avaju neÅ¾eljenih pasa ostavljajuÄ‡i ih u blizini romskih naselja, kao i svi oni koji su godinama Å¡utjeli i nisu poduzimali niÅ¡ta dok Kristijan Balog, predsjednik Udruge mladih Roma MeÄ‘imurske Å¾upanije, nije objavio Å¡okantnu snimku zlostavljanja pasa.

Prijatelji Å¾ivotinja posjetili su jedno od romskih naselja u MeÄ‘imurju, za koje se smatra da ima najbolju situaciju Å¡to se tiÄe odnosa prema Å¾ivotinjama, i ostali zateÄeni loÅ¡im stanjem i prizorima Äopora nekastriranih i bolesnih pasa po ulicama i pokraj svake kuÄ‡e. Djeca Å¡utiraju pse, a mjeÅ¡tani nemaju osnovna znanja i informacije o postupanju prema Å¾ivotinjama. Prizori koji kao da pripadaju nekom drugom vremenu i nekoj drugoj drÅ¾avi zabrinjavajuÄ‡i su i svatko moÅ¾e svjedoÄiti da i psi i ljudi trebaju brzu i konkretnu pomoÄ‡.

Udruga Prijatelji Å¾ivotinja uputila je prijave Ministarstvu poljoprivrede i drugim nadleÅ¾nim ministarstvima, Vladi, veterinarskoj inspekciji, Å½upanijskom drÅ¾avnom odvjetniÅ¡tvu, Policijskoj upravi meÄ‘imurskoj i predsjednici drÅ¾ave, Kolindi Grabar-KitaroviÄ‡, traÅ¾eÄ‡i hitno rjeÅ¡avanje goruÄ‡ega problema napuÅ¡tanja, zanemarivanja i najsurovijih oblika zlostavljanja pasa u romskim naseljima MeÄ‘imurske Å¾upanije, koji postoji veÄ‡ godinama. Istaknuto je da se radi o vrlo sloÅ¾enom problemu Äije rjeÅ¡avanje zahtijeva dugotrajan i uporan angaÅ¾man i suradnju struÄnjaka iz razliÄitih podruÄja, a ne samo onih vezanih uz zaÅ¡titu Å¾ivotinja.

U Udruzi smatraju da je izmeÄ‘u dvije i tri tisuÄ‡e napuÅ¡tenih, necijepljenih, neÄipiranih i zanemarenih pasa, koji se nekontrolirano razmnoÅ¾avaju i meÄ‘u kojima je znatan broj zlostavljanih Å¾ivotinja, velik problem koji zahtijeva ukljuÄivanje svih institucija i cijele Hrvatske. NuÅ¾no je da se problem razmatra i na dnevnom redu Vlade i Sabora, kao i da se ukljuÄe i Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te ostale institucije jer je situacija zabrinjavajuÄ‡a u cjelini.

Pritom se nikako ne smije dogoditi da strada ijedan pas jer nesretni psi veÄ‡ ionako plaÄ‡aju vrlo visoku cijenu ljudske nebrige. Naime, SkloniÅ¡te za napuÅ¡tene Å¾ivotinje u ÄŒakovcu veÄ‡ godinama prima uglavnom pse iz romskih naselja te su kapaciteti popunjeni upravo zbog tih Å¾ivotinja koje dolaze istraumatizirane, mrcvarene, gladne, zapuÅ¡tene, bolesne, pregaÅ¾ene… Svaka nova Å¾ivotinja u gorem je stanju od prethodne, Å¡to pokazuje da su neprekidno izloÅ¾ene nebrizi i nasilju. Psi iz romskih naselja koje veterinari trenutaÄno lijeÄe boluju od dubokih gnojnih rana zbog lanca oko vrata, prijeloma kostiju, pothlaÄ‘enosti, raznih upala, zaraznih i nametniÄkih bolesti, izgladnjelosti, krasta i oÅ¡teÄ‡enja koÅ¾e…

Osim toga, ni zlostavljaÄi i ubojice Å¾ivotinja, ni organizatori borbi pasa iz tih naselja dosad nisu bili sankcionirani, Å¡to ih je ohrabrilo da se ponaÅ¡aju kao da za njih ne vrijede zakoni koji se moraju jednako provoditi u cijeloj Hrvatskoj. Djeca otvoreno maltretiraju i udaraju Å¾ivotinje jer ne znaju za drukÄije ponaÅ¡anje.

Lokalne i drÅ¾avne vlasti vlastitim primjerom trebaju pokazati kako se treba odnositi prema Å¾ivotinjama i usredotoÄiti se na pronalaÅ¾enje rjeÅ¡enja kroz sankcioniranje zlostavljanja Å¾ivotinja i sustavnu edukaciju stanovniÅ¡tva, osobito djece i mladih, o obaveznom mikroÄipiranju, kastraciji, cijepljenju i zbrinjavanju pasa te odgovornom ponaÅ¡anju prema njima. Prijatelji Å¾ivotinja smatraju da je vaÅ¾no djelovati odmah i ne dopustiti da se situacija pogorÅ¡a, a to je moguÄ‡e jedino uz ulaganje konkretnih financijskih i ljudskih resursa.

www.aktualno,hr

Veterani na PH u Lumini centru

20. prosinca 2015.

