2015. – Stranica 498

Potpisan Ugovor o provedbi programa Kreditom do uspjeha

14. veljače 2015.

105

U sjediÅ¡tu KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije u petak je odrÅ¾ana sveÄanost potpisivanja Ugovora o provedbi programa “Kreditom do uspjeha 2014.”, mjera 1. “Kreditom do konkurentnosti”. Ugovore su potpisali ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Gordan Maras, koprivniÄko-kriÅ¾evaÄki Å¾upan Darko Koren i predstavnici poslovnih banaka.

– Ovo je vaÅ¾an dogaÄ‘aj za KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄku Å¾upaniju, za koju slobodno moÅ¾emo reÄ‡i, da je Å¾upanija poduzetniÄkih kredita. Iako spadamo u red Å¾upanija Äiji su stanovnici meÄ‘u najzaduÅ¾enijima, ovaj danaÅ¡nji dogaÄ‘aj sigurno Ä‡e te statistiÄke podatke usmjeriti u suprotnom pravcu. Stoga smatram, da je vrlo vaÅ¾no na ovaj naÄin dati potporu poduzetniÅ¡tvu. S kreditnim linijama praÄ‡enja poduzetniÅ¡tva poÄeli smo krajem 1990-ih godina i do danas kroz praÄ‡enje Å¾upanije egzistiralo je nekih 14 kreditnih linija. Mnoge banke u tom razdoblju imale su vrlo vaÅ¾nu ulogu u tome, pa ocjenjujem, da i ova linija koju Ä‡emo danas verificirati potpisima ugovora je vrlo vrijedna i znaÄajna za poduzetnike u naÅ¡oj Å¾upaniji – rekao je koprivniÄko-kriÅ¾evaÄki Å¾upan Darko Koren te istaknuo, da viÅ¡e od desetljeÄ‡a prate razna poduzetniÅ¡tva kroz kreditne linije, Äija vrijednost iznosi oko 500 milijuna kuna za gotovo 1.400 korisnika kredita.

– Dakle, u zadnjih deset godina oko 40 milijuna kuna potroÅ¡eno je na subvenciju za kamatne stope, od Äega otprilike pola je financirano iz proraÄuna naÅ¡e Å¾upanije, a pola iz ministarstava. U ovoj godini pak planirali smo 2,3 miliona kuna za sufinanciranje kamata, u najveÄ‡oj mjeri i za ovu kreditnu liniju koju Ä‡emo danas ovjeriti potpisima naÅ¡ih ugovora. ÄŒinjenica je, da uvjeti koji Ä‡e u konaÄnici biti na raspolaganju poduzetnicima su vrlo povoljni, banke u svojim ponudama dale su razliÄite ponude, a korisnicima kredita predstoji, odluÄiti se u kojoj banci Ä‡e realizirati svoj naum. Ono Å¡to mi odluÄujemo i potpisujemo je subvencija kamatnih stopa na razini od tri posto, gdje mi sufinanciramo dva, a ministarstvo jedan posto. Ono Å¡to je posebnost, odluÄili smo se na i sufinanciranje kamate za jedan posto za tzv. PoduzetniÅ¡tvo Å¾ena – objasnio je koprivniÄko-kriÅ¾evaÄki Å¾upan te dodao, da i odreÄ‘ene jedinice lokalne samouprave takoÄ‘er spremne su sufinancirati te kreditne linije.

Gordan Maras, ministar poduzetniÅ¡tva i obrta potpisao je deset bilateralnih ugovora sa predstavnicima banaka – Hrvatske poÅ¡tanske banke, Slatinske, ZagrebaÄke i Podravske banke, zatim Raiffeisenbank, Societe Generale Splitske banke i Privredne banke Zagreb te Hypo Alpe Adria bank, Erste&SteiermÃ¤rkische bank i Veneto banke.

