2015. – Stranica 281

26. lipnja 2015.

126

OpÄ‡ina Beretinec Å¾eli postati primjer razvoja. O tome govori naÄelnik Igor Kos. Na poÄetku u nekoliko reÄenica predstavite OpÄ‡inu Beretinec.

OpÄ‡ina Beretinec nalazi se u srediÅ¡tu VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Susjedi su nam OpÄ‡ina Vidovec, Grad VaraÅ¾din, OpÄ‡ina Sveti Ilija, Grad Ivanec. PovrÅ¡inom smo jedna od najmanjih opÄ‡ina. Imamo 12,5 kvadratnih kilometara, 2178 stanovnika. Jedna mala, lijepa opÄ‡ina. Geografski poloÅ¾aj nam je odliÄan, u blizini VaraÅ¾dina. U prilog nam idu i dvije obilaznice, brze ceste prema Zagrebu. Imamo prekrasnu prirodu. Na nama je da to iskoristimo. Trenutno nismo niti najloÅ¡iji, niti najbolji. Htjeli bismo iz tog prosjeka izaÄ‡i u izvrsnost da budemo primjer drugim opÄ‡inama.

Zbog blizine VaraÅ¾dina veÄ‡ina radno sposobnog stanovniÅ¡tva poslom je vezana uz grad, no u opÄ‡ini takoÄ‘er postoji tradicija obrtniÅ¡tva i malog poduzetniÅ¡tva.

Do VaraÅ¾dina ima sedam kilometara i naravno da ljudi veÄ‡inom rade u gradu ili

Äak dalje. Imamo nekoliko gospodarskih subjekata, malih obrtnika, od automehaniÄara i autoprijevoznika do cvjeÄ‡ara i OPG-ova. Ja sam uvjeren da Ä‡e se taj trend vrlo brzo promijeniti jer intenzivno radimo na oÅ¾ivljavanju naÅ¡e poduzetniÄke zone i htjeli bismo da naÅ¡i ljudi primarno rade ovdje, ali i da nam u buduÄ‡nosti doÄ‘u i iz drugih opÄ‡ina.

Za razvoj opÄ‡ine potrebna je podrÅ¡ka. Kakva je suradnja s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom i kakva je situacija s apliciranjem prema EU fondovima te na razne natjeÄaje na nacionalnoj razini?

Suradnja je odliÄna i sa Å½upanijom i s ministarstvima gospodarstva, graditeljstva i drugima. Jasno da moÅ¾emo puno sami, ali bez podrÅ¡ke s viÅ¡e razine teÅ¡ko je napraviti ono Å¡to smo zamislili. Posebno smo pripremili dokumentaciju za natjeÄaje za Fond ruralnog razvoja u listopadu. Prijavit Ä‡emo ceste, gotova je dokumentacija za djeÄji vrtiÄ‡ i djeÄja igraliÅ¡ta. Do sad smo iskoristili sredstva domaÄ‡ih natjeÄaja, posebno Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i ministarstva pa smo obnovili zgradu opÄ‡ine, djeÄjeg vrtiÄ‡a, DVD-a. U planu je ove godine i DruÅ¡tveni dom u ÄŒreÅ¡njevu. UlaÅ¾emo u energetsku obnovu da bismo sutra mogli Å¡tedjeti i to je pametno i dugoroÄno ulaganje. Fondovi EU-a koji nam se otvaraju su izuzetno velika prilika koju ne smijemo propustiti.

Koji se infrastrukturni projekti planiraju u narednom razdoblju?

Ove godine smo poÄeli s ureÄ‘enjem naÅ¡a dva potoka koji su u dosta loÅ¡em stanju pa je bilo i poplava. U suradnji s Hrvatskim vodama ureÄ‘en je jedan dio potoka Beretinec, na jesen Ä‡e se to dovrÅ¡iti. Ovih dana kreÄ‡e i ureÄ‘enje potoka PiÅ¡kornica od Ledinca prema ÄŒreÅ¡njevu. Krenut Ä‡e i izgradnja semafora u srediÅ¡tu Beretinca. Dogovoreno je to sa Å½UC-om i Policijskom upravom zbog sigurnosti sudionika u prometu, posebno djece. Najbitnija je infrastruktura u poduzetniÄkoj zoni.

Kakva je situacija Å¡to se tiÄe OPG-ova i nezaobilaznog vinarstva?

Imamo Udrugu vinogradara, a na zadnjoj izloÅ¾bi se pokazalo da imamo kvalitetna vina. Dosta ljudi se bavi poljoprivredom, neki imaju OPG-ove pa proizvode prodaju izvan opÄ‡ine i Å¾upanije, a dio se bavi poljoprivredom za vlastite potrebe. Ono Å¡to je problem, ne samo naÅ¡, je jako puno malih rascjepkanih parcela. Nadam se da Ä‡e to vremenom mijenjati. Uloga OpÄ‡ine je da pomogne pa smo razgovarali s nekim OPG-ovima o prijavama na fondove za kupnju mehanizacije, za ulaganje u proÅ¡irenje kapaciteta.

OÄuvana tradicija i bogata kulturna baÅ¡tina kao i gastro ponuda turistiÄki su potencijali u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, a sigurno i OpÄ‡ina Beretinec ima na tom podruÄju neÅ¡to za ponuditi?

Mi smo sve ove stvari definirali u Strategiji razvoja i bili smo jedna od prvih opÄ‡ina koja je to napravila. Gastro ponuda, seoski turizam, biciklistiÄke staze, vinske ceste, to je ogroman potencijal. Imamo prekrasnu prirodu, ljude koji proizvode zdravu hranu i dobro vino, samo trebamo to pametno povezati. Veliku korist ima Ä‡e izravno ljudi koji se bave time, a na kraju i OpÄ‡ina u proraÄunu. Turisti su nam zanimljivi, osobito zbog blizine VaraÅ¾dina i Zagreba. Tu je i nezaobilazna tema dvorca Å aulovec, kulturnog dobra Äiji sudbinu ne znamo, ali spremni smo ga preuzeti.

OpÄ‡inu karakterizira i kvalitetan rad Udruga.

Osnovni smisao udruga je da se ljudi okupljaju radi nekog zajedniÄkog interesa, a joÅ¡ bitnija stvar je da ukljuÄe mlade ljude. Mala smo opÄ‡ina, imamo sedam udruga, od nogometnog kluba i malonogometnog kluba preko KUD-a do vinogradara i vatrogasaca. Dobar primjer kako bi udruge trebale funkcionirati je udruga mladih koja je uz pomoÄ‡ OpÄ‡ine dobila prvi malo veÄ‡i projekt iz Europskog socijalnog fonda vrijedan 199.000 kunapa Ä‡e imati dosta aktivnosti i edukacija. NaÅ¡e udruge moraju razmiÅ¡ljati kako da same doÄ‘u do sredstava. OpÄ‡ina Ä‡e ih uvijek podupirati i davati za osnovno, a neÅ¡to viÅ¡e morat Ä‡e traÅ¾iti kroz projekte. ObiljeÅ¾ili smo 40 godina djelovanja NK Beretinec, KUD Ä‡e obiljeÅ¾iti pet godina, a u rujnu imamo 50 godina LU TrÄka Å aulovec koja nam je veliki potencijal zbog lovnog turizma. Vrhunac sa svim udrugama je od 10. do 12. rujna uz Dan opÄ‡ine. Dobili smo projekt fonda “Europa za graÄ‘ane” s hrvatskim partnerima iz Grosswarsdorfa u Austriji te Horvatzsidanyja u MaÄ‘arskoj, a ovdje Ä‡e biti viÅ¡e od stotinu gostiju. To je dobra turistiÄka i gospodarska promocija.

Za kraj u kojem smjeru vidite razvoj OpÄ‡ine?

Nije bitno gdje smo nego kamo idemo. Zacrtali smo Å¡to hoÄ‡emo i za 4-5 godina bit Ä‡emo opÄ‡ina koja je primjer drugima u podruÄju gospodarstva, malog poduzetniÅ¡tva, obrtniÅ¡tva, turizma, zdravog Å¾ivota. Sami moramo raditi na tome okupljajuÄ‡i ljude koji znaju i mogu.

Å½upanija i OpÄ‡ina odliÄno suraÄ‘uju

VaraÅ¾dinska Å¾upanije i OpÄ‡ina Beretinec sudjeluju u zajedniÄkom projektu Aglomeracija VaraÅ¾din, jednom od najveÄ‡ih projekata Å½upanije u njenoj povijesti. Projekt je, zajedno s izgradnjom proÄistaÄa, “teÅ¾ak” viÅ¡e od 600 milijuna kuna. Po rijeÄima zamjenika Å¾upana Alana KoÅ¡iÄ‡a dovrÅ¡etkom projekta Äak 90 % domaÄ‡instva opÄ‡ine Beretinec moÄ‡i Ä‡e se ukljuÄiti na kanalizaciju, Å¡to je jedan od najveÄ‡ih postotaka meÄ‘u svim opÄ‡inama i gradovima koji sudjeluju u projektu.

Drugi veliki projekt na kojem suraÄ‘uju Å½upanija i OpÄ‡ina je uvoÄ‘enje mreÅ¾e Å¡irokopojasnog interneta sredstvima Ministarstva gospodarstva i fondova EU-a. Cijela opÄ‡ina bit Ä‡e obuhvaÄ‡ena mreÅ¾om Å¡irokopojasnog interneta brzine 30 mbps, a u buduÄ‡nosti 100 mbps. OpÄ‡ina Beretinec tako Ä‡e imati iste uvjete kao i velike urbane sredine.

– Time se podiÅ¾e standard Å¾ivota mjeÅ¡tana, ali se i stvaraju pretpostavke za daljnji razvoj i gospodarskog i civilnog sektora – zakljuÄio je KoÅ¡iÄ‡.

Foto: BBK Asi

OpÄ‡ina koja prepoznaje svoj turistiÄki potencijal

Direktorica TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije Elizabeta Dolenec za opÄ‡inu Beretinec kaÅ¾e da ima potencijala prije svega u gastro turizmu, zbog nekoliko vrhunskih OPG-ova koji mogu zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje. OpÄ‡ina ima dosta toga za ponuditi i u rekreacijskom turizmu jer je kao stvorena da se najbolje “upozna” ili na biciklu ili Å¡etnjom.

– TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije zajedno s OpÄ‡inom radi na osmiÅ¡ljavanju i stvaranju pretpostavki za razvoj turizma za Å¡to OpÄ‡ina Beretinec svakako ima i uvjete i ljude koji to znaju napraviti – naglasila je Dolenec.

Jubilarna "ŠIC NA BIC" biciklijada u Marofu

26. lipnja 2015.

151

“Å IC NA BIC”, tradicionalna novomarofska biciklijada, ove Ä‡e se godine odrÅ¾ati jubilarni deseti put u organizaciji udruge mladih “Mladi za Marof” te uz potporu Grada Novog Marofa, biciklistiÄkog kluba “BK Maraton” i udruge mladih “Alternativa”. U subotu, 27. lipnja 2015., od 8 sati zapoÄet Ä‡e okupljanje i tehniÄki pregled bicikala na Trgu hrvatske drÅ¾avnosti u Novom Marofu.

Kotizacija za sudjelovanje iznosi 30 kuna, a ukljuÄuje majicu biciklijade, klipiÄ‡ na startu te vodu tijekom cijele rute, besplatan ruÄak te piÄ‡e na veÄernjem koncertu grupe Zadruga.

– U 10 sati Ä‡e se u, nadamo se, velikom broju na znak GradonaÄelnika krenuti u joÅ¡ jednu biciklistiÄku avanturu. Ruta ovogodiÅ¡nje biciklijade prvo vodi prema MadÅ¾arevu pa preko Donjeg MakojiÅ¡Ä‡a do BrezniÄkog Huma. Od Huma se dalje vozi kroz RadeÅ¡iÄ‡ prema ViniÄnom te se kroz KraÄevec stiÅ¾e u Visoko, gdje Ä‡e za sve bicikliste kod LD “Jareb” biti organiziran ruÄak. Na povratku put vodi u Äurinovec i Sudovec te se kroz KipiÅ¡Ä‡e u poslijepodnevnim satima stiÅ¾e natrag u Novi Marof – javljaju organizatori.

Za prometnu sigurnost tijekom cijele rute Ä‡e, kao i proteklih godina, brinuti djelatnici IV policijske postaje “Novi Marof”.

Slogan ovogodiÅ¡nje biciklijade, koji je osmiÅ¡ljen za Å¡to bolju motivaciju potencijalnih biciklista i biciklistica, glasi “Biciklom preko brda, da bi guza bila tvrda!”. Vjerujemo da Ä‡e sve sudionike, no isto tako i one koji podrÅ¾avaju “Å IC NA BIC”, veoma razveseliti i proslava u Äast ovog jubilarnog dogaÄ‘anja, koja Ä‡e se odvijati u veÄernjim satima u prostoru marofske Stare Å¡kole uz grupu Zadruga! Ulaznica za koncert stoji 25 kuna, a svi biciklisti biti Ä‡e nagraÄ‘eni gratis piÄ‡em po izboru.

“Å IC NA BIC” je tijekom posljednjih godina postala jedna od najpoznatijih rekreativnih biciklijada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koja godiÅ¡nje okuplja preko dvjestotinjak biciklista spremnih na Äetrdesetak kilometara uÅ¾ivanja na dva kotaÄa diljem predivnog krajolika Å¡ire okolice Novog Marofa te okolnih gradova i opÄ‡ina.

– Ove godine nadamo se joÅ¡ i veÄ‡em odazivu te vas stoga pozivamo da nam se bez straha veselo pridruÅ¾ite, budete dio joÅ¡ jedne legendarne biciklijade te da s nama stignete na cilj (i postignete cilj iz slogana) jubilarnog, desetog po redu “Å IC NA BIC-a”! – poruÄuju iz organizacije.

Otvorenje izloÅ¾be "Istina jednog vremena" Darka Gorenaka

26. lipnja 2015.

145

U nedjelju, 28. lipnja 2015. u Murskom SrediÅ¡Ä‡u, odrÅ¾ati Ä‡e se otvorenje izloÅ¾be varaÅ¾dinskog fotografa Darka Gorenaka, Älana Fotokluba Sloboda.

IzloÅ¾ba “Istina jednog vremena” tematska je izloÅ¾ba o danima Domovinskog rata, a u Murskom SrediÅ¡Ä‡u odrÅ¾ava se povodom obiljeÅ¾avanja 24. godiÅ¡njice zaustavljanja tenkova JNA na putu prema Sloveniji.

Otvorenje izloÅ¾be je u 16:30 sati u prostorima gradske uprave, Ulica bana Josipa JelaÄiÄ‡a 10 u Murskom SrediÅ¡Ä‡u.

Bez pomoÄ‡i Vlade nema cjelovitog rješenja

26. lipnja 2015.

119

Povjerenstvo HDZ-a Grada VaraÅ¾dina i predsjednik Damir Habijan oglasili su se priopÄ‡enjem u kojem se osvrÄ‡u na situaciju u JUGS-u. PriopÄ‡enje prenosimo u cijelosti:

Nakon Å¡to su vijeÄ‡nici Gradskog vijeÄ‡a Grada VaraÅ¾dina iz redova Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na protekloj sjednici Gradskog vijeÄ‡a odrÅ¾anoj u petak 19. lipnja nisu podrÅ¾ali prijedlog zakljuÄka o potpisivanju aneksa Sporazuma s jednom bankarskom institucijom o odgodi roka podmirenja dugova Javne ustanove Gradski stanovi (JUGS), obraÄ‡amo se javnosti kako bi pojasnili razloge za takvu odluku naÅ¡ih vijeÄ‡nika i joÅ¡ jednom iznijeli stavove naÅ¡e stranke u rjeÅ¡enju tog problema:

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) zalaÅ¾e se za trajno i cjelovito rjeÅ¡enje problema u Javnoj ustanovi Gradski stanovi VaraÅ¾din, a time i smanjenje pritiska na ProraÄun Grada VaraÅ¾dina na naÄin da u okviru zakonskih moguÄ‡nosti Vlada Republike Hrvatske osigura Gradu VaraÅ¾dinu pomoÄ‡ u iznosu od 21 milijun kuna. Da podsjetimo javnost, takav smo javni poziv Vladi i premijeru MilanoviÄ‡u osobno uputili prije mjesec dana, ali nikakve reakcije ni odgovora do sada nije bilo. Å toviÅ¡e, za takav prijedlog ne Å¾ele Äuti ni gradonaÄelnik ni Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije, veÄ‡ odgodom rjeÅ¡enja problema samo stvaraju nove dugove gradskom proraÄunu. Jer, aneksom za koji su proÅ¡log petka glasali svi osim vijeÄ‡nika HDZ-a stvaraju se nove obveze po kojima Ä‡e Grad VaraÅ¾din svaki mjesec plaÄ‡ati 10 posto kamata na iznos glavnice, te mora izdati zaduÅ¾nicu na Äak 9,1 milijun kuna, uz vlastitu bjanko trasiranu mjenicu i zaloÅ¾no pravo na 12 stanova u vlasniÅ¡tvu Gradskih stanova. I time je cijeli â€žproblem“ odgoÄ‘en samo do travnja 2016. godine! A Å¡to onda?

Zato joÅ¡ jednom javno apeliramo na Vladu Republike Hrvatske i premijera osobno da u okviru zakonskih moguÄ‡nosti pomognu Gradu VaraÅ¾dinu kako bi se prevladalo postojeÄ‡e stanje, te osigurale pretpostavke za normalno funkcioniranje i stvorili temelji za novi razvoj nekadaÅ¡njeg â€žgrada po mjeri Äovjeka“.

Hrvatska demokratska zajednica u Gradu VaraÅ¾dinu ne Å¾eli se povoditi onom starom narodnom â€žÅ¡to gore – to bolje“, Äija primjena uÄestalo prati odluke â€žkukuriku koalicije“ na svim razinama. Nama je stalo do konstruktivnog i temeljitog rjeÅ¡avanja problema u duhu zajedniÅ¡tva i gradnje novih vrijednosti. Stoga zahtijevamo odgovorno i uÄinkovito ponaÅ¡anje svih aktera na politiÄkoj sceni, a osobito GradonaÄelnika i svih Älanova Gradskog vijeÄ‡a Grada VaraÅ¾dina kako se ne bi stvarale nove proraÄunske obveze za koje se veÄ‡ sada zna da se neÄ‡e moÄ‡i ispuniti, nego Ä‡e postati novi teret svih graÄ‘ana Grada VaraÅ¾dina.

Predsjednik Povjerenstva:

Damir Habijan dipl. iur.

Policijske akcije u romskom naselju Sitnice i M. SredišÄ‡u

26. lipnja 2015.

138

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje Mursko SrediÅ¡Ä‡e, u ponedjeljak, 29. lipnja od 10 do 12 sati u romskom naselju Sitnice predstavit Ä‡e “Mobilni preventivni centar policije” i pritom uspostaviti informativni punkt s ciljem provoÄ‘enja preventivnih aktivnosti iz akcije “Manje oruÅ¾ja, manje tragedija”.

Nadalje, u utorak, 30. lipnja od 9 do 12 sati u Murskom SrediÅ¡Ä‡u na Trgu BraÄ‡e RadiÄ‡, policijski sluÅ¾benici navedene postaje predstavit Ä‡e “Mobilni preventivni centar policije” uz provoÄ‘enje aktivnosti iz preventivnog projekta “ZaÅ¡titimo svoj bicikl”.

Tijekom akcije graÄ‘ani Ä‡e se upoznavati s mjerama samozaÅ¡tite od kraÄ‘a bicikala, te moguÄ‡nosti evidentiranja bicikala u Policijskoj upravi meÄ‘imurskoj.

Ukrao piliÄ‡e, guske i kokoši pa ga uhvatili

26. lipnja 2015.

140

JuÄer, 25. lipnja oko 21.20 sati u Murskom SrediÅ¡Ä‡u, Ulici Josipa Broza Tita, nepoznati poÄinitelj iz nezakljuÄanog kokoÅ¡injca, vlasniÅ¡tvo 54-godiÅ¡njaka ukrao je Å¡est piliÄ‡a, tri guske i sedam kokoÅ¡i.

Obilaskom Å¡ireg podruÄja grada policijski sluÅ¾benici Policijske postaje Mursko SrediÅ¡Ä‡e zatekli su 35-godiÅ¡njaka, koji je na biciklu u plastiÄnoj vreÄ‡i prevozio perad zavrnutih vratova (guske, kokoÅ¡i i piliÄ‡e). Mrtve Å¾ivotinje, bicikl i ruÄna svjetiljka oduzeti su od 35-godiÅ¡njaka, te je uhiÄ‡en i preveden u policijsku postaju.

KriminalistiÄka istraÅ¾ivanja se nastavljaju.

IzmeÄ‘u 21. i 25. lipnja u vikend naselju kod Gornjeg KurÅ¡anca, nepoznati poÄinitelj provalio je u vikend kuÄ‡u vlasniÅ¡tvo 59-godiÅ¡njakinje, odakle je ukrao plinski Å¡tednjak, razno posuÄ‘e, plastiÄne stolice i reÅ¡etku za roÅ¡tilj.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na viÅ¡e tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

U noÄ‡i s 25. na 26. lipnja u HodoÅ¡anu, Ulici BraÄ‡e RadiÄ‡, nepoznati poÄinitelj provalio je u trgovinu vlasniÅ¡tvo privatnog poduzeÄ‡a, odakle je ukrao razne sireve, salame, Äokolade, baterijske uloÅ¡ke, kozmetiku, cigarete i metalne koÅ¡arice za kupovinu.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na viÅ¡e tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

ÄŒetiri zlata i bronca za ritmiÄarke Vindije

26. lipnja 2015.

131

RitmiÄarke Vindije uspjeÅ¡no su nastupile na nedavno odrÅ¾anom meÄ‘unarodnom turniru u Mariboru. U B programu nastupilo je pet ritmiÄarki, dok se Lara DomisloviÄ‡ natjecala u A programu, u kategoriji 2006. godiÅ¡ta, gdje je, u viÅ¡eboju i s oba rekvizita, osvojila tri zlatne medalje.

U B programu, sa po jednim rekvizitom, nastupile su Kaja Bobek, u kategoriji 2002/2003. godiÅ¡te gdje je bila uvjerljivo najbolja, i Leona PretkoviÄ‡ koja je u istoj kategoriji osvojila 8. mjesto. U kategoriji 2006. godiÅ¡ta nastupile su Elena KoÅ¡Äak i Sara CrnÄec i podijelile 6. mjesto. NajmlaÄ‘a ritmiÄarka Vindije Rea BeliÄ‡-Å ebeÄiÄ‡ je u kategoriji 2007. godiÅ¡ta osvojila bronÄanu medalju.

www.vzaktualno.hr

U nesreÄ‡ama ozlijeÄ‘ena tri motociklista

26. lipnja 2015.

131

U prometnoj nesreÄ‡i koja se dogodila juÄer, 25. lipnja oko 13 sati na Å¾upanijskoj cesti izmeÄ‘u VaraÅ¾dina i Nove Vesi PetrijaneÄke, ozlijeÄ‘en je 20-godiÅ¡njak. On je upravljao motociklom iz smjera VaraÅ¾dina prema Novoj Vesi, te je zbog nekretanja sredinom obiljeÅ¾ene prometne trake, siÅ¡ao motociklom u desno van kolnika na oranicu.

Pritom je izgubio nadzor nad upravljaÄem i pao s motocikla. Medicinska mu je pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din, a njegove ozljede za sada nisu okvalificirane.

JuÄer, 25. lipnja oko 20.45 sati na drÅ¾avnoj cesti D 35 u Gredi, dogodila se prometna nesreÄ‡a s ozlijeÄ‘enim osobama. MuÅ¡karac starosti 40 godina upravljao je motociklom iz smjera Ivanca prema VaraÅ¾dinu.

Ulaskom u blagi lijevi zavoj, zbog neprilagoÄ‘ene brzine kretanja, prednjom stranom motocikla udario je u straÅ¾nji dio motocikla kojim je u istom smjeru upravljao 28-godiÅ¡njak. Tom je prilikom doÅ¡lo do zanoÅ¡enja oba motocikla i pada obojice vozaÄa na kolnik.

Obojica su ozlijeÄ‘ena i prevezena u OpÄ‡u bolnicu VaraÅ¾din, gdje je utvrÄ‘eno da se kod 40-godiÅ¡njaka radi o teÅ¡kim tjelesnim ozljedama opasnim po Å¾ivot, dok je 28-godiÅ¡njak nakon pruÅ¾ene medicinske pomoÄ‡i puÅ¡ten kuÄ‡i.

45-godišnjaku kaznena prijava zbog ozlijeÄ‘ivanja psa

26. lipnja 2015.

132

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje VaraÅ¾din dovrÅ¡ili su kriminalistiÄko istraÅ¾ivanje nad 45-godiÅ¡njakom, zbog sumnje da je u ponedjeljak, 22. lipnja oko 14 sati na deponiju smeÄ‡a u ulici Mate MelinÄeka u SraÄincu, ozlijedio psa mjeÅ¡anca – javljaju iz PU varaÅ¾dinske.

Da podsjetimo, 45-godiÅ¡njak je psa vezao povodnikom za stablo i izudarao ga po glavi.

OzlijeÄ‘ena je Å¾ivotinja prevezena u veterinarsku stanicu u ÄŒakovcu gdje je podvrgnuta operacijskom zahvatu zbog utvrÄ‘enih viÅ¡estrukih prijeloma kostiju glave. Protiv 45-godiÅ¡njaka podnijet Ä‡e se kaznena prijava za kazneno djelo Ubijanje ili muÄenje Å¾ivotinja.

ObiljeÅ¾avanje MeÄ‘unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga

26. lipnja 2015.

149

Generalna skupÅ¡tina Ujedinjenih naroda je 1987. proglasila 26. lipnja MeÄ‘unarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama Å¾eleÄ‡i time ukazati sveukupnoj javnosti na sve veÄ‡i i rastuÄ‡i problem zlouporabe sredstava ovisnosti. Prilika je to da se progovori o jednom od najveÄ‡ih javnozdravstvenih problema danaÅ¡njice, posebno ozbiljnom u dijelu brige za zdravlje mlade populacije.

Naime, procjenjuje se da je u razvijenim zemljama zlouporaba sredstava ovisnosti vodeÄ‡i uzrok oboljevanja i smrtnosti kod mladih, povezan s brojnim nesreÄ‡ama, duÅ¡evnim poremeÄ‡ajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima te riziÄnim ponaÅ¡anjima.

Prema World Drug Report 2014. u svijetu je oko 243 milijuna (5,2%) ljudi u prethodnoj godini barem jednom uzelo neku ilegalnu drogu. Iako relativno stabilna, joÅ¡ uvijek je visoka uporaba droga i u europskom okruÅ¾enju, procjenjuje se da je gotovo Äetvrtina odrasle populacije u Europskoj uniji barem jednom u Å¾ivotu uzela neku nezakonitu psihoaktivnu tvar.

Prema izvjeÅ¡Ä‡u Europskog centra za praÄ‡enje droga i ovisnosti o drogama 2015., biljeÅ¾i se smanjenje broja novih heroinskih ovisnika, ali i dalje je veoma visoka uporaba kanabisa, a posebno zabrinjava pojava i koriÅ¡tenje novih sintetiÄkih droga.

Iz podataka nacionalnog Registra osoba lijeÄenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, vidljivo je da je u Hrvatskoj u 2014. godini bila na lijeÄenju zbog ovisnosti 7812 osoba, Å¡to je gotovo identiÄno broju lijeÄenih prethodne godine (7857) i ukazuje na to da je da je doÅ¡lo do stabilizacije broja lijeÄenih osoba.

PraÄ‡enjem u Registru vidimo da djelovanje sustava za prevenciju ovisnosti i izvanbolniÄko lijeÄenje ovisnika uspijeva ovisnike zadrÅ¾ati sve duÅ¾e u tretmanu, a ujedno se smanjuje broj novih ovisnika, posebno o opijatima. Protekle godine se u sustavu biljeÅ¾i tek 205 novopridoÅ¡lih ovisnika o opijatima Å¡to ukazuje da je lijeÄenje djelotvorno i da heroinski ovisnici nisu prepuÅ¡teni ulici i kriminalnom miljeu te ne â€žproizvode“ nove heroinske ovisnike.

VeÄ‡inu lijeÄenih osoba Äine muÅ¡karci (82,4%). ProsjeÄna dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva iznosi 16,1 godina, a prosjeÄna dob prvog uzimanja heroina je 20 godina.

Stopa lijeÄenih osoba zbog zlouporabe droga u odnosu na 100 000 stanovnika u dobi od 15.-64. godine za Hrvatsku iznosi 270,8, a stopa lijeÄenih zbog ovisnosti o opijatima iznosi 216,1.

MeÄ‘imurska Å¾upanija je sa stopom ukupno lijeÄenih od 149,7 i lijeÄenih zbog ovisnosti o opijatima 113,2, ispod hrvatskog prosjeka.

Niska je stopa zaraÅ¾enosti HIV-om (0,2%), a uoÄava se i pad prevalencije hepatitisa C (25,1%), dok zaraÅ¾enost hepatitisom B pokazuje uzlazni trend (6,3%).

Sve viÅ¡e zabrinjava koriÅ¡tenje novih psihoaktivnih tvari koje svojim djelovanjem oponaÅ¡aju uÄinak tzv. tradicionalnih droga. Mnoge od tih tvari se prodaju legalno, u tobacco i smartshopovima ili preko internet prodaje te se zato u Å¾argonu i nazivaju â€žlegalice“, tj. â€žlegal highs“. U 2013. godini praÄ‡enjem EMCDDA utvrÄ‘ena je Äak 651 internet stranica preko koje su se mogla kupiti takva sredstva.

Interes za koriÅ¡tenjem tzv. legalica primjetan je i u MeÄ‘iurskoj Å¾upaniji, a posebno je to zabrinjavajuÄ‡a pojava meÄ‘u Å¡kolskom djecom i mladima.

Na pitanje da li su ikada u Å¾ivotu koristili neku od novih droga i koju, meÄ‘u ispitanim uÄenicima 7. i 8. razreda osnovne Å¡kole pozitivno je odgovorilo 2% djeÄaka i 1% djevojÄica. MeÄ‘u ispitanim srednjoÅ¡kolcima gotovo su svaki treÄ‡i mladiÄ‡ (29%) i svaka deseta djevojka (11%) probali neku od novih droga. NajÄeÅ¡Ä‡e koriÅ¡teno sredstvo je Galaxy kojeg je meÄ‘u ispitanim uÄenicima 7. i 8. razreda osnovne Å¡kole probalo 2% djeÄaka i 1% djevojÄica. Od ispitanih uÄenika 2.r. srednje Å¡kole Galaxy je probao svaki peti mladiÄ‡ (20%) te 8% djevojaka.

(Rezultati istraÅ¾ivanja o stavovima, navikama i koriÅ¡tenju sredstava ovisnosti meÄ‘u Å¡kolskom djecom i mladima, prosinac 2013, Zavod za javno zdravstvo MeÄ‘imurske Å¾upanije.)

NajÄeÅ¡Ä‡e koriÅ¡tena sredstva su sintetski kanabinoidi- mjeÅ¡avina bilja koja se prodaje kao â€žosvjeÅ¾ivaÄi prostora“, soli za kupanje, gnojivo za biljke, itd. uz Äestu napomenu na ambalaÅ¾i kako nisu za ljudsku konzumaciju. SadrÅ¾e sintetske kanabinoide pa se puÅ¡enjem postiÅ¾u uÄinci sliÄni uÄinku tetrahidrokanabinola (THC), veÅ¾uÄ‡i se (kao i THC) na kanabinoidne receptore u srediÅ¡njem Å¾ivÄanom sustavu. Mogu se pojaviti i kao smola, bijeli prah ili kristali, ulje. Na trÅ¾iÅ¡tu su poznati kao Galaxy, Rainbow, Spice, Solar, Atomix, Sharp, itd.

Potaknuti novonastalom situacijom i trendovima u koriÅ¡tenju psihoaktivnih supstanci, struÄnjaci iz Djelatnosti za zaÅ¡titu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniÄko lijeÄenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo MeÄ‘imurske Å¾upanije, osmislili su edukativni letak namijenjen prvenstveno roditeljima, ali i cjelokupnoj javnosti, uz Å¾elju da se boljom informiranoÅ¡Ä‡u osnaÅ¾e zdrave snage druÅ¡tva u suoÄavanju s ovom pojavom. Letak je dio ciklusa edukativnih materijala â€žDobro je znati“ pod nazivom â€žO novim drogama-Äinjenice koje roditelj mora znati“, a promovirat Ä‡e se i predstaviti javnosti u suradnji Zavoda za javno zdravstvo s Povjerenstvom za suzbijanje zlouporabe opojnih droga MeÄ‘imurske Å¾upanije, Policijskom upravom meÄ‘imurskom i Å¡kolskim preventivnim programima u romskom naselju Sitnice, u ponedjeljak 29. lipnja 2015. u 11 sati.

U ZZJZ MÅ½ prevenciju i tretman ovisniÄkih ponaÅ¡anja obavlja Djelatnost za zaÅ¡titu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniÄko lijeÄenje ovisnosti u kojoj uz stalno zaposleni tim kojeg Äine lijeÄnica Å¡kolske medicine, psiholog i medicinska sestra, kao vanjski suradnici rade i psihijatar, dvije socijalne pedagoginje i socijalna radnica, a istiÄemo i dobru i kvalitetnu suradnju s ostalim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama opÄ‡e medicine, pravosudnim sustavom, PUM, CZSS, Å¡kolama te udrugama koje se bave ovisnicima.

Uz rad s ovisnicima i njihovo lijeÄenje, neizostavni dio borbe protiv zlouporabe droga je edukativni preventivni rad s mladima, njihovim roditeljima i cjelokupnom javnoÅ¡Ä‡u na usvajanju znanja o Å¡tetnosti sredstava ovisnosti i usvajanja zdravih stilova Å¾ivota, a nadamo se da Ä‡e i ovaj letak o novim drogama doprinijeti tom naÅ¡em zajedniÄkom nastojanju.