155

Arhiva

Na kuglani Stadium trgovaÄkog centra Lumini kraj VaraÅ¾dina u subotu je odrÅ¾ano pojedinaÄno Prvenstvo Hrvatske u bowlingu za veterane. Nastupilo je dvanaest igraÄa, a titulu najboljeg ponio je Ljubomir Å piljar iz zagrebaÄke TreÅ¡njevke.

On je u finalu pobijedio Zorana DraÅ¾enoviÄ‡a iz BK Zapad. Oni su u polufinalnim meÄevima bili bolji od Ivana KreÅ¡a iz Stadiuma i Mate JuriÄa iz BK 300 koji su podijelili treÄ‡e mjesto.

www.vzaktualno.hr

Naslov iz davnina: Sao Paolo na varaÅ¾dinski naÄin

20. prosinca 2015.

545

Arhiva

Po 38. puta Atletski klub Sloboda VaraÅ¾din organizirati Ä‡e NovogodiÅ¡nju utrku sa startom toÄno u ponoÄ‡. Svake godine se na ovoj, prvoj sportskoj manifestaciji u svijetu okupi i do 300 trkaÄa i trÄaÄica iz brojnih klubova Hrvatske i inozemstva. Prva utrka odrÅ¾ana je veÄ‡ davne 1977//78 godinu na danaÅ¡njem Kapucinskom trgu a startalo je tek tridest zaljzbljenika u trÄanje.

Mnogi gradovi diljem svijeta imaju novogodiÅ¡nje utrka od kojih je moÅ¾da najpoznatiji brazilski Sao Paolo ali samo jedan grad ima start utrke toÄno u ponoÄ‡. Po tome je VaraÅ¾din jedinstven u svijetu jer se baÅ¡ u njemu odrÅ¾ava prvi sportski dogaÄ‘aj te godine. AK Sloboda uz pomoÄ‡ Grada VaraÅ¾dina i vjernog renomiranog sponzora Marlex iz VaraÅ¾dina nastoji ovajsportsko-turistiÄki proizvod uÄiniti prepoznatljivijim pa je tako sam dogaÄ‘aj i logotip nedavno zaÅ¡tiÄ‡en kao patent kluba.

SlijedeÄ‡e godine se godine oÄekuje veÄ‡e ukljuÄivanje TuristiÄke zajednice grada a u planu je i organizacija posebnog sportskog doÄeka pod velikim Å¡atorom. Podjela startnih brojeva je u dvorani SrednjÅ¡kolca veÄ‡ od 22 sata a start je , kako je veÄ‡ reÄeno, toÄno u ponoÄ‡ na glavnom gradskom trgu, popularnom Korzu.

Startnina se ne naplaÄ‡uje a svaki sudionik koji savlada stazu dobiti Ä‡e spomen majicu i okrepu. Natjecatelji i natjecateljke mogu odabrati duÅ¾inu staze od 3 km(jedan krug) ili 6 km(2 kruga) u svojim starosnim kategorijama. Prijave se vrÅ¡e on line preko stranica AK Sloboda http://ak-sloboda.hr/38-novogodisnja-utrka-online-prijave/ [1] gdje se nalazi i raspis utrke sa svim detaljima. Kao novina je da Ä‡e se na startu naÄ‡i i Älanovi nedavno osnovanog Kluba nordijskog hodanja VaraÅ¾din Å¡to Ä‡e pridonjeti daljnjoj

popularizaciji zdravog naÄina Å¾ivota naÅ¡ih graÄ‘ana.

www.vzaktualno.hr

HDZ ispao iz igre, Most i SDP kreÄ‡u u formiranje Vlade

19. prosinca 2015.

547

Arhiva

Most i SDP, te njegovi koalicijski partneri, formirat Ä‡e zajedniÄku Vladu dok su, prema izjavama iz Mosta, vrata Domoljubnoj koaliciji zatvorena. Najvjerojatnije je to rjeÅ¡enje politiÄke situacije koja traje veÄ‡ Äetrdesetak dana, a u kojima se obavilo nekoliko kruga razgovora i dogovora, zatim odustajanja i vraÄ‡anja za pregovaraÄki stol, a cijelo vrijeme â€žplesalo“ se na rubu novih izbora.