– Ovaj program koji smo danas potpisali, donijela je Vlada RH prije nekoliko mjeseci u suradnji s veÄ‡inom Å¾upanija, jedinicama lokalne samouprave i bankama, s ciljem da omoguÄ‡imo poduzetnicima Å¡to povoljnije kamatne stope, ali i niÅ¾e troÅ¡kove poslovanja. U cijeloj Hrvatskoj taj kreditni potencijal biti Ä‡e reko milijardu kuna, dok u KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji iznosi 41 milion kuna. Dobre projekte neÄ‡emo ograniÄavati, jer Å¾elimo iskoristiti sve koji Å¾ele ulagati, Å¡iriti svoje poslovanje i biti od koristi svojoj Å¾upaniji, gradu, graÄ‘anima i sebi. Dakle, govorimo o kreditima do deset godina uz poÄek dvije godine dok najviÅ¡e oÄekujem, da Ä‡e krediti biti traÅ¾eni za industriju, gdje raste izvoz, jer u zadnje tri godine od svih poticaja, koje smo dali, Äak 85 posto iÅ¡lo je u proizvodnju. No, sada nas Äekaju i veliki natjeÄaji, pa nam je podrÅ¡ka banaka bitna, jer veÄ‡ sljedeÄ‡i tjedan donijeti Ä‡emo na sjednici Vlade novi poduzetniÄki impuls, koji Ä‡e u prvom svom dokumentu biti u iznosu preko Äetiri milijarde kuna i koji Ä‡e se koristiti u ovoj i u narednih nekoliko godina – rekao je ministar poduzetniÅ¡tva i obrta te naglasio, da nakon Å¡to je u velikim industrijama uveden red, sve je krenulo prema naprijed i stoga Ä‡e ova godina biti godina izlaska iz recesije.

– Isto tako, slobodno mogu reÄ‡i, da sam najponosniji, Å¡to svi pokazatelji koje imamo, usmjereni su na to, da su mali i srednji poduzetnici u tome najviÅ¡e doprinijeli. Zato, moramo iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju, zajedniÄki odraditi posao i sa bankama, koje imaju vrlo vaÅ¾nu ulogu u naÅ¡em gospodarstvu. Stoga pozivam ih, da preuzmu malo viÅ¡e rizika, da pomognu, jer to je veliki posao u kojem sudjelujemo svi s ciljem, da naÅ¡a zemlja sutra izgleda bolja, ali i da imamo pozitivne trendove u gospodarstvu, kao i viÅ¡e zaposlenih ljudi – rekao je ministar Maras te na kraju istaknuo, da mu je drago Å¡to su u KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji stvari krenule na bolje, Å¡to nakon dugo godina u grad Koprivnici ima viÅ¡e obrta, a ujedno s time Å¾ivnulo je i malo gospodarstvo.

Jasna Zagorelec

Kandidatura je i velika poslovna prigoda

14. veljače 2015.

115

Gospodarstvenicima iz Äetiri Å¾upanije u petak su predstavljeni neposredni ekonomski uÄinci koje ostvaruju gradovi kojima je dodijeljena titula Europske prijestolnice kulture, a za koju se VaraÅ¾din kandidira. Ured za pripremu kandidature, zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca, prezentaciju je organizirao u varaÅ¾dinskom hotelu Turist.

– Priprema kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine je iznimno znaÄajni projekt, moÅ¾da i najveÄ‡i u povijesti VaraÅ¾dina i cijele regije. Sjever Hrvatske je iznimno jak gospodarski. Implikacije Europske prijestolnice kulture su gospodarske i turistiÄke te dokazane i izmjerene. Primjerice, Liverpool je zahvaljujuÄ‡i Europskoj prijestolnici kulture 2008. na svaki uloÅ¾eni euro ostvario zaradu od Äak 8 eura – rekao je voditelj Ureda Raymond Rojnik.

Jasminka Porobija, direktorica varaÅ¾dinskog regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca, pozvala je gospodarstvenike da se u skladu sa svojim moguÄ‡nostima ukljuÄe u programe koje Ä‡e grad VaraÅ¾din i devet partnerskih gradova iz Krapinsko-zagorske, KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke, MeÄ‘imurske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije ponuditi za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

– Vjerujem kako zajedno moÅ¾emo doprinijeti uspjeÅ¡noj realizaciji ovog projekta te pritom ostvariti izravnu financijsku, kratkoroÄnu i dugoroÄnu korist, kao i niz drugih vrijednosti, kakvi su bolji imidÅ¾ i meÄ‘unarodna prepoznatljivost gradova i kompanija ukljuÄenih u projekt – kazala je Porobija.

