2015. – Stranica 492

Vic dana – Izbor

18. veljače 2015.

120

Umro Cigo i doÄ‘e pred Boga.

Bog: ‘Bio si dobar pa biraj gdje Ä‡eÅ¡, raj ili pakao?’

Cigo: ‘A NemaÄka…. nema?’

Kako bi "Prijatelji" izgledali danas?

18. veljače 2015.

124

Ekipa s YouTube-a odluÄila nam je pokazati kako bi kultna serija izgledala danas u moru pametnih telefona. Å to je najÅ¾alosnije, nisu ni pogrijeÅ¡ili, ovako danas izgleda veÄ‡ina prijatelja koja dolazi na kavu!

Hrvoje IvanÄiÄ‡ u VaraÅ¾dinu predstavlja svoju novu knjigu

18. veljače 2015.

105

Mladi hrvatski putopisac i knjiÅ¾evnik Hrvoje IvanÄiÄ‡ u nedjelju 22. veljaÄe, s poÄetkom u 19 sati, na Podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz, varaÅ¾dinskog HNK, odrÅ¾at Ä‡e promociju svoje nove knjige “Samara – put na Istok”.

Hrvoje IvanÄiÄ‡ roÄ‘en je 1983. u Zaboku. U rodnom gradu zavrÅ¡ava Osnovnu Å¡kolu Ksavera Å andora Äalskog i Gimnaziju A.G. MatoÅ¡, a studij povijesti zavrÅ¡ava u Zagrebu. Tijekom studija zapoÄinje s novinarskim radom.

IvanÄiÄ‡ putuje Bliskim istokom, Afrikom i Azijom, reportaÅ¾e objavljuje u svim bitnijim tiskovinama, a piÅ¡e putopise, fikciju i kratke priÄe. Za svoju prvu knjigu “Dunavski blues” dobio je knjiÅ¾evnu nagradu Rikard JorgovaniÄ‡.

Njegova nova knjiga “Samara – put na Istok” prati lik mladog profesora koji se upuÅ¡ta u avanturu Å¾ivota i kreÄ‡e putem istoka. Å½eljan je velikog ostvarenja kojim Ä‡e se uzdiÄ‡i iz jednoliÄne mase. Umjesto da doÅ¾ivi toliko oÄekivanu slavu on sa svakim novim kilometrom prema istoku sa sebe linja staru koÅ¾u. DoÅ¾ivljava potpuni preobraÅ¾aj. Samsara je putopisni roman, knjiga ceste i priÄa o samospoznaji.

Na promociji Ä‡e IvanÄiÄ‡ ispriÄati kako je nastavo ovo zanimljivo djelo. Razgovor Ä‡e voditi varaÅ¾dinski kolumnist i novinar Branko Detelj.

ViÅ¡e informacija o autoru i knjizi, moÅ¾ete pronaÄ‡i na njegovoj Internet stranici – http://www.hrvojeivancic.com.

Srijeda u Muzeju – Susret s Marijom J. Zagorkom

18. veljače 2015.

116

Prva profesionalna hrvatska novinarka, a joÅ¡ uvijek i najÄitanija hrvatska knjiÅ¾evnica, Marija JuriÄ‡ Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 1873. – Zagreb, 1957.) svojim intrigantnim Å¾ivotopisom ne prestaje plijeniti pozornost najÅ¡ire javnosti. Njezini suvremenici, meÄ‘u kojima su bili i neki od najuglednijih hrvatskih pisaca, su je osporavali, ismijavali ili u najmanju ruku ignorirali i tek je u novije doba njezin opseÅ¾an i po mnogoÄemu pionirski rad struÄna kritika poÄela sustavno valorizirati.

Marija JuriÄ‡ Zagorka bila je gorljiva politiÄka aktivistica, osobito u borbi za Å¾enska prava, velika oponentica maÄ‘arizaciji, kao i pokretaÄica prve hrvatske Å¾enske revije Å½enski list te Äasopisa Hrvatica. Autorica je i brojnih proznih knjiÅ¾evnih ostvarenja, komedija, drama, romana, pripovijedaka, satira.

