Koalicija 12 udruga, među kojima su i varaždinska udruge Eko breza, te Udruga Okoliš iz Cerja Tužnog, koje se zalažu za održivo gospodarenje otpadom traži od Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) odustajanje od koncepta spaljivanja otpada u spalionicama, cementarama i termoelektranama i predlaže kao temelj sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
U priopćenju medijima predlažu održivo gospodarenje otpadom, odnosno prevenciju nastajanja i ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje…
Novi Plan gospodarenja otpadom kojeg RH treba donijeti ove godine mora uspostaviti kvalitetan i održiv sustav temeljen na maksimalnoj reciklaži, a ne na najavljenom spaljivanju. Spaljivanje bi uzrokovalo ovisnost o potrebama proizvodnje golemih koliÄina mijeÅ¡anog otpada kako bi se punila megalomanska postrojenja za proizvodnju goriva za spaljivanje u cemenatrama ili termoelektranama, Å¡to bi posljediÄno dovelo do nemogućnosti ispunjavanja strogo zadanih ciljeva recikliranja i tereta za graÄ‘ane koji bi morali plaćati skupe kaznene penale Europskoj Uniji.
Hijerarhija gospodarenja otpadom, koju nalažu direktive Europske Unije, jasno propisuje da se rjeÅ¡enja za zbrinjavanje otpada moraju temeljiti na povećanoj prevenciji nastajanja, ponovnoj uporabi, recikliranju i kompostiranju otpada te da se koliÄine ostatnog otpada moraju svesti na minimalnu moguću mjeru, iskoristiti u svrhu reciklaže i obraditi ekoloÅ¡ki najprihvatljivijom metodom. Kombinacijom tih koraka koliÄine otpada se mogu smanjiti i preko 95% u odnosu na ukupnu koliÄinu. U sluÄaju spaljivanja, nastale bi velike koliÄine novog otpada tj. Å¡ljake za odlaganje i opasnog otpada za skup izvoz. Uz to, sustav koji iskljuÄuje spaljivanje može se uspostaviti u puno kraćem roku, znatno je jeftiniji te se lako može sufinancirati iz fondova EU.
Za izgradnju postrojenja za spaljivanje ili proizvodnju goriva za spaljivanje to nije sluÄaj, budući da prioritet u dobivanju sredstava iz europskih fondova imaju prioritetni oblici gospodarenja otpadom.
TroÅ¡ku spaljivanja treba pridodati i oportunitetni troÅ¡ak jer se spaljivanjem otpada uniÅ¡tavaju sirovine Äije bi recikliranje donijelo dodatan prihod i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, i to u znatno većem broju od onih u sektoru spaljivanja koja Ministarstvo najavljuje. TakoÄ‘er, valja napomenuti i Äinjenicu da se spaljivanjem dobiva znatno manji udio elektriÄne ili toplinske energije od one koja se Å¡tedi recikliranjem i koja se dobiva anaerobnom digestijom odvojenog organskog otpada, pri Äemu nema posljedica po okoliÅ¡, dok se spaljivanjem emitiraju nedozvoljene koliÄine opasnih spojeva (poput dioskina, furana i žive) te stakleniÄkih plinova sa izrazito negativnim utjecajem na zdravlje ljudi i zagaÄ‘enje okoliÅ¡a.
foto: zelena-akcija.hr



