2015. – Stranica 480

Sraga i Risek bronÄani na 66. Europapokalu u Münchenu

25. veljače 2015.

279

Arhiva

U subotu 21. veljaÄe u Deutsches Theater MÃ¼nchen odrÅ¾an je 66. Europapokal – jedan od najstarijih pozivnih plesnih turnira na svijetu Äiji uÄesnici su finalisti europskih i svjetskih prvenstava, a pod promotivnim nazivom “66. Ball der Nationen”.

Organizator tog uglednog plesnog natjecanja je Sportski plesni klub Gelb-Schwarz-Casino iz MÃ¼nchena koji je tradicionalno plesnim parovima pruÅ¾io spektakularne uvjete natjecanja u predivnoj dvorani NjemaÄkog kazaliÅ¡ta u MÃ¼nchenu te je omoguÄ‡io i publici da uz Å¾ivu glazbu Big Banda zapleÅ¡e na plesnom podiju izmeÄ‘u natjecateljskih kola.

U kategoriji seniora odrÅ¾ano je natjecanje u latinsko-ameriÄkim plesovima dok su se plesaÄi u kategoriji juniora natjecali u standardnim plesovima u tzv. Sparda-Jugend-Cup!

Iz NjemaÄkog sportskog plesnog saveza upuÄ‡ena je pozivnica preko Hrvatskog sportskog plesnog saveza varaÅ¾dinskom plesnom paru Vedran Sraga – Iva Risek, juniorskim drÅ¾avnim prvacima u sve tri kategorije sportskog plesa: standardnim plesovi, latinsko-ameriÄkim plesovima i kombinaciji 10 sportskih plesova, te proÅ¡logodiÅ¡njim osvajaÄima 7. mjesta na juniorskom europskom prvenstvu i 13. mjesta na juniorskom svjetskom prvenstvu!

Ukazanu Äast da brane boje Hrvatske na jednom od najstarijih plesnih turnira na svijetu Iva i Vedran i viÅ¡e su nego opravdali, plasmanom iz polufinala u finale gdje su u konkurenciji vrhunskih europskih plesnih parova odliÄnom prezentacijom svojeg plesnog umijeÄ‡a na kraju izborili 3. mjesto i bronÄanu medalju!

OdliÄna konkurencija iz Italije, Rumunjske, Bugarske, Austrije, Slovenije i NjemaÄke, predivna dvorana mÃ¼nchenskog kazaliÅ¡ta, Å¾iva muzika, publika koja je aplaudirala i podrÅ¾avala sve natjecatelje podjednako bili su dodatna motivacija da Iva i Vedran otpleÅ¡u najbolje Å¡to je na kraju bilo i popraÄ‡eno odliÄnim rezultatom naÅ¡ih drÅ¾avnih prvaka!

U kategoriji seniora pobijedio je plesni par iz Moldavije Gabriele Goffredo/Anna Matus (7. na WDSF World Ranking), dok je u kategoriji juniora pobijedio plesni par iz Italije Andrea Roccatti/Flaminia Iannone (4. na WDSF World Ranking).

Vedran i Iva u ovom trenutku drÅ¾e visoku 23. poziciju na WDSF World Ranking u standardnim plesovima (Rang lista World Dance Sport Federation). Osvajanje naslova juniorskih prvaka Hrvatske u standardnim plesovima za 2015. godinu i to u VaraÅ¾dinu 24. sijeÄnja, kao i odliÄan rezultat na 66. Europapokalu potvrÄ‘uju da Iva i Vedran nastavljaju jednakim tempom svoju plesnu karijeru, za koju se sada veÄ‡ popriliÄno zna i u europskim plesnim krugovima.

Lepoglavska iskustva zanimljiva VaraÅ¾dinu

25. veljače 2015.

224

Arhiva

Brojni gradovi i opÄ‡ine pokazuju interes za iskustva Grada Lepoglave u provoÄ‘enju razliÄitih gradskih programa i projekata. MeÄ‘u njima je i Grad VaraÅ¾din, koji pokreÄ‡e program radova za opÄ‡e dobro, koji se u Lepoglavi uspjeÅ¡no provodi veÄ‡ viÅ¡e od pola godine.