Na prezentaciji je bio i gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ koji je naglasio da je kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture drugi veliki dugoroÄni projekt nakon osnivanja SveuÄiliÅ¡ta Sjever, a da mu je posebnost Å¡to je ukljuÄio cijelu zajednicu.

Prezentacija kandidature gospodarstvenicima bila je samo jedna u nizu, a slijede sastanci s predstavnicima nacionalnih manjina, srednjih Å¡kola, akademske zajednice, Crkve, s kulturnjacima, kreativcima te pojedincima, udrugama i ustanovama u pojedinim gradovima partnerima.

Nevjerojatnih 760 prijava na 6. VAFI

14. veljače 2015.

113

Nakon proÅ¡logodiÅ¡njeg broja od 237 filmova iz 32 zemlje u sekciji JUNIOR (autori do 18 godina), ove godine na VAFI JUNIOR pristiglo je gotovo sto filmova viÅ¡e – 336 filmova iz Äak 42 zemlje. Po kategorijama najviÅ¡e prijava ima MIDI – 184 filma, dok MINI ima 79, a MAXI – 73 filma.

Kategorija MINI odnosi se na autore do 10 godina, MIDI od 11 do 14 godina, a MAXI na one od 15 do 18 godina. Te iste kategorije ima i SENIOR, ali se godine odnose na dob gledatelja. SENIOR je nova sekcija festivala kojojm se Å¾ele pribliÅ¾iti veliki i mali animatori te staviti u prvi plan animirani filmove ZA djecu i mlade i OD djece i mladih – naime, SENIOR sekcija posveÄ‡ena je upravo animiranim filmovima ZA djecu i mlade, dok je JUNIOR sekcija za filmove OD djece i mladih.

171 film iz 42 zemlje imao je proÅ¡li SENIOR, dok je ove godine prijava bilo dva puta viÅ¡e – 424 filma iz 58 zemalja. Pred selektorima je teÅ¾ak posao, a u planu je da selekcija zavrÅ¡i poÄetkom oÅ¾ujka. JUNIOR selektori su BoÅ¾idar Trkulja i Vjekoslav Å½ivkoviÄ‡, dok Ä‡e SENIORE selektirati Dubravka KaliniÄ‡-Lebinec i Sandra Malenica.

VAFI Ä‡e se odrÅ¾ati od 21. do 26. travnja 2015. godine u VaraÅ¾dinu, a uz sluÅ¾bene projekcije te program filmova posveÄ‡en ovogodiÅ¡njem partneru – Australiji, VAFI priprema i niz zanimljivih radionica, predavanja te joÅ¡ jedan okrugli stol. Svoj dolazak veÄ‡ sada su najavili gosti iz Australije, Brazila i Belgije, a istaknimo da je VAFI podrÅ¾an i od Veleposlanstva Australije te Ureda pravobraniteljice za djecu.

"Europska iskustva Lokalnog partnerstva za zapošljavanje'"

14. veljače 2015.

136

U sklopu provedbe projekta ‘JaÄanje lokalnog partnerstva za zapoÅ¡ljavanje’ u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu odrÅ¾an je Äetvrti po redu, ujedno i posljednji, okrugli stol na temu “Europska iskustva Lokalnog partnerstva za zapoÅ¡ljavanje – primjeri dobre prakse”.

Naime, VaraÅ¾dinska Å¾upanija nositelj je projekta “JaÄanje lokalnog partnerstva za zapoÅ¡ljavanje” financiranog iz darovnice “Lokalne inicijative za poticanje zapoÅ¡ljavanja” u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala (IV. komponenta Instrumenta pretpristupne pomoÄ‡i (IPA) 2007.-2013.). Partneri u projektu su Hrvatski zavod za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄni ured VaraÅ¾din, Hrvatska gospodarska komora – Å½upanijska komora VaraÅ¾din i Razvojna agencija Sjever – DAN. Projektom Ä‡e se pruÅ¾iti potpora lokalnim dionicima u razvoju i provedbi politika lokalnog zapoÅ¡ljavanja i razvoja ljudskih potencijala kroz partnerski pristup te ojaÄati kapaciteti Lokalnog partnerstva za zapoÅ¡ljavanje.

