2015. – Stranica 407

10. travnja 2015.

279

Novi Marof je ipak nekako doÅ¡ao k sebi. Posljednja dva poraza, od Vrgorca i Osijeka, gurnula su ih doslovce na rub provalije i danaÅ¡nja utakmica sa Brodom bila im je â€žbiti ili ne biti“. Uspjeli su na koncu, u dramatiÄnoj zavrÅ¡nici, pobijediti 2:1.

Opet je bilo velikih problema sa igraÄkim kadrom. Zbog obaveza na fakultetu svoj nastup otkazao je Ivan Sokser, tri Å¾uta kartona imao je Å injori, a da stvar bude gora oba vratara, KiÅ¡ak i VolariÄ‡, takoÄ‘er nisu mogla na put iz, za sada, nepoznatih razloga. Tako je na gol morao sedamnaestogodiÅ¡nji Sanjin Kopjar koji pak je bio iznenaÄ‘ujuÄ‡e dobar.

U prvom dijelu susreta nije bilo golova, a onda je u nastavku Samir KrasniÄ‡i doveo MarofÄane u vodstvo. DomaÄ‡i su ubrzo izjednaÄili, ali nakon silnog pritiska Marof je doÅ¡ao do gola i to udarcem sa deset metara kojeg je realizirao KovaÄ pet minuta prije kraja.

Ova pobjeda moÅ¾da znaÄi ostanak u ligi ili pak kvalifikacije, s obzirom da u posljednjem kolu Marof doÄekuje Nacional, a u toj se utakmici zaista nema Äemu nadati. MoÅ¾e se jedino nadati da Square pobijedi, ili izvuÄ‡e remi u Zagrebu protiv Alumnusa. Tada bi Marof ostao u ligi bez dodatnih kvalifikacija za koje nikad ne znaÅ¡ Å¡to ti nose.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinke uspješne u Beogradu

10. travnja 2015.

148

RitmiÄarke Vindije nedavno su u Beogradu sudjelovale na Palilula Cupu 2015. gdje su u A programu nastupile juniorke Rea Strnad i Mia VidakoviÄ‡, kadetkinja Tamara ArtiÄ‡ i mlaÄ‘a kadetkinja Lara DomisloviÄ‡.

Rea Strnad bila je treÄ‡a u viÅ¡eboju, prva s loptom, druga sa Äunjevima i Å¡esta s obruÄem. Mia VidakoviÄ‡ zauzela je 9. mjesto u viÅ¡eboju, 7. sa Äunjevima i 8. s obruÄem i loptom. Tamara ArtiÄ‡ je osvojila tri puta prvo mjesto, u viÅ¡eboju, s obruÄem i Äunjevima, a Lara DomisloviÄ‡ osvojila je prva mjesta s obruÄem i u vjeÅ¾bi bez rekvizita i treÄ‡e mjesto u viÅ¡eboju.

Na tradicionalnom â€žLedinom turniru prijateljstva“, u B program, Vindiju su predstavljale najmlaÄ‘e ritmiÄarke, seniorka Marjana PetriÄ‡ i juniorka Chiara Belec. Marjana PetriÄ‡ osvojila je drugo mjesto u viÅ¡eboju, prvo mjesot u vjeÅ¾bi s loptom i drugo mjesto s obruÄem. Juniorka Chiara Belec osvojila je drugo mjesto u viÅ¡eboju, prvo mjesto s obruÄem i peto mjesto s loptom.

U kategoriji kadetkinja 2004. godiÅ¡ta Leona PretkoviÄ‡ osvojila je prvo mjesto s obruÄem i Å¡esto mjesto s vijaÄom. U kategoriji 2006. godiÅ¡ta Elena KoÅ¡Ä‡ak osvojila je sedmo mjesto, a u kategoriji 2007. godiÅ¡ta Rea BeliÄ‡ Å ebeÄiÄ‡ zauzela je jedanaesto mjesto u vjeÅ¾bi bez rekvizita u konkurenciji dvadesetÄetiri natjecateljice.

SljedeÄ‡i Ä‡e nastup ritmiÄarkle Vidnije imat Ä‡e na prvenstvu Hrvatske u PoreÄu, dok Elenu MilenkoviÄ‡ oÄekuje i nastup na Svjetskom kupu u BukureÅ¡tu.

www.vzaktualno.hr

UsluÅ¾noj uljari Å½upaniÄ‡ i PPP Cafuk zlatne medalje

10. travnja 2015.