Lepoglavu su tako posjetili sluÅ¾benici Odjela za druÅ¡tvene djelatnosti Grada VaraÅ¾dina, kao i predstavnici dvije varaÅ¾dinske komunalne tvrtke, kako bi iz prve ruke dobili informacije te se upoznali s iskustvima Grada Lepoglave u provoÄ‘enju radova za opÄ‡e dobro.

– Gosti iz VaraÅ¾dina Å¾eljeli su se uvjeriti kako korisnici socijalne pomoÄ‡i na podruÄju Grada Lepoglave odraÄ‘uju svojih 30 do 90 sati rada za opÄ‡e dobro. Stoga smo u razgovoru proÅ¡li kroz sve parametre ove mjere koju smo u Lepoglavi poÄeli provoditi joÅ¡ lani – istaknuo je zamjenik gradonaÄelnika grada Lepoglave Hrvoje KovaÄ, koji je gostima iz Grada VaraÅ¾dina predstavio naÄin na koji Grad Lepoglava provodi ovaj program.

– Mi u Gradu Lepoglavi volimo dijeliti znanje, iskustvo, dobru praksu i savjete svima koji ih trebaju – zakljuÄio je KovaÄ.

www.vzaktualno.hr

Predstavljanje monografije "Školski vremeplov 1839. – 2014."

25. veljače 2015.

653

Arhiva

U sklopu Srijede u Muzeju, 25. veljaÄe, u palaÄi Herzer (GMV FranjevaÄki trg 10) predstavlja se monografija “Å kolski vremeplov 1839. – 2014.”, objavljena u nakladi Osnovne Å¡kole Ivana KukuljeviÄ‡a Sakcinskog u Ivancu, u kojoj se obraÄ‘uje povijest od 175 godina sustavnog obrazovanja na tome podruÄju.

Iako razvoj Å¡kolstva na varaÅ¾dinskom prostoru seÅ¾e u razdoblje srednjega vijeka, kada su tu djelovale Å¾upne Å¡kole, u Ivancu o tome najstariji podaci datiraju iz 1638. godine. Na osnovi ugovora izmeÄ‘u ZagrebaÄke uprave za Å¡kolstvo i Å¡kolskih opÄ‡ina Ivanec i KaniÅ¾a, 1839. godine u Ivancu zapoÄinje s radom trivijalna Å¡kola, a time i kontinuirana, sustavna osnovnoÅ¡kolska izobrazba.

O tim poÄecima, kao i daljnjem razvoju Å¡kolske djelatnosti na ivaneÄkom podruÄju na predstavljanju monografije govorit Ä‡e autorice DraÅ¾enka StanÄiÄ‡, Suzana JagiÄ‡ i Sonja Poljak te Spomenka TeÅ¾ak, predsjednica DruÅ¡tva povjesniÄara grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije, koje je suorganizator programa.

Program poÄinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Podravka najzainteresiranija za kupnju Å½ita

24. veljače 2015.

664

Arhiva

Podravka je najzainteresiranija za kupnju slovenske slovenske pekarsko-konditorske skupine Å½ito, Äijih 51,55 posto dionica prodaje konzorcij vlasnika okupljen oko Slovenskog drÅ¾avnog holdinga (SDH), piÅ¡e u utorak ljubljanski dnevni list “Dnevnik”, pozivajuÄ‡i se na svoje izvore.

Osim Podravke, u najuÅ¾i izbor za kupnju uÅ¡li su joÅ¡ slovenska tvrtka Don-Don i francuski investicijski fond Ardian, no za Å½ito najviÅ¡e zanimanja pokazuje upravo Podravka, koja vrijednost cijele slovenske skupine procjenjuje na 60-ak milijuna eura, navodi slovenski list.

