2015. – Stranica 507

Dva razbojništva uz prijetnju pištoljem u ÄŒakovcu

9. veljače 2015.

123

Arhiva

U petak, 6. veljaÄe u veÄernjim satima, na podruÄju grada ÄŒakovca poÄinjena su 2 kaznena djela razbojniÅ¡tva:

– u 18.50 sati u Ulici kralja Tomislava, dvije nepoznate muÅ¡ke osobe uÅ¡le su u zlataru te uz prijetnju piÅ¡toljem zaposlenici ukrali razni nakit i novac. Jedan od poÄinitelja bi bio visine oko 180 cm, obuÄen u odjeÄ‡u tamnije boje, a na glavi je nosio crnu kapu tzv. “fantomku”.

– u 19.02 sati u Ulici RuÄ‘era BoÅ¡koviÄ‡a, nepoznata muÅ¡ka osoba uÅ¡la je u trgovinu te uz prijetnju piÅ¡toljem zaposleniku iz kase ukrala novac. PoÄinitelj bi bio visine oko 180 cm, srednje tjelesne graÄ‘e, obuÄen u zimsku jaknu tamnije boje, na rukama je nosio rukavice, a na glavi crnu kapu tzv. “fantomku”.

Za poÄiniteljima policija intenzivno traga, te Ä‡e protiv njih podnijeti kaznenu prijavu Å½upanijskom drÅ¾avnom odvjetniÅ¡tvu u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr

Dan jedinstvenog europskog broja za hitne sluÅ¾be – 112

9. veljače 2015.

117

Arhiva

Tijekom 2014. godine Centar 112, PodruÄni ured za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾din, zaprimio je 79.632 poziva od Äega su 60.393 poziva (75%) bili namjenski odnosno zatraÅ¾ena je odreÄ‘ena pomoÄ‡, savjet ili intervencija odreÄ‘enih Å¾urnih sluÅ¾bi. Za usporedbu, u 2013. godine zaprimljeno je 77.654 poziva od Äega 54.747 poziva (70%) namjenskih.

Zaprimljeno je 13.949 poziva koji su se odnosili na Hitnu medicinsku pomoÄ‡, 1.977 poziva iz nadleÅ¾nosti policije te 494 poziva koji su se odnosili na poÅ¾are i tehniÄke intervencije JVP.

Da podsjetimo, Centar 112 zaprima pozive 24 sata dnevno te ovisno o dogaÄ‘aju koordinira aktivnosti sa ostalim Å¾urnim sluÅ¾bama; Hitnom medicinskom pomoÄ‡i, Policijskom upravom, Javnom vatrogasnom postrojbom,udrugama graÄ‘ana, javnim sluÅ¾bama, komunalnim sluÅ¾bama, tijelima drÅ¾avne uprave, inspekcijskim sluÅ¾bama, jedinicama lokalne i podruÄne samouprave, gospodarskim i drugim subjektima.

Centar 112 bitan je i za turiste koji se tijekom turistiÄke sezone naÄ‘u u nevolji ili imaju prometnu nesreÄ‡u. U svakom trenutku unutar sustava centara 112 u RH na raspolaganju su djelatnici centara ujedno i prevoditelji za njemaÄki, engleski, talijanski, maÄ‘arski i slovaÄki jezik te u konferencijskoj vezi komuniciraju sa pozivateljem.

Kao Å¡to vam je veÄ‡ znano, 11. veljaÄe obiljeÅ¾ava se kao Dan jedinstvenog europskog broja za hitne sluÅ¾be – 112. Naime, odlukom VijeÄ‡a Europske unije 1991. godine uveden je jedinstveni europski broj za Å¾urne sluÅ¾be 112 , a deklaracijom Europskog parlamenta od 2007. godine 11. veljaÄe obiljeÅ¾ava se u Europi kao Dan jedinstvenog broja za hitne sluÅ¾be 112.

U Republici Hrvatskoj broj 112 u operativnu uporabu uveden je 2005. godine, pa se tako ove godine obiljeÅ¾ava 10 godina postojanja i funkcioniranja jedinstvenog broja za Å¾urne sluÅ¾be 112.