Nakon veÄeraÅ¡njeg sastanka iz Mosta i koalicije Hrvatska raste poruÄili su da su postigli sporazum, da kreÄ‡u u formiranje zajedniÄke Vlade, a do utorka bi se moglo znati i ime mandatara. No, jedno je sigurno da premijer neÄ‡e biti Zoran MilanoviÄ‡. On je takvu moguÄ‡nost otklonio u veÄeraÅ¡njoj izjavi nakon sastanka poruÄivÅ¡i da on neÄ‡e biti premijer, a da Mostu savjetuje da to bude netko iz njegovih redova. InaÄe, MilanoviÄ‡ je u ime koalicije SDP-a prihvatio sve toÄke sporazuma koje je pred tu stranku, i njene koalicijske partnere, stavio Most.

Upravo suprotno napravio je Äelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je napustio sastanak samo deset minuta nakon njegova poÄetka. Novinarima je izjavio da nije potpisao sporazum jer nije Å¾elio sudjelovati u podijeli plijena i trgovini. Upravo zbog nepotpisivanja sporazuma prvi Äovjek Mosta, BoÅ¾o Petrov, poruÄio je da su Domoljubnoj koaliciji zatvorena vrata buduÄ‡i je potpisivanje sporazuma bio glavni njihov zahtjev prema jednoj i drugoj koaliciji.

Zasada najveÄ‡a nepoznanica ostaje ime mandatara. HoÄ‡e li to biti netko iz Mosta, BoÅ¾o Petrov ili neka nestranaÄka osoba znat Ä‡e se u slijedeÄ‡ih nekoliko dana. MilanoviÄ‡ je izjavio da Ä‡e on biti na nekoj visokoj funkciji, ali ne premijerskoj.

www.vzaktualno.hr

Sredstva Zaklade Sveti Mihael za preventivne projekte škola

19. prosinca 2015.

208

Arhiva

Nakon Å¡to je proÅ¡log mjeseca raspisao Javni poziv za dodjelu potpora iz svojih financijskih sredstava, Upravni odbor Zaklade za prevenciju kriminaliteta â€žSveti Mihael“ na 10. sjednici jednoglasno je donio prijedlog odluke o dodjeli sredstava.

Tako su financijska sredstva Zaklade odobrena Medicinskoj Å¡koli VaraÅ¾din u iznosu od 5.000 kuna za projekt â€žVidim i (ne)reagiram?!“ kao program prevencije vrÅ¡njaÄkog nasilja putem interneta, zatim Srednjoj Å¡koli Novi Marof za projekt â€žUÄinimo mlade pjeÅ¡ake, bicikliste i vozaÄe sigurnijima u cestovnom prometu u Gradu Novom Marofu“ u iznosu od 1.400 kuna, Strojarskoj i prometnoj Å¡koli VaraÅ¾din u iznosu od 7.000 kuna za projekt â€žSprjeÄavanje prometnih nesreÄ‡a sa pjeÅ¡acima srednjoÅ¡kolske dobi“, te Osnovnoj Å¡koli Ludbreg za projekt â€žSigurno u prometu“ iznos od 5.000 kuna.

Zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije i upravitelj Zaklade â€žSveti Mihael“ Alen KiÅ¡iÄ‡ istaknuo je tom prilikom kako je zadovoljan Å¡to je Zaklada dobila prve dobitnike potpore i tako dobila svoj puni zamah.

–ZaokruÅ¾ena je time priÄa koja se razvila kroz dobru ideju i suradnju Policijske uprave varaÅ¾dinske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a koja je nagraÄ‘ena i od struÄnjaka kao najbolja inicijativa u drÅ¾avi na podruÄju poveÄ‡anja sigurnosti kroz suradnju policije i regionalne i lokalne samouprave. VeÄ‡ prvi natjeÄaj pokazao je da postoji puno interesa, a sukladno naÅ¡im pravilnicima fokusirali smo se na projekte koji se tiÄu prevencije kriminaliteta kod mladih osoba. Veseli nas Å¡to su naÅ¡e Å¡kole prepoznale Å¡ansu i javile se, a uz projekte koji podiÅ¾u sigurnost sudionika u prometu imamo i projekt zaÅ¡tite od nasilja na internetu Å¡to je danas vrlo aktualna tema kod mladih ljudi – rekao upravitelj Alen KiÅ¡iÄ‡ na sjednici Upravnog odbora te najavio da Ä‡e se nastaviti s prikupljanjem sredstava kojima Ä‡e se financirati nove potpore, te kako vjeruje da Ä‡e sada biti lakÅ¡e jer Ä‡emo na primjerima potpomognutih projekata moÄ‡i svim potencijalnim podupirateljima pokazati koje su prednosti financiranja prevencije kriminaliteta na podruÄju naÅ¡e Å¾upanije.

Osim potpora, Upravni odbor je dao uvjetno pozitivno miÅ¡ljenje DruÅ¡tvu za Å¡portsku rekreaciju Salinovec za projekt â€žEdukacija biciklista za poveÄ‡anje uoÄljivosti u cestovnom prometu“ u iznosu od 5.000 kuna, a razmatrane su i prijave koje nisu dobile pozitivno miÅ¡ljenje o dodjeli potpore iz sredstava Zaklade.

www.vzaktualno.hr