Atlantic Grupa u 2014. ostvarila rast poslovanja, uz najveÄ‡i investicijski ciklus

Atlantic Grupa je u 2014. ostvarila prihode od prodaje od 5,1 milijardu kuna, Å¡to u odnosu na godinu prije rast od 2,4 posto, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 200 milijuna kuna i porasla je za 2,6 posto. KljuÄni dogaÄ‘aji u 2014. su bili daljnje Å¡irenje proizvodnog i distribucijskog portfelja te izgradnja novog proizvodnog pogona energetskih ploÄica u Novoj GradiÅ¡ki, najveÄ‡e kapitalne investicije u povijesti kompanije. Iako su 2014. obiljeÅ¾ili iznimno teÅ¡ki makro i mikroekonomski uvjeti, primarno smanjena osobna potroÅ¡nja, snaÅ¾na deprecijacija ruske rublje, elementarne nepogode u regiji te negativna kretanja veÄ‡ine trÅ¾iÅ¡nih kategorija, Atlantic Grupa biljeÅ¾i prihode i profitabilnost u skladu s najavljenim oÄekivanjima, uz kontinuirano smanjenje zaduÅ¾enosti.

Å½ito, Don don i ÄŒakoveÄki mlinovi Å¾ele Pekarnu Grosuplje

Za preuzimanje Mercatorove Pekarne Grosuplje natjeÄu se tri kandidata: ljubljanska pekarska industrija Å½ito, hrvatska tvrtka ÄŒakoveÄki mlinovi te joÅ¡ jedna slovenska tvrtka, Don don iz Metlike u vlasniÅ¡tvu AleÅ¡a MozetiÄa. Tri potencijalna kupca su, piÅ¡e slovenski list Dnevnik pozivajuÄ‡i se na vlastite izvore, do kraja proÅ¡log tjedna predala obvezujuÄ‡e ponude za kupnju Pekarni Grosuplje, za koje bi vodeÄ‡i slovenski trgovaÄki lanac mogao utrÅ¾iti viÅ¡e od 20 milijuna eura. Naime, prema nesluÅ¾benim informacijama Publikum, koji za Mercator vodi prodaju, u uÅ¾i krug namjerava uvrstiti dva potencijalna kupca koja su predala najbolje ponude. Izravni pregovori s njima poÄet Ä‡e iduÄ‡ih dana, a prodaja bi trebala biti zakljuÄena u drugom tromjeseÄju ove godine.

Za rapski Imperial jedna ponuda, ali nevaljana i odbaÄena

Za kupnju 50,08 posto drÅ¾avnih dionica u rapskoj hotelskoj tvrtki Imperial u zadanom obvezujuÄ‡em roku stigla je jedna ponuda, ali nije valjana jer ponuditelj nije otkupio ponudbenu dokumentaciju, Å¡to je obvezan uvjet za podnoÅ¡enje obvezujuÄ‡e ponude. Za 50,08 posto dionica u ovom se obvezujuÄ‡em krugu traÅ¾ilo poÄetnih 249 milijuna kuna, ili 782,35 kuna po dionici.

Andreja Å½upaniÄ‡, Junior Analyst

Pobjednici prvog INA natjecanja na prijemu kod Å¾upana

24. veljače 2015.

322

Arhiva

Na 1. INA-inom natjecanju Junior Freshhh iz prirodnih znanosti, sudjelovali su uÄenici iz cijele Hrvatske – gimnazije iz 60 gradova i preko 200 Å¡kola. U tako oÅ¡troj konkurenciji pobijedila je ekipa iz koprivniÄke matematiÄke gimnazije “Fran GaloviÄ‡” u sastavu Karlo Å erbetar (3. razred), Matej Vugrinec (2. razred) i Ivan Vrhoci (4. razred).

– Nismo oÄekivali ovakav uspjeh, iako smo znali da moÅ¾emo i znamo. Natjecanje se sastojalo od rjeÅ¡avanja zadataka iz biologije, kemije, fizike i matematike preko interneta u kojima smo bili najbolji. UÅ¡li smo s joÅ¡ Äetiri ekipe u finale, pisali test na temu iz prirodnih znanosti u industriji nafte, gdje smo objasnili, da bi naftnu industriju trebalo bazirati na bio gorivima od uljane repice – put do uspjeha koprivniÄkih gimnazijalaca objasnio je Karlo Å erbetar, koji je proÅ¡le godine predstavljao Hrvatsku na svjetskoj olimpijadi iz fizike u Rumunjskoj, a uskoro iÄ‡i Ä‡e i na takmiÄenje zemalja EU u Austriju.