Djelovanje broja 112 na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije obiljeÅ¾iti Ä‡e se u srijedu, 11. veljaÄe 2015. u 11,00 sati u prostorima PodruÄnog ureda za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾din, Kratka 1/IV.

Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije djeluje Centar 112 kao odjel PodruÄnog ureda za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾din. Broj 112 prepoznat je od strane kako graÄ‘ana tako i poslovnih subjekata koji u bilo kojem trenutku traÅ¾e pomoÄ‡ ili savjet.

– Povodom Dana jedinstvenog broja za hitne sluÅ¾be 112 Å¾elimo zahvaliti na suradnji svim Å¾urnim sluÅ¾bama te ostalim udrugama koje se ukljuÄuju u pruÅ¾anje pomoÄ‡i i spaÅ¡avanju unesreÄ‡enih a graÄ‘anima poruÄujemo da na broju 112 u svakom trenutku mogu zatraÅ¾iti pomoÄ‡ ili savjet – poruÄuje proÄelnik Centra 112 VaraÅ¾din Zdravko VrbaniÄ‡.

Otvoren natjeÄaj – OdrÅ¾ivi razvoj lokalne zajednice

9. veljače 2015.

142

Arhiva

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije putem Programa odrÅ¾ivog razvoja lokalne zajednice u 2015. godini nastavlja poticati jedinice lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave Äija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 100 % prosjeka Republike Hrvatske, na svrhovito koriÅ¡tenje sredstava, ulaganjem u infrastrukturu, gospodarstvo te razvoj tih podruÄja.

Pozivaju se svi zainteresirani prihvatljivi podnositelji zahtjeva da kao nositelji pokretanja potrebnih promjena u druÅ¡tvenim, gospodarskim i drugim razvojnim aktivnostima dostave do 20.veljaÄe 2015. svoje zahtjeve za realizaciju projekata u 2015. godini usklaÄ‘ene s ciljevima Programa u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su jedinice lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave Äija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 100 % prosjeka Republike Hrvatske, a u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13), osim jedinica lokalne samouprave s podruÄja otoka.

Prihvatljivi objekti: objekti javne namjene (komunalne i socijalne infrastrukture) u vlasniÅ¡tvu jedinica lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave kao i objekti u vlasniÅ¡tvu pravnih subjekata Äiji su osnivaÄi jedinice lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave i u njihovom su veÄ‡inskom vlasniÅ¡tvu, a koji su na raspolaganju Å¡iroj lokalnoj zajednici: djeÄji vrtiÄ‡i, Å¡kole, kulturni centri i domovi kulture, ostale javne ustanove, institucije socijalne i zdravstvene skrbi, knjiÅ¾nice i Äitaonice i sl.

Prihvatljive aktivnosti: radovi na obnovi, sanaciji, izgradnji, rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji i modernizaciji objekata komunalne i socijalne infrastrukture za koje je veÄ‡ pripremljena prostorno-planska i projektno tehniÄka dokumentacija, izdane potrebne dozvole i suglasnosti, a Äija Ä‡e realizacija pridonijeti poveÄ‡anju standarda komunalnih i socijalnih usluga. Prihvatljivim Ä‡e se smatrati i aktivnosti na nastavku/zavrÅ¡etku veÄ‡ zapoÄetih projekata, posebno onih koje je Ministarstvo zapoÄelo financirati prethodnih godina kroz godiÅ¡nje programe.

Prihvatljivo trajanje projekta: prihvatljivi su projekti/aktivnosti na projektima koje su zapoÄete i provode se u 2015. godini.

Prihvatljivi ponuÄ‘eni iznos sufinanciranja: najmanji udio podnositelja zahtjeva u sufinanciranju pojedinog projekta ovisan je o skupini u koju je podnositelj zahtjeva razvrstan Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Ukoliko je podnositelj zahtjeva jedinica lokalne samouprave, najmanji udio u sufinanciranju pojedinog projekta je 10% ukupnih prihvatljivih troÅ¡kova projekta za podnositelje zahtjeva iz I. skupine, 15% za podnositelje zahtjeve iz II. skupine i 20% za podnositelje zahtjeva iz III. skupine.

Ukoliko je podnositelj zahtjeva jedinica podruÄne (regionalne) samouprave, najmanji udio u sufinanciranju pojedinog projekta je 15% za podnositelje zahtjeva iz I. skupine, odnosno 20% za podnositelje zahtjeva iz II. skupine.

Svaki podnositelj zahtjeva moÅ¾e podnijeti najviÅ¡e dva zahtjeva, na osnovu kriterija i u skladu s raspoloÅ¾ivim sredstvima, u postupku odabira moÅ¾e dobiti najviÅ¡i kumulativni iznos sufinanciranja do 2.000.000,00 kuna s PDV-om.

Zagorska razvojna agencija stoji na raspolaganju za dodatne informacije i pomoÄ‡ oko prijave projekta. Molimo sve zainteresirane da nas kontaktiraju tijekom ovog tjedna (do 13.02.2015.) kako bismo dogovorili suradnju obzirom na kratki rok prijave – do 20. veljaÄe.

Vindija "skinula" Podravca!

9. veljače 2015.

121

Arhiva

KoÅ¡araka i sport opÄ‡enito znaju ponekad biti nepravedni. Dva posljednja nesretna i nespretna poraza, od GrafiÄara i Petra Zrinskog, bacila su u oÄaj koÅ¡arkaÅ¡e Vindije i njihova trenera Velimira Mudrog. No proÅ¡le subote sve im se vratilo. Naplatili su ta dva poraza s kamatama i pobijedili vodeÄ‡u momÄad lige Podravac Äime su prvenstvo, barem donekle, opet napravili zanimljivim.

– Svaka je utakmica posebna za sebe pa tako i ove dvije koje smo, kako kaÅ¾ete, nespretno izgubili. Rekao sam veÄ‡ da imamo kvalitetu za vrh lige, no oscilacije u igri, uvjetovane mladoÅ¡Ä‡u i nieskustvom, koÅ¡tale su nas nekih poraza. Najiskuniji i najstariji u mojoj momÄadi su Å amarija sa 31 i PetroviÄ‡ sa 24 godine. Svi ostali su ispod 20 godina i to puno govori. Protiv Podravca smo odigrali sjajno, dobro se pripremili, znali smo sve njihove prednosti i nedostatke i to smo znali iskoristiti. U zadnjoj Äetvrtini smo poveli i sa 10 razlike, ali su nas Virjani stigli. Ipak zavrÅ¡nicu smo odigrali vrlo koncentrirano, hrabro i zasluÅ¾eno pobijedili – sretan je zbog pobjede bio trener Vindije Velimir Mudri.

Vindiju je prema pobjedi vodio sjajni NakiÄ‡ sa 27 koÅ¡eva, a â€žpratili“ su ga iskusni Å amarija sa 26 i mladi Vrus sa 12 koÅ¡eva.

Poraz Podravca u VaraÅ¾dinu vratio je malo optimizma LudbreÅ¾anima koji su bez Marija Novaka i BuÅ¡iÄ‡a bez problema proÅ¡li Koprivnicu. GrafiÄar je teoretski joÅ¡ uvijek u igri za naslov, ali da bi mu se sve â€žpoklopilo“ Podravac mora joÅ¡ dva puta izgubiti, a oni sve dobiti.

– Nada postoji, ali ona je teÅ¡ko ostvariva, no mi se neÄ‡emo predati. Virje mora na joÅ¡ dva teÅ¡ka gostovanja, Radniku i MeÄ‘imurju, a tamo moramo i mi. Vidjet Ä‡emo Å¡to Ä‡e biti do kraja prvenstva – kratko je prokomentirao trenutnu situaciju koordinator u KK GrafiÄar Igor DijanoÅ¡iÄ‡.

NajveÄ‡u Å¡ansu ovim porazom Podravca propustilo je MeÄ‘imurje koje pak je pokleklo kod Radnika. Da su pobijedili bili bi Virjanima samo na bod zaostatka, s time da ih u posljednjem kolu doÄekuju na svojem parketu, a uz to imali su i pobjedu protiv njih u prvom dijelu prvenstva. Ovako, Äini se, da su izgubili sve Å¡anse za naslov.

IvanÄica je teÅ¡ko stradala na svojem terenu od Bjelovara. VeÄ‡ nakon prvog dijela utakmice imali su zaostatak od Äak 31 koÅ¡a Å¡to je naravno bilo nenadoknadivo. LoÅ¡ Å¡ut i opÄ‡enito loÅ¡ dan skupo je koÅ¡tao IvanÄane. Samo je RoÅ¾man sa 23 koÅ¡a bio donekle raspoloÅ¾en kod domaÄ‡ih, a goste je predvodio S. Zadravec sa 25 koÅ¡eva.

Rezultati 16. kola A-2 koÅ¡arkaÅ¡ke lige: ÄŒakovec – Mladost 69:84, Radnik – MeÄ‘imurje 90:84, IvanÄica – Bjelovar 85:108, Koprivnica – GrafiÄar 64:111, KriÅ¾evci – Petar Zrinski 62:95, Vindija – Podravac 80:76.

Poredak: 1. Podravac 30, 2. GrafiÄar 29, 3. Radnik 28, 4. MeÄ‘imurje 28, 5. Petar Zrinski 28, 6. Vindija 25, 7. Bjelovar 24, 8. KriÅ¾evci 21, 9. IvanÄica 20, 10. Mladost 19, 11. Koprivnica 19, 12. ÄŒakovec 17.

U 17. kolu, ovog vikenda, Vindija doÄekuje ÄŒakovec, a GrafiÄar IvanÄicu, dok Ä‡e vodeÄ‡i Podravac ugostiti KriÅ¾evce.

www.vzaktualno.hr

Antunu Remaru nagrada za Å¾ivotno djelo

9. veljače 2015.

129

65-godiÅ¡nji Antun Remar, nekadaÅ¡nji drÅ¾avni prvak, a danas biciklistiÄki trener, dobitnik je nagrade za Å¾ivotno djelo Zajednice Å¡portskih udruga grada VaraÅ¾dina.

PojedinaÄni i ekipni prvak Jugoslavije u juniorskoj i seniorskoj kategoriji, sportaÅ¡ grada VaraÅ¾dina 1968., dobitnik nagrade za razvoj biciklizma HBS-a te nagrade VaraÅ¾dinske Å¾upanije i Grada Pule za promicanje sporta zasluÅ¾io je i nagradu za Å¾ivotno djelo u svom gradu.

Å to Vam znaÄi ovo priznanje?

Ova nagrada je saÅ¾etak mog sportskog Å¾ivota i tako razmiÅ¡ljam o tome. Zaista mi puno znaÄi. Drago mi je Å¡to su me se sjetili u Zajednici. Vrlo dobro sam suraÄ‘ivao s njima kao i s kolegama u svom klubu, BiciklistiÄkom druÅ¡tvu Sloga.

50 je godina u biciklizmu iza Vas.

PoÄeo sam 1965. u Varteksu, kao i moj otac, a iduÄ‡e godine prelazim u Slogu. Bila je to nova generacija s Perom TomaÅ¡iÄ‡em i Franom KolariÄ‡em, bili smo juniorski prvaci Hrvatske 1968. godine u Puli, a 1971. sam bio seniorski cestovni prvak i Hrvatske i Jugoslavije. Bilo je jako teÅ¡ko doÄ‡i do cestovnog naslova, ali smo pokorili ostale klubove i tako se nastavlja do danas. Sloga je tako prije dvije godine imala 17 zlatnih medalja na drÅ¾avnim prvenstvima. Moram naglasati da smo i s curama poÄeli raditi kao i s deÄkima.

Dvije godine je vozila Mia RadotiÄ‡ koja je sada u Ljubljani jer mi nemamo novaca da napravimo tako jaku ekipu. MoÅ¾da jednog dana bude novaca. Miju sam vodio na Svjetsko prvenstvo u Firenzi gdje je bila 28. Iz Sloge su potekli Rogina i Äurasek s kojima sam takoÄ‘er radio. Rogina je dvostruki olimpijac iz Pekinga i Londona, a Äurasek je bio u Londonu. Svo troje su kandidati i za Olimpijske igre u Riju.

Å to Ä‡ete najviÅ¡e pamtiti?

Naslov seniorskog prvaka bivÅ¡e drÅ¾ave mi je najdraÅ¾i. Ja sam sebi postavljao ciljeve od hrvatskog juniorskog naslova do seniorskog svjetskog. Postizao sam ih redom i bio na dva SP-a gdje sam bio u “zlatnoj sredini”, bolje nije iÅ¡lo i tu sam stao.