Prisutne je uvodno pozdravio zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ koji je izrazio zadovoljstvo Å¡to su svi partneri u projektu tijekom proteklih 16 mjeseci zajedno suraÄ‘ivali u provedbi aktivnosti.

– Na zanimljivim radionicama i okruglim stolovima pokazalo se da je jedino kroz partnerski pristup i suradnju izmeÄ‘u javnog, privatnog i civilnog sektora moguÄ‡e postiÄ‡i konkretne rezultate. Stoga vjerujem da Ä‡e rezultati provedbe projekta doprinijeti naÅ¡em zajedniÄkom cilju, a to je smanjenje nezaposlenosti – istaknuo je zamjenik KoÅ¡iÄ‡ te dodao kako mu je drago da ovaj projekt ima svoj nastavak, odnosno Å¡to je odobren novi projekt financiran iz darovnice Lokalna partnerstva za zapoÅ¡ljavanje, u kojem Ä‡e vodeÄ‡i partner biti HZZ VaraÅ¾din, a ciljevi tog projekta su daljnje osnaÅ¾ivanje Lokalnog partnerstva za zapoÅ¡ljavanje.

Na okruglom stolu govorila je i gÄ‘a. Heidelore Rathgen iz NjemaÄke, koja je radila na izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala VaraÅ¾dinske Å¾upanije te ima dugogodiÅ¡nje iskustvo u kreiranju politika zapoÅ¡ljavanja na lokalnoj razini i suradnji s lokalnim partnerstvima za zapoÅ¡ljavanje u europskim drÅ¾avama.

NatjeÄaji za dodjelu bespovratnih sredstava mikro, malim ili srednjim poduzeÄ‡ima

14. veljače 2015.

124

U veljaÄi ili oÅ¾ujku bit Ä‡e otvoren natjeÄaj za dodjelu bespovratnih sredstava mikro, malim ili srednjim poduzeÄ‡ima za izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu.

Temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u RH iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 760 milijuna kuna za razdoblje 2014.-2020., a iznosi bespovratnih sredstava od 1,5 do 15 milijuna kuna. EU sufinancira poÄetno ulaganje ili poÄetno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti (oprema i izgradnja) u iznosu 35% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova za srednje poduzetnike i 45% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova za mikro i male poduzetnike, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 15 milijuna kuna.

Zatim potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzeÄ‡a s intenzitetom potpore koji ne smije prelaziti 50% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 2 milijuna kuna. Nadalje, potpore za sudjelovanje na sajmovima s intenzitetom potpore koji ne smije prelaziti 50% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od milijun kuna te potpore za usavrÅ¡avanje gdje je sufinanciranje za srednja poduzeÄ‡a 60% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, odnosno 70% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova ako se usavrÅ¡avanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom poloÅ¾aju, dok sufinanciranje za mikro i mala poduzeÄ‡a iznosi 70% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 2 milijuna kuna.

Trajanje projekta ne moÅ¾e biti duÅ¾e od 24 mjeseci od dana sklapanja ugovora, a korisnik mora osigurati financijski doprinos od najmanje 25% prihvatljivih troÅ¡kova iz vlastitih izvora ili vanjskim financiranjem u obliku osloboÄ‘enom od bilo kakve drÅ¾avne potpore

TakoÄ‘er, u istom periodu predviÄ‘eno je otvaranje natjeÄaja za dodjelu bespovratnih sredstava mikro, malim ili srednjim poduzeÄ‡ima za ulaganje u proizvodnu tehnologiju.

Temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u RH iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 357,2 milijuna kuna za razdoblje 2014.-20202., a iznosi bespovratnih sredstava od 500.000 do 5 milijuna kuna. EU sufinancira poÄetno ulaganje ili poÄetno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti (oprema) u iznosu 35% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova za srednje poduzetnike i 45% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova za mikro i male poduzetnike, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 5 milijuna kuna. Zatim potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzeÄ‡a s intenzitetom potpore koji ne smije prelaziti 50% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 2 milijuna kuna. TakoÄ‘er, potpore za sudjelovanje na sajmovima s intenzitetom potpore koji ne smije prelaziti 50% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od milijun kuna te potpore za usavrÅ¡avanje gdje je sufinanciranje za srednja poduzeÄ‡a 60% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, odnosno 70% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova ako se usavrÅ¡avanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom poloÅ¾aju, dok sufinanciranje za mikro i mala poduzeÄ‡a iznosi 70% ukupno prihvatljivih troÅ¡kova, a potpora ne moÅ¾e biti viÅ¡a od 2 milijuna kuna.