– To je veliki uspjeh za naÅ¡u gimnaziju koju pohaÄ‘a 700 uÄenika, od kojih Äak deset posto ide na drÅ¾avna natjecanja i najÄeÅ¡Ä‡e su meÄ‘u pet najboljih. KoprivniÄka gimnazija ima odliÄne uvjete, kvalitetne profesore i marljive uÄenika, pa kad se tome doda materijalna pomoÄ‡ KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije, dolazimo do ovakvih uspjeha – proÅ¡le godine na meÄ‘unarodnom natjecanju iz matematike na Cipru osvojili smo prvu nagradu, kao i u Ljubljani na svjetskom natjecanju, zatim na svjetskim olimpijskim igrama iz umjetnosti doÅ¡li smo u finale i osvojili olimpijsku medalju iz umjetnosti… – Vjekoslav RobotiÄ‡, ravnatelj koprivniÄke gimnazije “Fran GaloviÄ‡” hvalio je svoje uÄenike, ali i poÅ¾alio se na nedostatak profesora iz fizike, matematike i informatike u Å¡kolama, te stoga Å¾eli da uÄenici se viÅ¡e usmjeravaju na profesorske studije.

UspjeÅ¡ne uÄenike i ravnatelja koprivniÄke gimnazije “Fran GaloviÄ‡” na prijemu ugostio je Darko Koren, Å¾upan KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije sa zamjenicima Ivanom Palom i Darkom Sobotom.

– U finalu ste pobijedili najbolje gimnazije – ÄakoveÄku, varaÅ¾dinsku i petu zagrebaÄku! To sve govori o vaÅ¡em uspjehu – nije krio svoje iznenaÄ‘enje zamjenik Å¾upana Ivan Pal, dok Å¾upan Darko Koren smatra, da veÄ‡ ovaj prijem potvrÄ‘uje Äinjenicu, da imamo izuzetno talentiranih mladih i vrijednih ljudi pred kojima je perspektiva.

– Puno ulaÅ¾emo u obrazovanje kroz materijalna ulaganja i nagraÄ‘ujemo najbolje pojedince ili obrazovne ustanove. Prirodnim znanostima dajemo odreÄ‘enu prednost za motiviranje mladih ljudi, da se joÅ¡ viÅ¡e angaÅ¾iraju i svojim rezultatima unaprijede ovaj prostor. Gradnjom gimnazije i ulaganjem u Å¡kolstvo, samo je dio tog rezultata, jer niÅ¡ta ne bi bilo bez kvalitetnog voÄ‘enja te ustanove i svih koji tamo rade. Planiramo graditi ObrtniÄku Å¡kolu u Koprivnici po modelu javno privatno partnerstva, novu zgradu gimnazije u KriÅ¾evcima te dograditi zgradu gimnazije u ÄurÄ‘evcu. Time u cijelosti Å¾elimo zavrÅ¡iti izgradnju zgrada za srednjoÅ¡kolsko obrazovanje za iduÄ‡ih sto godina – rekao je koprivniÄko-kriÅ¾evaÄki Å¾upan te Äestitao uÄenicima i poÅ¾elio im i ubuduÄ‡e puno uspjeha.

Jasna Zagorelec

Anne Brasseur oduševljena lepoglavskom Äipkom

24. veljače 2015.

232

Arhiva

Anne Brasseur, predsjednica Parlamentarne skupÅ¡tine VijeÄ‡a Europe, boravila je u Hrvatskoj i tom je prigodom u Zagrebu posjetila Hrvatsku kuÄ‡u “Materina priÄa”. Uz brojne etnografske predmete iz razliÄitih krajeva Lijepe naÅ¡e koji se nalaze u ovoj etno kuÄ‡i, predsjednica Parlamentarne skupÅ¡tine VijeÄ‡a Europe upoznala se i s lepoglavskom Äipkom koju su joj predstavile voditeljica Zadruge lepoglavska Äipka Karmen Å oÅ¡tariÄ‡ i Äipkarica Ankica Å kvariÄ‡.