159

U ÄŒakovcu je odrÅ¾ana 5. IzloÅ¾ba buÄinog ulja Sjeverozapadne Hrvatske, a na izloÅ¾bu se prijavilo 26 proizvoÄ‘aÄa iz 4 Å¾upanije s ukupno 33 uzoraka buÄinog ulja. Od toga su 25 bila iz kategorije nerafiniranih buÄinih ulja proizvedenih na tradicionalan naÄin uz prÅ¾enje tijesta buÄinih koÅ¡tica, dok je 8 ulja bilo proizvedeno hladnim preÅ¡anjem.

U usporedbi s brojem prijavljenih prethodnih godina, ovakav rezultat ide u prilog dobrom uspjehu i kontinuitetu manifestacije.

Otvorenju su prisustvovali i Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec, zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ te zamjenik Å¾upana Krapinsko-zagorske Å¾upanije AnÄ‘elko Ferek Jambrek. Zamjenik Å¾upana KoÅ¡iÄ‡ je naglasio kako je VaraÅ¾dinska Å¾upanija jedna od inicijatora i organizatora ove izloÅ¾be, ponosna na buÄino ulje kao prepoznatljiv i cijenjen proizvod, ali i na sve proizvoÄ‘aÄe bez Äijeg truda, volje i mukotrpnog rada ne bi bilo tog tradicionalnog proizvoda.

– Svjesni smo Äinjenice da baÅ¡tinimo izrazito dugu tradiciju, u proizvodnji i upotrebi buÄinog ulja, jer se radi o proizvodu koji je srastao sa svojim Å¾iteljima – rekao je KoÅ¡iÄ‡ te Äestitao svim nagraÄ‘enima, a posebno je pohvalio sve nagraÄ‘ene iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Naime, od tri dodijeljene zlatne medalje dvije su otiÅ¡le u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, pa je tako zlatnu medalju dobila UsluÅ¾na uljara Å½upaniÄ‡ iz Vidovca kao i PPP Zdravka Cafuka, iz Domitrovca.

VaÅ¾no je istaknuti kako su prema uzorcima odreÄ‘ivani rezultati svake pojedine analize odnosno odreÄ‘ivanja slobodnih masnih kiselina, peroksidnog broja i senzorskih karakteristika dodijeljen odgovarajuÄ‡i broj bodova. Na osnovu ukupnog broja bodova i kriterija odreÄ‘enih Pravilnikom o ocjenjivanju buÄinih ulja dodijeljene su u kategoriji nerafiniranih buÄinih ulja 3 zlatne, 8 srebrnih i 7 bronÄanih medalja te 7 priznanja kvalitete, dok su u kategoriji hladno preÅ¡anih ulja dodijeljene 2 zlatne, 4 srebrne i 1 bronÄane medalja te 1 priznanje kvalitete.

Obzirom na broj i vrste dodijeljenih medalja svakako je vidljiv uspjeh IzloÅ¾be buÄinih ulja Sjeverozapadne Hrvatske u nastojanju da potakne i okupi proizvoÄ‘aÄe kvalitetnih buÄinih ulja, a Äinjenica da ove godine nije dodijeljena Velika zlatna medalja ostaje svojevrstan izazov i poticaj proizvoÄ‘aÄima za buduÄ‡e manifestacije.

Å½upanije, organizatori ove izloÅ¾be, su ponosne na ovaj svoj prepoznatljiv i cijenjen proizvod i na proizvoÄ‘aÄe bez Äijeg truda, volje i mukotrpnog rada ne bi imali tradicionalni proizvod. Svjesni smo Äinjenice da baÅ¡tinimo izrazito dugu tradiciju, u proizvodnji i upotrebi buÄinog ulja, jer se radi o proizvodu koji je srastao sa svojim Å¾iteljima. Ono nije od juÄer, mnogi pisani tragovi, vode nas kroz proizvodnju i koriÅ¡tenje buÄinog ulja. U poÄecima, buÄine koÅ¡tice su sluÅ¾ile kao hrana stoci, te se je tek samo mali dio preraÄ‘ivao u ulje, primitivnim tijeÅ¡tenjem bez zagrijavanja.