Isto tako, vaÅ¾no je da trajanje projekta ne moÅ¾e biti duÅ¾e od 18 mjeseci od dana sklapanja ugovora, a korisnik mora osigurati financijski doprinos od najmanje 25% prihvatljivih troÅ¡kova iz vlastitih izvora ili vanjskim financiranjem u obliku osloboÄ‘enom od bilo kakve drÅ¾avne potpore.

Oba natjeÄaja Ä‡e biti otvorena do 31. prosinca 2020. odnosno do potroÅ¡nje sredstava, a projekti se ocjenjuju po redoslijedu predaje.

Prihvatljivi troÅ¡kovi za oba natjeÄaja su ulaganja u materijalnu imovinu, ulaganja u nematerijalnu imovinu, savjetodavne usluge koje pruÅ¾aju vanjski konzultanti, sudjelovanje na sajmovima, usavrÅ¡avanje te promidÅ¾ba i vidljivost.

Potencijalni prijavitelj je mikro, malo ili srednje poduzeÄ‡e sukladno definiciji malih i srednjih poduzeÄ‡a, registrirano u Hrvatskoj, uz joÅ¡ neke dodatne uvjete. Projekt se mora provoditi na teritoriju Republike Hrvatske, uz iznimku sajmova i poslovnih putovanja odnosno sastanaka.

Prilikom prijave na natjeÄaj potrebno je priloÅ¾iti prijavni obrazac, proraÄun aktivnosti, studiju izvodljivosti, marketinÅ¡ku strategiju, skupnu izjavu s datumom ne starijim od 30 dana prije predaje projektne prijave potpisanu i ovjerenu peÄatom, zatvorenu financijsku konstrukciju ulaganja, dokaze vezane uz gradnju i potvrdu Porezne uprave u izvorniku da je prijavitelj ispunio obveze plaÄ‡anja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ne starije od 30 dana od datuma predaje projektne prijave. Prije provoÄ‘enje treÄ‡e faze evaluacije (provjera prihvatljivosti prijavitelja) treba priloÅ¾iti izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajuÄ‡eg registra, godiÅ¡nje financijsko izvjeÅ¡Ä‡e (GFI-POD) za 3 fiskalne godine, DOH za obrtnike ili rjeÅ¡enje kojim se utvrÄ‘uje godiÅ¡nji pauÅ¡alni porez na dohodak za 3 fiskalne godine, Bon Plus za zadnje odobreno raÄunovodstveno razdoblje, BON2 / SOL2 ne stariji od 30 dana prije predaje projektne prijave te Obrazac JOPPD za mjesec koji prethodi danu predaje projektne prijave.

Svi potencijalni korisnici ove mjere mogu se obratiti AZRA-i u sluÄaju dodatnog savjetovanja, pripreme i razrade projektne ideje, kao i same aplikacije projekta. Tim AZRA-inih struÄnjaka spremno Ä‡e odgovoriti na sva pitanja potencijalnih korisnika i pruÅ¾iti svu pomoÄ‡ u prijavi projekta.

Na kraju treba napomenuti da je rijeÄ o nacrtu natjeÄaja i da moÅ¾e doÄ‡i do odreÄ‘enih izmjena u trenutku njegove sluÅ¾bene objave.

Promotivni Älanak

ObiljeÅ¾ite Valentinovo sa Skloništem za Å¾ivotinje Prijatelji ÄŒakovec

13. veljače 2015.

240

Na samo Valentinovo, 14. veljaÄe 2015., s poÄetkom u 11:30 sati vodstvo i Älanovi SkloniÅ¡ta za Å¾ivotinje Prijatelji ÄŒakovec okupit Ä‡e ÄakoveÄke prijatelje Å¾ivotinja sa njihovim Äupavcima u centru grada te napraviti kratki performans kako bi poslali poruku ljubavi svijetu.

