Maturanti na varaždinskom Korzu zaplesali Quadrillu
500-tinjak maturanata iz srednjih Å¡kola s područja Varaždina, Ludbrega, Novog Marofa, Vinice i MaruÅ¡evca jutros je na varaždinskom glavnom trgu zaplesalo Quadrillu, te nastavilo tradiciju pokuÅ¡aja obaranja rekorda te ulaska u Guinnessovu knjigu rekorda.

Na vrućem Korzu otplesali su svoju koreografiju, a danas ih joÅ¡ čeka i koncert tamburaÅ¡kog sastava MejaÅ¡i s početkom u 18:45 sati u dvorani Graberje.

Kako je bilo, provjerite u naÅ¡oj galeriji…



Prvi rok prijava za Kajkavijanu bliži se kraju
Do starta Kajkavijana (20. lipnja) preostalo je još mjesec dana, a još nekoliko dana preostalo je do zaključenja prvog kruga prijava. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se prijaveza ovu atraktivnu utrku do 25. svibnja, uz niže startnine.

Za one koji nisu upoznati s utrkom, Kajkavijanu organizira varaždinski Brdsko-biciklistički klub Asi, a na ovoj posebnoj utrci prolazi se preko svih najljepÅ¡ih brda i planina sjeverozapadne Hrvatske (Ivanščica, Ravna Gora, Strahinjšćica, Medvednica) te se vraća u Varaždin. Trasa Kajkavijane duga je 250 kilometara, a cilj je utrku odvoziti unutar 24 sata.  

Ako ipak niste spremni prevaliti ovu duljinu i obići sve planine na trasi, organizaju se i dvije kraće utrke – Mala Kajkavijana duga 140 kilometara te Moj prvi Kaj maraton dug 85 kilometara koji se vozi od Varaždina do vrha Ivanščice i natrag.  

kaj2

Novost ove godine bit će utrka žensko-muških timova na stazi Male kajkavijane, stoga sve natjecateljice koje sumnjaju u svoju spremnost, mogu pronaći biciklističkog partnera i prijaviti se u ovoj kategoriji. Kako bi motivirali žene da se prijave u što većem broju, organizatori im nude u pola niže cijene startnina po kategorijama, odnosno besplatno sudjelovanje ženama u kategoriji Kajkavijane!

Kajkavijana je rekreativnog tipa i svi su dobrodoÅ¡li. Svake godine utrka privlači sve veći broj sudionika iz različitih dijelova Hrvatske te iz inozemstva, a očekuje se da će ove godine biti oko 200 natjecatelja. 

Za sve natjecatelje osigurana je večera i piće na cilju, okrijepa na Ivanščici, pratnja i prijevoz za odustale zbog tehničkog kvara ili nezgode, pamučna majica, personalizrani startni broj i diploma. Oni najuspješniji po svim kategorijama dobit će i plakete i medalje, a bogati poklon paketi osigurani su za pet prvoplasiranih u svim kategorijama.

kaj3

Sve informacije o utrci možete pronaći na Internet stranici www.bbk-asi.hr/kajkavijana-2015 gdje se nalaze kompletne propozicije i način prijave, a za dodatne informacije Brdsko-biciklistički klub ASI stoji vam na raspolaganju te ih možete kontaktirati putem e-maila bbkasi@gmail.com.

"Wirginia Wolf" na Velikoj sceni HNK u Varaždinu
U utorak, 26.  svibnja 2015. u 20 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu gostovati će Istarsko narodno kazaliÅ¡te – Gradsko kazaliÅ¡te Pula s predstavom Damira Zlatara Freya “Wirginia Wolf”, prema “Tko se boji Virginije Woolf?” Edwarda Albeeja.

Dramaturgija, koreografija, kostimografija, scenografija i izbor glazbe: Damir Zlatar Frey, a igraju: Nela Kocsis, Aleksandar Bogdanović, Helena Minić/Lana Gojak i Duško Modrinić.

Antologijska drama koja već pola stoljeća s lakoćom osvaja kazaliÅ¡nu i filmsku publiku, ogleda se humornimelementima crne, mračne, divlje komedije, melodrame,tragedije, slapstica, satire …. Strast upisana u redove i izmeÄ‘u redaka mučnih, ali duhovitih dijaloga protagonista „Virginie Woolf“ Damira Zlatara Freya sjednakom svježinom, svojstvenom djelima koja nadilaze kulturoloÅ¡ke razlike, osvaja emocije publike da bi se potom njima superiorno poigrala.

ww1

Marta i George, sredovječni bračni par u sitne sate, po zavrÅ¡etku fakultetske zabave ugošćuju mladi bračni par, Nicka i Honey. Noć u kojoj se pod izlikom suviÅ¡ka alkohola ruÅ¡e ograde druÅ¡tvenih pravila, onih kojemalograÄ‘anskom sigurnošću jamče takozvani uspjeh, Damir Zlatar Frey nemilosrdno prokazuje i pokazuje naličje ove naÅ¡e civilizacije i kulture. Njegova se suvremenost ogleda i u tome Å¡to bez straha i vrlo nedvosmisleno najavljuje prodornu, agresivnu, na sve spremnu „novu“ generaciju koja promovira zamisao da je uspjeh mjerljiv isključivo kriterijima koje sa sobom donosi liberalni kapitalizam. 

Ipak, “Virginia Woolf”pruža nam mogućnost individualnoga bijega od druÅ¡tvenih konvencija, sugerirajući nam da se joÅ¡ uvijek možemo izboriti za mogućnost izbora; za pravo na vlastitu zbunjenost i Å¡utnju unutar civilizacije koja inzistira na komunikaciji buke; u pravu na postavljanje pitanja u svijetu koji takva pitanja izvrgava ruglu; u pravu na romantizam i melodramu u svijetu koji se srami emocija.

ww2

Ulaznice možete rezervirati na blagajni kazališta dnevno od 10-12 i od 18-19,30 sati na tel. 042/214 688 (kućni 203), 042 200 250 ili e-mail blagajna@hnkvz.hr.

Predstavljena pjesmarica Ane Katarine Zrinske
U atriju Starog grada u Varaždinu je u utorak navečer predstavljena pjesmarica Ane Katarine Zrinske. Riječ je jednom od najvrednijih literarnih djela hrvatske književnosti 18. stoljeća, čiji je rukopis pronaÅ¡ao i od zaborava sačuvao poznati skupljač narodnoga blaga i “lutajući reporter” Gerhard Ledić. 

NaÅ¡avÅ¡i prvu koricu knjige s potpisom Ane Katarine Zrinski, Ledić se uputio tim tragom i pronaÅ¡ao cijeli rukopis kojeg je 1991. godine darovao Nacionalnoj i sveučiliÅ¡noj knjižnici u Zagrebu. U povodu 340. obljetnice smrti Ane Katarine Zrinski rukopis pjesmarice je prepisao i za tisak priredio akademik Josip Bratulić, a izdana je u nakladi Matice Hrvatske. 

Na varaždinskom predstavljanju ovog iznimnog literarnog i povijesnog djela akademik Josip Bratulić istaknuo je kako Pjesmarica Ane Katarine Zrinski govori o jednom burnom povijesnom vremenu, te obitelji Zrinskih i Frankopana čija je sudbina neraskidivo vezana uz patnje i stradanja hrvatskog naroda, ali i o unutarnjem doživljaju i intimi pjesnikinje Ane Katarine Zrinski. 

Predsjednik varaždinskog ogranka Matice Hrvatske Ernest FiÅ¡er govorio je o velikom trudu i izdavačkom poduhvatu kojeg se prihvatio akademik Josip Bratulić, a nekoliko pjesama objavljenih  u Pjesmarici Ane Katarine Zrinski interpretirala je poznata dramska umjetnica Hana HegeduÅ¡ić

Lijepu literarnu večer u atriju Starog grada svojim su glazbenim doprinosom začinili gitaristi Darko RuÅ¡ec i Ivica TomaÅ¡ković, a ovaj izniman kulturni dogaÄ‘aj priredili su gradska organizacija zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice koja nosi ime Katarine Zrinski, te ogranak Matice Hrvatske Varaždin. 




Zuhra u humanitarnoj akciji – Brišemo (preko) granice
Jedan od najaktivnijih i sportski najosvještenijih muškaraca, Zlatan Zuhrić Zuhra priključio se pokretu #brisemogranice! Ekipa Polleo Sporta koja je inicijativu i pokrenula, s velikim je zadovoljstvom pogledala Zuhrin video poziv na sudjelovanje koji će i vas sigurno nasmijati!

Projekt #brisemogranice kojim se želi motivirati pojedince da briÅ¡u vlastite granice u životu, zainteresirao je i naÅ¡eg najpoznatijeg komičara Zuhru. Možda nije najaktivniji a ni sportski najosvjeÅ¡teniji, ali je definitivno – najduhovitiji! 

U svom video pozivu koji nam je poslao i koji možete pogledati ovdje Zuhra pokazuje svoje “zanosne miÅ¡iće”, te na simpatičan način potiče sve nas na zdrav život, upornost, trud i naravno brisanje granica. DoduÅ¡e, njemu je nemoguće snimiti ozbiljan video pa u cijelu inicijativu uključuje i BDP i ideju o brisanju “preko granice”.
 


Ako slučajno i vi želite zbrisati preko granice, molimo vas da se prije toga pridružite naÅ¡em pokretu #brisemogranice i postanete dio naÅ¡e humanitarne zajednice! Pozivamo te da nam putem druÅ¡tvenih mreža (Instagram, Twitter, Facebook) pokažeÅ¡ svoje zdrave navike i na taj način inspiriraÅ¡ druge. Koristi hashtag #brisemogranice i “post-aj” svoje fotke, video uratke ili motivacijske poruke. 

Posjeti nas na www.brisemogranice.com i svojom objavom budi jedan od motivatora. I ono najbitnije – za svaku osobu koja objavi sadržaj na druÅ¡tvenim mrežama, Polleo Sport donira po jednu kunu „Zakladi Paraolimpijac“. Uz ovu aktivnost, možeÅ¡ pridonijeti i kupnjom motivacijske narukvice „BriÅ¡emo granice“ po cijeni od 15kn gdje se sav prihod od prodaje donira spomenutoj zakladi.
 
*Napomena. Objavljivanje putem Facebooka, za razliku od Instagrama i Twittera, se ne radi “postanjem” sadržaja na zidove privatnih profila, već direktno na “wall” stranice www.facebook.com/polleosport.

 
Razgovor sa kiparom i slikarom Nenadom Opačićem
Srijeda u Muzeju, koja je na rasporedu 20. svibnja 2015. godine, iznimno se održava izvan prostora Gradskog muzeja Varaždin i to u atelijeru varaždinskog akademskog kipara i slikara Nenada Opačića. Muzej tom prigodom upriličuje razgovor s umjetnikom, gdje će publika, in situ, imati prilike vidjeti stvaralačko okružje u kojemu nastaju njegove skulpture i slike. 

Nenad Opačić (r. 1949. u Varaždinu) diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Raula Goldonija, a profesori su mu blili i: Ljubo Ivančić, Ferdinand Kulmer, Ivo Å ebalj, Matko Peić i dr. Od 1972. do 1975. godine bio je suradnik majstorske radionice Krste HegeduÅ¡ića, a od 1976. do 1991. godine voditelj Galerije Karas HDLU-a u Zagrebu. Izlagao je na oko 70 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te sudjelovao na viÅ¡e od dvjesto skupnih. Godine 2009. o njegovu opusu kroz pedeset godina stvaralaÅ¡tva objavljena je monografija autora Zdenka Rusa i Đuke Opačića. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a trenutno je predsjednik HDLU-a Varaždin. 

opacic1

Povod razgovora s Nenadom Opačićem, u sklopu Srijede u Muzeju, je njegova donacija skulpture, reljefa i slike Gradskom muzeju Varaždin, a i sudjelovanje na izložbi Velikani hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, s kojom je varaždinski muzej proÅ¡le godine gostovao u Beču, a ove godine u BudimpeÅ¡ti i Bratislavi. 

Razgovor s umjetnikom vodi likovni kritičar Milan BeÅ¡lić. Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Za sve zainteresirane Muzej organizira besplatni prijevoz autobusom u Galeriju Opačić (polazak je u 18.45 sati s Trga slobode), kao i povratak po zavrÅ¡etku programa.

U Višnjici postavljena svjetlosna prometna signalizacija
Vozače koji se, vozeći županijskom cestom kroz ViÅ¡njicu, približavaju viÅ¡njičkoj osnovnoj Å¡koli, odnedavno, da uspore i voze opreznije, poziva novopostavljena svjetlosna signalizacija. Oprez Å¡kola” pali se na dvama svjetlosnim znakovima postavljenima uz rub kolnika s jedne i druge strane Å¡kole tako da upozoravaju vozače u oba prometna pravca.

Riječ je o svjetlosnim znakovima koje je, budući da se radi o županijskoj prometnici, postavila Županijska uprava za ceste.

– Grad Lepoglava krenuo je u opsežan program da na svim naÅ¡im lokalnim nerazvrstanim cestama, odnosno na županijskim i državnim cestama, naročito tamo gdje su ustanove i gdje se kreću najmlaÄ‘i sudionici u prometu – a to su djeca, povećamo njihovu sigurnost u prometu. To činimo izgradnjom nogostupa i postavljanjem semafora, odnosno usporivača prometa na tim dionicama – istaknuo je lepoglavski gradonačelnik Marijan Å kvarić i zahvalio Županijskoj upravi za ceste Å¡to prati gradske programe. 

visnjica1

Slična svjetlosna prometna signalizacija postavljena je već ranije u Žarovnici i Lepoglavi.

– Uz program izgradnje nogostupa time želimo doprinijeti posebno sigurnosti najmlaÄ‘ih sudionika u prometu – zaključio je gradonačelnik Å kvarić koji se sa svojim zamjenikom Hrvojem Kovačem u ViÅ¡njici uvjerio u djelotvornost postavljene svjetlosne signalizacije.

Promocija knjige "Stoljeće filma u Čakovcu"
100. godiÅ¡njica kinematografske djelatnost u ÄŒakovcu, obilježiti će se promocijom knjige “Stoljeće filma u ÄŒakovcu”, u Dvorani Zrinski/Scheier , u srijedu 27. svibnja 2015. u 20 sati, te otvorenjem izložbe Mercedes BratoÅ¡ “Glamour”, takoÄ‘er u srijedu u 19.30 sati u Izložbenom prostoru Centra za kulturu ÄŒakovec.

U povodu 100. godiÅ¡njice kinematografske djelatnost 1913. – 2013. u ÄŒakovcu knjiga govori o postignućima iz pojedinih razdoblja, istraživanju, novim saznanjima o lokacijama i osobama vezanima uz kinematografsku djelatnost u proÅ¡losti grada i danas.  Istraživački tim knjigom daje prilog u pristupu i dokumentiranju temeljnog standarda u kulturi svog grada, ukazujući na njegovu tradiciju. 

Knjiga svjedoči da je suradnja različitosti moguća u cilju istraživanja iste teme. Knjiga je važna jer će biti dokument i informacija o početcima i razvoju kinematografije u našem gradu i drugih važnih detalja vezanih uz film. Na knjizi je radila grupa autora: Branimir Bunjac, Andreja Talan, Borivoj Radojčić, Jasminka Bijelić Ljubić, Helga Lajtman, Marina Oskoruš.

Projekt “Stoljeće filma u ÄŒakovcu” započeo je objavljivanjem Facebook stranice, a nastavljen istraživačkim radom i izložbom “Stoljeće filma u ÄŒakovcu” u Izložbenom prostoru Centra za kulturu (studeni 2013.), a financiran sredstvima Ministarstva kulture i grada ÄŒakovca. Izložba je bila izuzetno dobro prihvaćena i posjećena od graÄ‘ana. Grad ÄŒakovec i Centar za kulturu ÄŒakovec u studenom 2013. otkrivaju spomen ploču na mjestu prvog čakovečkog kina u ulici RuÄ‘era BoÅ¡kovića.

film1

Iz recenzije: Petar Krelja “IZMEĐU SANJARIJA ALEKSANDRA LIFKE I ANIME EDE LUKMANA”

Da bi svake hvale vrijedni autori ove, ponovimo, izuzetno dragocjene knjige (Helga Lajtman, Branimir Bunjac, Andreja Talan, Borivoj Radojčić, Jasminka Bijelić Ljubić, Marina OskoruÅ¡), mogli znanstvenički samozatajno odraditi svoje zahtjevne istraživačke zadatake, morali su se znati predano i strpljivo nositi sa znatnim količinama arhivske graÄ‘e. Upravo nas ta činjenica navodi na pomisao da se, uz prikazivalaÅ¡tvo, ÄŒakovec mogao pohvaliti i već utvrÄ‘enom činjenicom da su se, meÄ‘u tolikim desetinama napisa Å¡to su govorili o filmovima s čakovečkog kino-programa, a posebno oni već spomenutog Kalmana Mesarića, mogu tretirati kao relevantni filmsko-publicistički zameci. Marni i svome poslu posve predani autori ove izuzetno dragocjene i trajno vrijedne knjige, nesebično su nam podarili plodove svoga, kadÅ¡to mukotrpnog istraživačkog rada – poručivÅ¡i nam: 

– Ukazivali smo da je ÄŒakovec svojom tradicijom neprekinute stoljetne prikazivačke djelatnosti zaista pravi filmski grad.

Iz recenzije: Daniel Rafaelić “STOLJEĆE FILMA U ÄŒAKOVCU 1913. – 2013.”

Knjiga jasno i predano, edukativno i nimalo zamorno predstavlja i iz zaborava doslovce kida djelić naše filmske povijesti. No, valja posebno naglasiti kako ova knjiga ne bilježi samo lokalne specifičnosti; ona, baš suprotno, postaje novim smjerokazom svih budućih domaćih povijesti filma. Zanos prvih pokretnih slika, prva snimanja u Čakovcu, prvi nijemi crno-bijeli spektakli, pojava i širenje zvuka, pojava boje, širenje propagande, ratna i poslijeratna histerija, ideologija, novi rat i ratna depresija, uspon i pad novog hrvatskog filma te svijetlo edukativne potke filmskih događanja Centra za kulturu, obilježili su jednu golemu epohu jednog ne tako golemog hrvatskog grada.