Danas su tehnologije uznapredovale u sponi sa svijeÅ¡Ä‡u svih onih kojima je buÄino ulje neizostavni dio u pripremi razliÄitih gastronomskih jela i delicija. Stoga buduÄ‡nost ovih jedinstvenih proizvoda nije samo u njihovoj zaÅ¡titi, veÄ‡ i u prenoÅ¡enju znanja i vjeÅ¡tina, odnosno naslijeÄ‘ene tradicije s koljena na koljeno, naravno uz neophodna tehnoloÅ¡ka unaprjeÄ‘enja i inovacije.

Nova izazovna vremena, s kojima se Hrvatska susreÄ‡e, Å¡irenje trÅ¾iÅ¡ta, poveÄ‡anje konkurencije i standarda proizvodnje predstavljaju za nas nove zahtjeve, ali i moguÄ‡nosti da se dokaÅ¾emo svojom kvalitetom i vrhunskim proizvodom kojim moÅ¾emo konkurirati svim zemljama Europske unije. Da izloÅ¾be mogu posluÅ¾iti i u nekoj â€ždrugoj vrsti promocije i marketinga“ govore u prilog i istraÅ¾ivanja provedena na buÄinim uljima Sjeverozapadne Hrvatske u posljednje tri godine. U jednom od znaÄajnih meÄ‘unarodnih Äasopisa Industrial Crops and Products u 2014. godini, objavljen je rad “Variance of quality parameters and fatty acid composition in pumpkin seed oil during three crop seasons” autora Sandre NeÄ‘eral, Marinko PetroviÄ‡, Dragutin Pukec, Dubravke Å kevin, Klare KraljiÄ‡, Marka ObranoviÄ‡ (Prehrambeno-biotehnoloÅ¡ki fakultet SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu) i Dragutina Vincek (VaraÅ¾dinska Å¾upanija).

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0926669014003239

Ovo su prva istraÅ¾ivanja na buÄinim uljima naÅ¡eg kraja i naÅ¡ih proizvoÄ‘aÄa. Analize udjela slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja kao osnovnih pokazatelja kemijske kvalitete ulja pokazuju da je kvaliteta buÄinih ulja Sjeverozapadne Hrvatske na vrlo visokoj razini. Isto tako, studija je pokazala da su sadrÅ¾aj masnih kiselina i peroksidnog broja bili pod utjecajem klimatskih uvjeta sezone proizvodnje dok nije zabiljeÅ¾en znaÄajniji utjecaj procesa prerade.

Otvorenju izloÅ¾be je nazoÄio i proÄelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a VaraÅ¾dinske Å¾upanije dr.sc. Dragutin Vincek.

Rast prihoda od 21%, uskoro otvaranje trgovina

10. travnja 2015.

134

Tijekom 2014. Pevecovi su prihodi iznosili oko 870 milijuna kuna, Å¡to je pak rast od 21 posto u odnosu na godinu prije. Kako pojaÅ¡njavaju u Pevecu, Äak 12 posto rasta tvrtka je lani ostvarila u postojeÄ‡im centrima, a devet posto rasta biljeÅ¾i se u novootvorenim objektima. Neto dobit je pritom iznosila 15 milijuna kuna, uz, kako istiÄu u Pevecu, poveÄ‡ana investicijska ulaganja i njihovo financiranje iskljuÄivo vlastitim sredstvima.

Do kraja ovoga mjeseca Pevec otvara Äak tri prodajna centra. IduÄ‡i tjedan, toÄnije 16. travnja otvara se centar na zagrebaÄkom ÄŒrnomercu te u VaraÅ¾dinu, u kojem se Pevec preselio u bivÅ¡u trgovinu Getroa. Pevec Å ibenik bit Ä‡e pak otvoren 23. travnja. U Pevecu istiÄu da u nova dva centra (u VaraÅ¾dinu se zapravo odvija preseljenje) zapoÅ¡ljavaju 91 osobu.

OhrabrujuÄ‡i su podaci da je u prvom tromjeseÄju ove godine zabiljeÅ¾en rast prihoda od prodaje u gotovo svim prodajnim centrima te naglaÅ¡ava da Pevec planira u 2015. premaÅ¡iti prihod od milijardu kuna.