Osobitu popularnost kod publike stekla je svojim romanima romantiÄnih zapleta protkanih nacionalnim povijesnim dogaÄ‘ajima (GriÄka vjeÅ¡tica, Gordana, Republikanci, Plameni inkvizitori i dr.), Äiji su se nastavci iÅ¡Äekivali sa svakim novim brojem u nekoliko onodobnih novina u kojima ih je prvotno objavljivala.

Burne crtice iz Zagorkina Å¾ivota, njezino djetinjstvo, novinarski i knjiÅ¾evni rad, susreti s politiÄarima i piscima, druÅ¡tvena angaÅ¾iranost i aktivizam dio su glumaÄkog odgojno-obrazovnog performansa, s kojim Ä‡e se u sklopu Srijede u Muzeju, 18. veljaÄe, u VaraÅ¾dinu predstaviti DruÅ¡tvo Marije JuriÄ‡ Zagorke. DruÅ¡tvo je osnovano 2008. godine i bavi se aktivnostima vezanima uz popularizaciju Zagorkina Å¾ivota i rada. U ulozi Marije JuriÄ‡ Zagorke nastupa predsjednica DruÅ¡tva Dubravka VidoviÄ‡, a u programu se oÄekuje i aktivno sudjelovanje publike pitanjima, raspravama i polemikama.

Program se odrÅ¾ava u palaÄi Herzer (GMV FranjevaÄki trg 10), od 19 sati. Ulaz je besplatan.

Nova katastrofa Marofa

17. veljače 2015.

230

MalonogometaÅ¡i Novog Marofa â€žpopili“ su joÅ¡ jednu devetku. Nakon teÅ¡kog domaÄ‡eg poraza od Splita prije dva tjedna od 9:1, identiÄnim rezultatom izgubili su veÄeras i u Makarskoj od Novog Vremena.

Istina da se bez VolariÄ‡a, Krasniqija, HorvatiÄ‡a i Å injorija nisu imali Äemu previÅ¡e nadati, ali da Ä‡e opet doÅ¾ivjeti katastrofu to baÅ¡ nisu oÄekivali, bez obzira na snagu gotovo profesionalne momÄadi kakvo je Novo Vrijeme. Vremena za plakanje nema, treba ovo Äim prije zaboraviti i okrenuti se odluÄujuÄ‡im dvobojima za ostanak u ligi. Dvije godine za redom MarofÄani su se spaÅ¡avali â€žpet do dvanaest“, valjda Ä‡e ovoga puta ostanak osigurati ranije.

Ostali rezultati 14. Prve HMNL: Alumnus – Solin 4:1, Murter – Nacional 2:9, Square – Vrgorac 2.1, Split – Brod 5:1, Osijek – UspinjaÄa 2.2.

Poredak: 1. Nacional 38, 2. Split 35, 3. Novo Vrijeme 30…10. Novi Marof 13, 11. Vrgorac 10, 12. Brod 10.

U 15. kolu, 21. veljaÄe, s poÄetkom u 18.30, Novi Marof u svojoj dvorani ugoÅ¡Ä‡uje Square.

www.vzaktualno.hr

UnapreÄ‘enje elektroenergetskog sustava u OpÄ‡ini Vidovec

17. veljače 2015.

118

U svrhu unapreÄ‘enja elektroenergetskog sustava u 2014. godini na podruÄju OpÄ‡ine Vidovec postavljeno je ukupno 85 novih stupova. Stupovi su postavljeni u naselju Prekno, Ulici braÄ‡e RadiÄ‡a te na glavnoj cesti uz naselja Nedeljanec i Vidovec, a cjelokupna vrijednost investicije procijenjena je na 400.000,00 kuna.

Tokom 2014. godine zamijenjena su srednjenaponska postrojenja u TS Vidovec radi pripreme za pripajanje na visoki napon TS Domitrovec i TS Budislavec.