“Ljubav ne poznaje granice vrste” pisat Ä‡e na rekvizitima, a za akciju su se prijavili mnogobrojni graÄ‘ani, udomitelji, Å¡kolarci, volonteri, ljubitelji Å¾ivotinja koji na ovaj Dan ljubavi Å¾ele pokazati da su Å¾ivotinje svjesna i osjeÄ‡ajna biÄ‡a i da se prema njima trebamo odnositi s jednakom ljubavlju kao i prema ljudima.

Nakon ÄakoveÄke akcije, u nedjelju, 15. veljaÄe druga akcija Ä‡e se odrÅ¾ati u Zagrebu, u prostorijama udruge Prijatelji Å¾ivotinja iz Zagreba, JuriÅ¡iÄ‡eva 25. Tamo Ä‡e se od 14 do 19 sati odrÅ¾ati humanitarno fotkanje Äupavaca s njihovim ljudima uz minimalnu donaciju skloniÅ¡tu od 15 kn.

– Na taj naÄin Ä‡emo skupiti sredstva za podmirenje veterinarskih troÅ¡kova, a naÅ¡i Ä‡e Äupavci dobiti prelijepu fotku sa svojim ljudima za uspomenu iz fotoaparata ekipe Centra za mlade ÄŒakovec koji su takvu akciju odrÅ¾ali prije mjesec dana u ÄŒakovcu te ovjekovjeÄili viÅ¡e od 200 Å¾ivotinja i njihovih ljudskih prijatelja. Veselimo se vaÅ¡em dolasku te druÅ¾enju s vama i vaÅ¡im Äupavim prijateljima – poruÄuju iz SkloniÅ¡ta.

Luka Rijeka drugi logistiÄki centar za istraÅ¾ivanje nafte?

13. veljače 2015.

103

Luka PloÄe vjerojatno neÄ‡e biti jedini logistiÄki centar za istraÅ¾ivanje nafte i plina na Jadranu, jer i rijeÄka luka takoÄ‘er priprema i pokuÅ¡ava dogovoriti sliÄan ugovor s Agencijom za ugljikovodike. Potencijalno je rijeÄ o poslu vrijednom gotovo milijardu eura, jer se procjenjuje kako Ä‡e ulaganje po svakom istraÅ¾nom podruÄju iznositi od 50 do 150 milijuna eura.

Ukupno je predviÄ‘eno 10 istraÅ¾nih polja.

Ericsson Nikola Tesla: Dobit 87,4 milijuna kuna, predloÅ¾ena dividenda 90 kuna po dionici

Ericsson Nikola Tesla (ENT) u 2014. godini poslovao je s neto dobiti od 87,4 milijuna kuna Å¡to je za 39,5 posto manje u odnosu na godinu dana ranije, kada je iznosila 144,3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u proÅ¡loj godini bili su 1,31 milijardu kuna, Å¡to je 2 posto manje nego lani. Uprava je predloÅ¾ila isplatu 20 kuna redovne dividende po dionici i 70 kuna izvanredne, Å¡to ukupno Äini 90 kuna po dionici. To je znatno niÅ¾e nego godinu dana ranije, kada je dividenda iznosila 320 kuna, od Äega 20 redovna, a 300 izvanredna.

Petrokemija lani produbila gubitak na 360,7 milijuna kuna

Petrokemija d.d. proÅ¡le godine ostvarila je gubitak od 360,7 milijuna kuna, Å¡to je za 10,2 posto viÅ¡e u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci iz nerevidiranog, nekonsolidiranog financijskog izvjeÅ¡Ä‡a koje je u petak objavila ta kutinska tvrtka. Osnovni uzrok gubitka je pad cijena gnojiva na svjetskom trÅ¾iÅ¡tu te joÅ¡ uvijek visoka cijena plina.

Gubitak su na godiÅ¡njoj razini poveÄ‡ali i troÅ¡kovi otpremnina u iznosu 100,4 milijuna kuna za dio radnika koji je u sklopu programa restrukturiranja i racionalizacije poslovanja napustio Petrokemiju.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica