Poduzetnici se najÄešće uplaÅ¡e formalnosti i projektne dokumentacije koja prati odreÄ‘eni projekt, tako da subjektivno smatraju kako je apliciranje na projekt zapravo gubitak vlastitih financijskih sredstava i vremena, a nisu niti sigurni hoće li dobiti pozitivnu odluku o prihvatljivosti projekta.
TakoÄ‘er, kompliciranost pristupa samim sredstvima takoÄ‘er je jedan od kamena spoticanja meÄ‘u poduzetnicima. Naime, dosadaÅ¡nja praksa sufinanciranja nekog EU projekta znaÄila je da su morala postojati odreÄ‘ena vlastita sredstva koja su se planirala investirati u dugoroÄno odreÄ‘en projekt, da bi se investirana sredstva zatim vratila.
Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede jedna je od struÄnih predavaÄa projekta Poslovni uzlet koji Poslovni dnevnik organizira drugu godinu zaredom s ciljem razvoja poduzetniÅ¡tva i obrta. GÄ‘a Hajduković održat će na Poslovnom uzletu grada Ivanca 18. lipnja besplatnu edukaciju na temu “EU sredstva za ruralni razvoj – unaprijedite svoje gospodarstvo novcem iz EU-a”.
Popis svih edukacije dostupan je ovdje, a svoje mjesto na navedenom događaju možete osigurati na linku.
Davorka Hajduković rekla nam je što sudionici mogu saznati na nadolazećoj edukaciji.
U Äemu poduzetnici najviÅ¡e grijeÅ¡e prilikom apliciranja na EU fondove?
Naime, apliciranje projekta iz nekog EU fonda znaÄi da postoji jasna vizija onoga koji želi uložiti, koristi i prednosti koje iz projekta proizlaze, te mjerljivi i usporedivi podaci koji su rezultat ulaganja, stoga i ne Äudi logika intervencije prakse sufinanciranja u proÅ¡losti.
Imovinsko-pravni odnosi takoÄ‘er su jedan od problema s kojim se susreću poduzetnici u ruralnim sredinama. Kada je rijeÄ o ulaganjima u fiziÄku imovinu, potrebno je priložiti uloÅ¡ke iz zemljiÅ¡nih odjela, koji su ili nesreÄ‘eni ili su same knjige devastirane, pa nema upisanih vlasnika Äestica zbog niza razloga. Nemogućnost izdavanja graÄ‘evinske dozvole jedan je od kljuÄnih problema prilikom ostvarivanja investicije.
Osim toga, poduzetnici Äesto pogreÅ¡no interpretiraju prihvatljivost troÅ¡kova ulaganja, odnosno kriterije prihvatljivosti samih projekata, pa se zbog zamrÅ¡enosti katkad ne upuÅ¡taju u proces apliciranja vlastitog projekta.
DosadaÅ¡nja praksa poslovanja pokazala je kako pojedini poduzetnici teÅ¡ko dokazuju likvidnost, iako su prodali vlastite proizvode, zbog problema u naplati faktura, ali i zbog potraživanja države, odnosno plaćanja PDV-a na fakturu koja nije naplaćena, te ostalih parafiskalnih nameta. Ipak ulaganje u poljoprivredu, osim kvantitativnih uÄinaka, ima i dugoroÄni ishod smanjenja depopulacije ruralnih podruÄja.
Na koje naÄine im je Ministarstvo na raspolaganju?
Ministarstvo poljoprivrede je posredniÄko tijelo koje policy zajedniÄku poljoprivrednu politiku sa nadnacionalne razine kolokvijalno reÄeno ‘spuÅ¡ta’ na nacionalnu razinu.
Naime, svi zakoni (Uredbe) koji se donesu na razini Unije, odluke, smjernice, preporuke ili miÅ¡ljenja vertikalno se prenose na nacionalnu razinu, a pravilnicima se tada regulira naÄin postupanja.
Ministarstvo ima zadaću svim akterima unutar arene zajedniÄke poljoprivredne politike osigurati jednake pozicije i mogućnosti na zajedniÄkom tržiÅ¡tu Europske unije. Zakonodavni okvir mora biti razumljiv akterima, te jednako tako akteri moraju biti u mogućnosti sudjelovati u policy procesu koji se tiÄe njih samih.
To znaÄi da Ministarstvo mora suraÄ‘ivati i djelovati s ostalim institucijama kako bi omogućilo primjerice lakÅ¡i pristup financiranju poduzetnika, ili jednostavniji naÄin pristupa aplikacije na mjere unutar Programa ruralnog razvoja.
Da bi to ostvarilo, Ministarstvo svojim edukativnim kampanjama omogućava dostupnost relevantnih informacija, a Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i meÄ‘unarodnu suradnju stoji svim svojim korisnicima na raspolaganju kada je rijeÄ o upitima ili informacijama vezanim program ruralnog razvoja.