Kako bi se osigurala stabilna i kvalitetna opskrba elektriÄnom energijom i u 2015. godini predviÄ‘eno je postavljanje 134 stupa javne rasvjete, a ukupna vrijednost investicije iznosi 1.040.000,00 kuna.

U Selskoj i VaraÅ¾dinskoj ulici na TuÅ¾nu mijenjat Ä‡e dotrajali drveni stupovi betonskima, a to isto radit Ä‡e se i u Ulici Vladimira Nazora u Vidovcu, prilazu u Osnovnu Å¡kolu Vidovec te na dijelu ulice Stjepana RadiÄ‡a. TakoÄ‘er, u 2015. predviÄ‘ena je rekonstrukcija jednog izlaza u TS Budislavec prema glavnoj cesti Äija je vrijednost investicije 290.000,00 kuna.

Ovakva investicijska ulaganja od velike su vaÅ¾nosti za OpÄ‡inu Vidovec kao jedan od preduvjeta za razvoj i napredak gospodarstva ovog kraja jer doprinose sigurnosti u opskrbi strujom na podruÄju opÄ‡ine.

www.vzaktualno.hr

Projekt osvjetljavanje 500-injak pješaÄkih prijelaza

17. veljače 2015.

102

Pokretanje Å¾upanijskog projekta analize stanja i poveÄ‡anja sigurnosti na pjeÅ¡aÄkim prijelazima te opÄ‡enito stanje sigurnosti u prometu bile su teme danaÅ¡nje sjednice Savjeta za sigurnost prometa na cestama VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Policijska uprava varaÅ¾dinska inicira projekt osvjetljavanja 500-injak pjeÅ¡aÄkih prijelaza.

– ProÅ¡le godine zabiljeÅ¾eno je poveÄ‡anje stradanja pjeÅ¡aka za 36 % u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, 53 nesreÄ‡e u odnosu na 39 godinu ranije. SreÄ‡a u nesreÄ‡i je da je smrtno stradao samo jedan pjeÅ¡ak, a godinu ranije ih je bilo tri.

ZabrinjavajuÄ‡e je da je od 53 prometne nesreÄ‡e gotovo polovica bila na pjeÅ¡aÄkim prijelazima kad je bila smanjena vidljivost. Krivi su bili i vozaÄi i pjeÅ¡aci. PjeÅ¡ak se mora uvjeriti da moÅ¾e sigurno prijeÄ‡i, a vozaÄ mora voziti brzinom tako da se moÅ¾e zaustaviti u svakom trenutku. Å½elimo osvijetliti te pjeÅ¡aÄke prijelaze. Oni su oznaÄeni znakovima i na kolniku, ali to nije dovoljno.

PjeÅ¡aÄki prijelaz bi trebalo dodatno osvijetliti projektom poboljÅ¡anja energetske uÄinkovitosti odnosno LED lampama pa bi pjeÅ¡ak upalio svjetlo prije prelaska. U tom trenutku vozaÄ primjeÄ‡uje da se svjetlo upalilo, registrira da dolazi pjeÅ¡ak, a pjeÅ¡ak je zastao prije prijelaza. Na taj naÄin dobili smo nekoliko sekundi koje u prometu mogu znaÄiti Å¾ivot – rekao je Darko DragiÄeviÄ‡ iz Policijske uprave varaÅ¾dinske te dodao da su najveÄ‡i problemi na pjeÅ¡aÄkim prijelazima na otvorenim dijelovima cesta prema Novom Marofu i dalje prema Zagrebu, ali problem postaju i pjeÅ¡aÄki prijelazi u VaraÅ¾dinu gdje ima puno Å¡kolaraca.

Nakon pokretanja ove inicijative na Å¾upanijskom Savjetu za sigurnost prometa na cestama traÅ¾it Ä‡e se ukljuÄenje viÅ¡e institucija, a potom i apliciranje na fondove Europske unije.

U izvjeÅ¡Ä‡u o stanju sigurnosti u prometu istaknuto je da je ono dobro, sa smanjenjem broja prometnih nesreÄ‡a za 8 % u proÅ¡loj godini, a isto tako i broja stradalih u prometnim nesreÄ‡ama za 21 %.

Ministarstvo i Å¾upanija osigurali poduzetnicima povoljne kredite

17. veljače 2015.

Obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima VaraÅ¾dinske Å¾upanije od danas je na raspolaganju 25 milijuna kuna za sufinanciranje kamata na kredite buduÄ‡i su Ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Gordan Maras, Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar te predstavnici 11 poslovnih banaka danas u VaraÅ¾dinu potpisali tripartitni Ugovor o provedbi programa “Kreditom do uspjeha 2014.” Mjera 1 – “Kreditom do konkurentnosti”.

Ministarstvo je tako osiguralo kreditni potencijal od 25 milijuna kuna, a ugovor predviÄ‘a da to Ministarstvo subvencionira kamatu na poduzetniÄke kredite sa 2 posto za proizvodne djelatnosti i 1 posto za usluÅ¾ne djelatnosti.

Å½upanija se ukljuÄila u program kroz subvenciju kamate od 1 posto za kredite vezane uz proizvodne djelatnosti i 1 posto za kredite vezane uz usluÅ¾ne djelatnosti. U sufinanciranje kamate ukljuÄili su se i pojedini gradovi i opÄ‡ine s podruÄja Å¾upanije. RijeÄ je o Ludbregu, Ivancu i Lepoglavi te opÄ‡inama Visoko, Vinica i LjubeÅ¡Äica.

Zadovoljan potpisanim ugovorom je i varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar jer, po njegovim rijeÄima, gospodarstvenici u Å¾upaniji vape za kreditima.

-VeÄ‡a kamata od sedam posto ne daje konkurentnost naÅ¡im poduzetnicima i oni po toj kamati ne mogu opstati. Ovim spajanjima od dva posto od Ministarstva, jedan posto od Å¾upanije, te jedan do dva posto od opÄ‡ina i gradova, kamata dolazi na dva do tri posto i takva kamata trenutno treba naÅ¡im poduzetnicima – pojasnio je Å tromar.

Istaknuo je da veÄ‡ sada postoji veliki interes gospodarstvenika i miÅ¡ljenja je da Ä‡e se iznos od 25 milijuna kuna vrlo brzo potroÅ¡iti. Najavio je da Ä‡e najvjerojatnije vrlo brzo stiÄ‡i zahtjev Ministarstvu za nova sredstva. Pozvao je gospodarstvenike da kontaktiraju banke vezano za kredite i sufinanciranje kamata, a ako imaju problema s garancijom mogu se obratiti Å¾upanijskoj GARA-i ili HAMAG-BICRO-u.

Å to se tiÄe same VaraÅ¾dinske Å¾upanije Maras istiÄe da je to jedna od najkonkurentnijih Å¾upanija kada je u pitanju gospodarstvo i poduzetniÅ¡tvo. Posebno je istaknuo izvoz VaraÅ¾dinske Å¾upanije gdje je zabiljeÅ¾en rast u 2013. u odnosu na 2012. za 55 posto. Dodao je i da je drÅ¾ava kroz razne potpore u protekle tri godine uloÅ¾ila u Å¾upaniju 214 milijuna kuna.

Suradnja je dobra, ali ima prostora za proširenje

17. veljače 2015.

118

Juraja Priputena, veleposlanika Republike SlovaÄke u Republici Hrvatskoj, danas su u Gradskoj vijeÄ‡nici primili varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ i Å¾upan Predrag Å tromar. Razgovaralo se prvenstveno o moguÄ‡nostima gospodarske suradnje.

GradonaÄelnik je istaknuo da je veliko prijateljstvo izmeÄ‘u Hrvatske i SlovaÄke, ali jednako tako i gradova VaraÅ¾dina i Trnave.

– Prezentirali smo veleposlaniku projekte koji u narednim godinama kreÄ‡u u VaraÅ¾dinu i VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji u kojima oni traÅ¾e svoj interes i u kojima bi mogla sudjelovati slovaÄka poduzeÄ‡a. SlovaÄki kapital je veÄ‡ u VaraÅ¾dinu kroz Vaba banku. Sada smo razgovarali i o aglomeraciji VaraÅ¾din, kanalizaciji i proÄistaÄu, projektu Hrvatskih voda i Varkoma od 80 milijuna eura. OÄekujemo da Ä‡e se javljati i slovaÄka poduzeÄ‡a. Zanimljivo je da 50 % hrvatskog izvoza u SlovaÄku ide iz varaÅ¾dinske Slobodne zone, preko Boxmarka – rekao je HabuÅ¡ te naglasio da mu je drago Å¡to je veleposlanik pohvalio i grad i Å¾upaniju kao privlaÄne za investicije.

Å½upan je rekao da su Slovaci zainteresirani za sudjelovanje u projektu dogradnje kirurgije varaÅ¾dinske OpÄ‡e bolnice.

– SlovaÄka je provodila modele javno-privatnog partnerstva unatrag 10 godina u EU i zainteresirana je javljati se na naÅ¡e natjeÄaje. Imamo dva natjeÄaja, za Å¡kole je otvoren, a za bolnicu Ä‡e biti za koji dan. Oni imaju iskustva, znanja i kapital. Ima i drugih projekata u koje se mogu ukljuÄiti, a nama je interesantno ono Å¡to mi moÅ¾emo proizvoditi i izvoziti u SlovaÄku. Boxmark poveÄ‡ava izvoz, a Wollsdorf koji poÄinje s radom ima aspiracije na slovaÄko trÅ¾iÅ¡te. Velika je robna razmjena VaraÅ¾dinske Å¾upanije i SlovaÄke i tu imamo suficit. Interes je Slovaka izvoziti u Hrvatsku i moramo im u tome pomoÄ‡i. Interes je imati podjednaku suradnju, ali na viÅ¡oj razini – kazao je Å tromar.

SlovaÄki je veleposlanik naglasio da je suradnja dobra, ali da ima prostora za proÅ¡irenje.

– Postoji velik interes slovaÄkih investitora za Hrvatsku. J&T banka investira u Vaba banku, to je jedan primjer, a postoji moguÄ‡nost za puno viÅ¡e. Razgovarali smo i o suradnji na razini Å¾upanija i gradova kao Å¡to veÄ‡ postoji izmeÄ‘u Bratislave i VaraÅ¾dinske Å¾upanije te Trnave i VaraÅ¾dina. SuraÄ‘uje se u Å¡kolstvu i kulturi. Gospodarstvo nam je vrlo vaÅ¾no, ali je vaÅ¾na i druÅ¡tvena i kulturna suradnja – rekao je veleposlanik Priputen nakon prijema u Gradskoj vijeÄ‡nici.

Male maškare kod gradonaÄelnice

17. veljače 2015.

109

Na Pokladni dan, male maÅ¡kare iz koprivniÄkih djeÄjih vrtiÄ‡a posjetile su gradsku VijeÄ‡nicu, gdje ih je ugostila gradonaÄelnica Vesna Å½eljeÅ¾njak sa zamjenicima MiÅ¡elom JakÅ¡iÄ‡em i Melitom Samoborec.

Veseli maliÅ¡ani preruÅ¡eni u Å¡areno cvijeÄ‡e, gumbeke, snjegoviÄ‡e i pÄelice pozvali su gradonaÄelnicu na ples, koja je vrlo rado s njima i zaplesala. Dobar stari obiÄaj u tradiciji je, da se maÅ¡kare treba i darivati, pa stoga je gradonaÄelnica, kao dobra domaÄ‡ica svoje male goste poÄastila s krafnama i sokovima.

Zadovoljni maliÅ¡ani pjevali su i plesali, te uÅ¾ivali u slasnim krafnama.

Jasna Zagorelec