– Anne Brasseur bila je oduÅ¡evljena lepoglavskom Äipkom i sa zanimanjem je promatrala kako se Äipka izraÄ‘uje. Posebno ju se dojmila Äinjenica da je rijeÄ o nematerijalnom kulturnom blagu uvrÅ¡tenom na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baÅ¡tine – istaknula je Karmen Å oÅ¡tariÄ‡ pojaÅ¡njavajuÄ‡i da su lepoglavske Äipkarice Äeste goÅ¡Ä‡e Hrvatske kuÄ‡e, posebice u prigodama poput ove, kada uglednim gostima treba predstaviti hrvatsku baÅ¡tinu.

U kandidaturu se ukljuÄile i nacionalne manjine

24. veljače 2015.

604

Arhiva

U kandidaturu VaraÅ¾dina i hrvatskog sjevera za Europsku prijestolnicu kulture 2020. ukljuÄuju se i nacionalne manjine. U varaÅ¾dinskoj Gradskoj vijeÄ‡nici danas je odrÅ¾an sastanak na kojem je predstavnicima nacionalnih manjina iz VaraÅ¾dinske, MeÄ‘imurske, Krapinsko-zagorske i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije predstavljen projekt kandidature.

– U ovoj kandidaturi na jedno smo mjesto doveli devet gradonaÄelnika i viÅ¡e od 50 udruga, a to se nikada nije dogodilo. Sada smo spojili i nacionalne manjine koje Å¾ive na hrvatskom sjeveru. To je bogatstvo od 17 do 25 nacionalnih manjina po Å¾upanijama koje obiljeÅ¾avaju svoje postojanje, kulturno bogatstvo i tradiciju, ali imaju i potencijal novih umjetniÄkih kulturnih projekata koji Ä‡e tek imati svoju buduÄ‡nost.

Å½elimo “isprovocirati” i stanovniÅ¡tvo koje nije manjinsko da se ukljuÄi u projekte nacionalnih manjina. Cijeli projekt kandidature nije samo umjetnost i kultura, veÄ‡ i kultura tolerancije, a na sreÄ‡u sredina smo koja tu nije imala veÄ‡ih problema. Ovu kulturu tolerancije trebao njegovati i proÅ¡iriti. U kandidaturu smo ukljuÄili i sport, promet, prevenciju, Å¡kolstvo, komunikacije, sve Å¡to Äini kulturu Å¾ivljenja – rekao je voditelj Ureda za pripremu kandidature Raymond Rojnik.

Predstavnici nacionalnih manjina istaknuli su da se svojim projektima Å¾ele ukljuÄiti u kandidaturu i doprinijeti razvoju sredine u kojoj Å¾ive.

– Mi smo nedavno imali krasnu priredbu u varaÅ¾dinskom kazaliÅ¡tu, proslavu PreÅ¡ernovog dana. To je jedna od prezentacija slovenske kulture u gradu i regiji. Kultura je uvijek bila poveznica Hrvatske i Slovenije. Mi svake godine imamo seminar o slovenskima kulturnim liÄnostima koje imaju poveznice s VaraÅ¾dinom ili ovim dijelom Hrvatske. Trudimo se maksimalno suraÄ‘ivati s veÄ‡inskim stanovniÅ¡tvom i osjeÄ‡amo se dijelom ove zajednice.

Osim ukljuÄivanja projektima u ovu kandidaturu, maksimalno Ä‡emo se potruditi da i naÅ¡im prijateljima i sunarodnjacima u Sloveniji te u Austriji predstavimo vrijednosti VaraÅ¾dina kao znaÄajne kulturne toÄke ove regije – kazao je predstavnik slovenske nacionalne manjine u VaraÅ¾dinu Igor Å erdoner.

Rok za predaju kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture 2020. je 17. travnja, a poÄetkom iduÄ‡e godine bit Ä‡e poznato koji Ä‡e hrvatski grad, uz jedan irski, biti izabran za ovu titulu.

– Kako idemo dalje, vidici nam se Å¡ire. Toliki odaziv regije, gradova, udruga i pojedinaca nismo oÄekivali. Imamo projekte infrastrukture u kulturi vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna i viÅ¡e od 200 sadrÅ¾aja koji ispunjavaju sve kriterije za prijavu. Vjerujem da Ä‡emo impresionirati europski panel koji Ä‡e odluÄivati o tome – zakljuÄio je na kraju Raymond Rojnik.