ObvezujuÄ‡e ponude za TDR veÄ‡ za mjesec dana

ObvezujuÄ‡e ponude za strateÅ¡ko partnerstvo u TDR-u mogle bi biti dostavljene veÄ‡ za mjesec dana, poruÄuju iz Adris Grupe. U tijeku su razgovori s interesentima koji su obavili dubinsko snimanje, nakon Äega mogu predati ponudu, a hoÄ‡e li se ona prihvatiti ili ne odluÄivat Ä‡e dioniÄari na skupÅ¡tini koja bi trebala biti sazvana do lipnja. To znaÄi da bi novi ulagaÄ mogao biti poznat do ljeta.

Uvjeti za novog ulagaÄa su zadrÅ¾avanje proizvodnje u Kanfanaru i plasiranje novca od prodaje udjela u TDR-u u nove investicije. Sa strateÅ¡kim partnerom Ä‡e se odluÄivati i o buduÄ‡nosti TDR-ove tvrtke u Iranu, gdje je proizvodnja poÄela u rujnu.

Potpisan ugovor za gradnju elektrane na biomasu u Osijeku vrijedan 16,2 milijuna eura

Kako je veÄ‡ najavljeno, Hrvatska elektroprivreda krenula je u ambiciozan investicijski ciklus gradnje elektrana pogonjenih na obnovljive izvore energije. Danas je u Osijeku potpisan ugovor o gradnji elektrane na Å¡umsku biomasu – drvnu sjeÄku – vrijednosti 16,25 milijuna eura.

IzvoÄ‘aÄ Ä‡e biti hrvatsko-nizozemski konzorcij tvrtki Äuro ÄakoviÄ‡ i HOST B.V., a elektrana – kad bude dovrÅ¡ena – Ä‡e proizvoditi oko 16 i pol tisuÄ‡a megavatsati elektriÄne energije, 34 tisuÄ‡e tona tehnoloÅ¡ke pare te oko 53 tisuÄ‡e megavatsati toplinske energije. Kako Ä‡e biti smjeÅ¡tena uz postojeÄ‡u termoelektranu-toplanu Osijek, troÅ¡ak gradnje nove HEP-ove elektrane bit Ä‡e smanjen zbog koriÅ¡tenja dijela veÄ‡ postojeÄ‡e elektrane, a visok stupanj efikasnosti rada, odnosno iskoristivosti goriva, tijekom cijele godine osigurat Ä‡e se plasmanom proizvedene pare za potrebe tehnoloÅ¡kih proizvodnih procesa lokalne industrije.

Nakon potpisivanja ugovora ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da je HEP energetski lider ne samo u Hrvatskoj te da treba biti energetski lider ovoga dijela Europe, Å¡to znaÄi da treba poÄeti potpisivati takve ugovore i u okolnim zemljama. Istaknuo je kako se upravo u obnovljivim izvorima energije mogu ostvariti dodatna zapoÅ¡ljavanja te kako je jedna od Å¾elja da u energetskom sektoru u Slavoniju doÄ‘u investitori u podruÄju nafte i plina.

Krajem veljaÄe zbog dugova blokirano 317.224 graÄ‘ana i 47.828 tvrtki

Krajem veljaÄe ove godine u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje, a u blokadi je bilo i 317.224 graÄ‘ana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja, pokazuju podaci koje je u petak objavila Financijska agencija (Fina).

U usporedbi sa sijeÄnjem, broj graÄ‘ana s blokiranim raÄunima u veljaÄi je porastao za 3.816, odnosno za 1,2 posto, za koliko su rasla i njihova dugovanja. Unazad godinu dana, pak, broj graÄ‘ana u blokadi porastao je za 7.156 ili 2,3 posto, dok su njihovi dugovi rasli za Äak 6,42 milijarde kuna, odnosno 25,6 posto.

U Fini oÄekuju da Ä‡e se u iduÄ‡im mjesecima iznos prijavljenih neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje poslovnih subjekata postupno smanjivati, zahvaljujuÄ‡i poduzetim mjerama propisanima Zakonom o provedbi ovrhe na novÄanim sredstvima, OvrÅ¡nim zakonom, Zakonom o financijskom poslovanju i predsteÄajnoj nagodbi, pokretanju redovnih steÄajnih postupaka od strane Porezne uprave te postupcima brisanja trgovaÄkih druÅ¡tava koji Registru godiÅ¡njih financijskih izvjeÅ¡Ä‡a nisu predali izvjeÅ¡taj tri godine zaredom.

Hana Horvat, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Kajkavijana 2015: ZapoÄele prijave za utrku!

10. travnja 2015.

152

Kajkavijana, popularna i jedinstvena brdsko-biciklistiÄka utrka, startat Ä‡e toÄno u ponoÄ‡ u petak 20. lipnja u VaraÅ¾dinu, a upravo su u tijeku prijave. Prijaviti se moÅ¾ete do 15. lipnja, a ukoliko se prijavite do 25. svibnja, startnina je jeftinija.

Za one koji nisu upoznati s utrkom, Kajkavijanu organizira varaÅ¾dinski Brdsko-biciklistiÄki klub Asi, a na ovoj posebnoj utrci prolazi se preko svih najljepÅ¡ih brda i planina sjeverozapadne Hrvatske (IvanÅ¡Äica, Ravna Gora, StrahinjÅ¡Ä‡ica, Medvednica) te se vraÄ‡a u VaraÅ¾din. Trasa Kajkavijane duga je 250 kilometara, a cilj je utrku odvoziti unutar 24 sata. Ipak, ultimativni pobjednik je onaj tko u cilj uÄ‘e prije ostalih.

Ako ipak niste spremni prevaliti ovu duljinu i obiÄ‡i sve planine na trasi, organizaju se i dvije kraÄ‡e utrke – Mala Kajkavijana duga 140 kilometara te Moj prvi Kaj maraton dug 85 kilometara koji se vozi od VaraÅ¾dina do vrha IvanÅ¡Äice i natrag.

Novost ove godine bit Ä‡e utrka Å¾ensko-muÅ¡kih timova na stazi Male kajkavijane, stoga sve natjecateljice koje sumnjaju u svoju spremnost, mogu pronaÄ‡i biciklistiÄkog partnera i prijaviti se u ovoj kategoriji. Kako bi motivirali Å¾ene da se prijave u Å¡to veÄ‡em broju, organizatori im nude u pola niÅ¾e cijene startnina po kategorijama, odnosno besplatno sudjelovanje Å¾enama u kategoriji

Kajkavijane!

Kajkavijana je rekreativnog tipa i svi su dobrodoÅ¡li. Svake godine utrka privlaÄi sve veÄ‡i broj sudionika iz razliÄitih dijelova Hrvatske te iz inozemstva, a oÄekuje se da Ä‡e ove godine biti oko 200 natjecatelja. Za sve natjecatelje osigurana je veÄera i piÄ‡e na cilju, okrijepa na IvanÅ¡Äici, pratnja i prijevoz za odustale zbog tehniÄkog kvara ili nezgode, pamuÄna majica, personalizrani startni broj i diploma.

Oni najuspjeÅ¡niji po svim kategorijama dobit Ä‡e i plakete i medalje, a bogati poklon paketi osigurani su za pet prvoplasiranih u svim kategorijama.

Sve informacije o utrci moÅ¾ete pronaÄ‡i na Internet stranici www.bbk-asi.hr/kajkavijana-2015 gdje se nalaze kompletne propozicije i naÄin prijave, a za dodatne informacije Brdsko-biciklistiÄki klub ASI stoji vam na raspolaganju te ih moÅ¾ete kontaktirati putem e-maila bbkasi@gmail.com.

Prvi trening veÄ‡ 18. travnja

Organizator nastavlja i s proÅ¡logodiÅ¡njom tradicijom otvorenih treninga za Kajkavijanu, a u planu su Äak tri treninga. Svi zainteresirani za istraÅ¾ivanje trase Kajkavijane nudi se moguÄ‡nost da se pridruÅ¾e “Asima” na 1.otvorenom treningu za Kajkavijanu u SUBOTU, 18.4.2015. Trening Ä‡e voditi Älanovi BBK ASI, tempo umjeren, zabava zagarantirana. Za poÄetak je predviÄ‘ena IvanÅ¡Ä‡ica i to prema Å¾eljama: uspon kroz Prigorec ili s druge strane iz Lobora, spust preko PrekriÅ¾ja. Polazak je u 10 sati, sa StanÄiÄ‡evog trga, kod kafiÄ‡a Sermage.

StiÅ¾e topao vikend s moguÄ‡im lokalnim pljuskovima

10. travnja 2015.

150

Petak i dani vikenda proteÄ‡i Ä‡e u znaku djelomiÄno sunÄanog, ponegdje i vedrog vremena. Iako Ä‡e jutra i dalje biti svjeÅ¾a, danju nas oÄekuje daljnji porast temperature zraka. Da vijest bude bolja, proljetno toplo vrijeme moglo bi se nastaviti i veÄ‡i dio sljedeÄ‡eg tjedna!

KOPNO:

U petak Ä‡e prevladavati sunÄano i osjetno toplije. Tijekom dana uz slab vjetar ili laganu juÅ¾inu temperatura Ä‡e stvarno brzo rasti pa moÅ¾da veÄ‡ danas uhvatimo okruglih 20 Celzijevih stupnjeva.

U subotu preteÅ¾no sunÄano i joÅ¡ malo toplije. Tijekom dana na zapadu umjerena naoblaka, a naveÄer Ä‡e postojati moguÄ‡nost za malo kiÅ¡e ili kraÄ‡i proljetni pljusak, osobito u Gorskom kotaru i na krajnjem sjeveru. Zapuhat Ä‡e umjeren jugozapadni vjetar koji u brdovitom podruÄju moÅ¾e biti i jak. Jutarnja temperatura zraka od 3 do 8, po kotlinama i malo niÅ¾a, a najviÅ¡a dnevna izmeÄ‘u 18 i 23 Celzijeva stupnja.

U nedjelju djelomiÄno sunÄano, toplo i promjenjivo. Povremeno moÅ¾e biti umjerene i poveÄ‡ane naoblake, a mjestimice i malo kiÅ¡e ili pljusak koji moÅ¾e biti praÄ‡en i grmljavinom. Vjetar Ä‡e okrenuti na slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, ali temperatura zraka ostaje visoka – jutarnja od 5 do 10, a dnevna izmeÄ‘u 17 i 22 Celzijeva stupnja.

U ponedjeljak i utorak pravo proljetno vrijeme. Bit Ä‡e toplo, ali promjenjivo. Tijekom dana uz slab vjetar ili laganu juÅ¾inu temperatura Ä‡e stvarno brzo rasti pa Ä‡emo u ponedjeljak vjerojatno imati temperaturu oko 20 Celzijevih stupnjeva. Povremeno Ä‡e biti viÅ¡e oblaka pa su moguÄ‡i lokalni kratkotrajni pljuskovi. U utorak bi vjetar mogao okrenuti na sjeverne smjerove pa Ä‡e umjereno osvjeÅ¾iti.

U srijedu i Äetvrtak trebalo bi se vrijeme postupno stabilizirati pa Ä‡e opet biti viÅ¡e suhog vremena, a vjerojatno i viÅ¡e sunca. Jutra opet hladnija, a i dnevna temperatura bit Ä‡e malo niÅ¾a, ali ipak iz dana u dan u laganom porastu.

JADRAN:

Petak donosi preteÅ¾no sunÄano, ponegdje i vedro vrijeme. NaveÄer ponegdje na sjevernom Jadranu promjenjiva naoblaka, ali Ä‡e zadrÅ¾ati suho. NoÄ‡u tiho ili uz burin, danju Ä‡e veÄ‡inom puhati slab jugozapadnjak, a na sjevernom Jadranu slabo jugo koje Ä‡e samo ponegdje na zapadnoj obali Istre biti umjereno krajem dana. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 1 do 7Â°C, uz obalu i na otocima od 7 do 11Â°C. NajviÅ¡e dnevne temperature veÄ‡inom od 14 do 20Â°C.

DjelomiÄno sunÄano uz promjenjivu naoblaku bit Ä‡e tijekom subote. ViÅ¡e oblaka bit Ä‡e povremeno na sjevernom Jadran, osobito Kvarneru, ali se oborine ne oÄekuju. Pokoja kap moÅ¾e pasti samo u zaleÄ‘u Kvarnera. Puhat Ä‡e slabo do umjereno jugo koje Ä‡e samo ponegdje na Kvarneru prolazno biti pojaÄano. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 3 do 8Â°C, uz obalu i na otocima od 8 do 12Â°C. NajviÅ¡e dnevne temperature veÄ‡inom od 15 do 20Â°C.

Nedjelja Ä‡e biti preteÅ¾no sunÄana, ali se osobito u zaobalju oÄekuje umjeren razvoj naoblake, samo ponegdje uz moguÄ‡nost za slab i prolazan pljusak. NoÄ‡u tiho ili burin, danju Ä‡e zapuhati slab do umjeren maestral. Bit Ä‡e toplije s najviÅ¡im dnevnim temperaturama od 17 do 22Â°C.

SunÄano i ugodno toplo proljetno vrijeme zadrÅ¾at Ä‡e se i veÄ‡i dio nadolazeÄ‡eg tjedna. Dobra je to vijest za sve one koji zbog bilo kojega razloga Äekaju malo duÅ¾i niz stabilnih dana.

Izvor: Crometeo.hr

Sastanak o rudnoj renti od eksploatacije ugljikovodika

10. travnja 2015.

155

OpÄ‡ina Molve u srijedu 8. travnja bila je domaÄ‡in radnog sastanka vezanog uz rudnu rentu od eksploatacije ugljikovodika koji je u ime KoprivniÄko – kriÅ¾evaÄke Å¾upanije sazvao zamjenik Å¾upana Darko Sobota.

Zamjenik Sobota podsjetio je na aktivnosti tijekom 2013. i 2014. godine kojima je KoprivniÄko – kriÅ¾evaÄka Å¾upanija nastojala potaknuti izmjenu Uredbe sa osnovnim ciljem poveÄ‡anja stope rudne rente sa 5 na 10 posto uz zadrÅ¾avanje odnosa raspodjele prema modelu 50 posto iznosa u korist jedinica lokalne samouprave, 20 posto u korist Å½upanije i 30 posto iznosa u korist drÅ¾ave, nakon Äega je donesena nova Uredba prema kojoj se novÄana naknada dijeli na 30 posto JLS-ima, 20 posto Å½upaniji i 50 posto drÅ¾avnom proraÄunu.

Na sastanku se raspravljalo i o analiziranim podacima prikupljenima od JLS-a iz Äega je vidljivo kako su nominalni mjeseÄni prihodi po JLS od pune primjene nove Uredbe i mjeseÄnog plaÄ‡anja niÅ¾i u svim JLS-ima nego u srpnju 2014. godine. Isto tako, podaci o proizvedenim koliÄinama po eksploatacijskom polju i podaci o trÅ¾iÅ¡noj vrijednosti pridobivenih ugljikovodika nisu poznati korisnicima naknade istaknuli su predstavnici JLS-a.

Zamjenik Sobota naglasio je kako je promjena nove Uredbe negativno utjecala na primitke lokalnih proraÄuna i to u procijenjenoj godiÅ¡njoj nominalnoj vrijednosti za JLS u KoprivniÄko – kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji od 16,5 milijuna kuna, a za koji se iznos poveÄ‡ao srediÅ¡nji drÅ¾avni proraÄun.

ZakljuÄeno je kako Ä‡e se Vladi Republike Hrvatske ponovno uputiti zajedniÄki dopis kojim Ä‡e se traÅ¾iti promjena Uredbe koja nije postigle rezultate u boljoj transparentnosti niti uravnoteÅ¾enom regionalnom razvoju po ranije spomenutom modelu raspodjele primitaka. Isto tako, inicirati Ä‡e se Uspostava transparentnog modela mjeseÄnih uplata na bazi koliÄina pridobivenih ugljikovodika iz eksploatacijskih polja, na obraÄunskom listu koji se dostavlja uz uplatu, gdje je posebno naznaÄeno postotno uÄeÅ¡Ä‡e svake JLS na podruÄju eksploatacijskog polja.

Sastanku se odazvalo tridesetak predstavnika gradova i opÄ‡ina s podruÄja KoprivniÄko – kriÅ¾evaÄke, Bjelovarsko – bilogorske i VirovitiÄko – podravske Å¾upanije te predstavnici Bjelovarsko – bilogorske Å¾upanije koji su korisnici sredstava od rudne rente.