Od svjetskih utrka pamtim “Oko AlÅ¾ira” kada smo ekipno bili treÄ‡i na 2.200 km, a u ekipi je bio i TomaÅ¡iÄ‡. Bilo je tada 200-300 profesionalaca, a ostalim utrkama su “drmali” IstoÄni Nijemci, Rusi, Talijani. Mi smo im znali “zagorÄati Å¾ivot”.

Kakva je buduÄ‡nost varaÅ¾dinskog biciklizma?

VaraÅ¾dinski bazen talenata je nepresuÅ¡an. Ne samo u biciklizmu, nego i u drugim sportovima. Imali smo nedavno drÅ¾avno prvenstvo u ciklokrosu, disciplini koja nam pomaÅ¾e u pripremi za sezonu, i osvojili smo tri bronÄane medelje samo s pripremama u klubu. Imena koja dolaze su Karla KoÅ¾iÄ‡, prvakinja Hrvatske, a od deÄki tu su KeretiÄ‡i, Zernec, BiÅ¡kup. Potencijala ima, samo treba raditi.

Radionica "NajÄešÄ‡a pitanja na razgovoru za posao"

9. veljače 2015.

226

VaraÅ¾dinski CISOK i u veljaÄi nastavlja sa svojim aktivnostima, te 09. veljaÄe donosi radionicu NajÄeÅ¡Ä‡a pitanja na razgovoru za posao, namijenjenu nezaposlenim osobama i traÅ¾iteljima zaposlenja.

Radionica “NajÄeÅ¡Ä‡a pitanja na razgovoru za posao namijenjena je svim graÄ‘anima koji se Å¾ele dobro pripremiti za razgovor za posao. Korisnici Ä‡e na radionici imati priliku Äuti koja su to pitanja koja poslodavci obiÄno postavljaju na razgovoru za posao te Ä‡e uz struÄnu pomoÄ‡ moÄ‡i pripremiti vlastite odgovore na navedena pitanja.

U ostalim terminima u prvom dijelu mjeseca i nadalje svim zainteresiranim nezaposlenim osobama CISOK pruÅ¾a informatiÄku podrÅ¡ku, a za uÄenike osnovnih i srednjih Å¡kola nudimo moguÄ‡nost prijave na individualne i grupne aktivnosti profesionalnog usmjeravanja. Svoje termine za navedene aktivnosti svi zainteresirani mogu rezervirati telefonom, e-mailom ili osobnim dolaskom, javljaju iz CISOK-a.

Prijava na aktivnosti obavlja se telefonom: 042 302 179 ili e-mailom: cisok-varazdin@hzz.hr.

www.vzaktualno.hr

Enes GariboviÄ‡ srebrni u Zurichu

8. veljače 2015.

251

Arhiva

VaraÅ¾dinac Enes GariboviÄ‡ na prvenstvu Europe u karateu za kadete, juniore i mlaÄ‘e seniore, odrÅ¾anom ovog vikenda u Zurichu, ostvario je sjajan rezultat osvojivÅ¡i srebrnu medalju.

GariboviÄ‡ je nastupio u konkurenciji mlaÄ‘ih seniora do 84 kilograma. Nakon Å¡to je redom pobjeÄ‘ivao predstavnike Kosova, NjemaÄke i Ukrajine, u finalu je poraÅ¾en od Francuza Jessiea Da Coste rezultatom 2:0.

www.vzaktualno.hr

Na mail naÅ¡e redakcije danas je pristiglo priopÄ‡enje za medije od strane potpredsjednice Savjeta mladih Grada VaraÅ¾dina, Vanje Horvat, u kojem izraÅ¾ava veliku brigu za mlade iz Centra za mlade koji je Grad VaraÅ¾din dao na upravljanje Savjetu mladih Grada VaraÅ¾dina. Radi se o problemu grijanja Centra koje se rjeÅ¡ava veÄ‡ tri mjeseca no bezuspjeÅ¡no.PriopÄ‡enje prenosimo u cijelosti:

Å½eljela bi informirati javnost o (ne)brizi za mlade koju iskazuje g. HabuÅ¡ i njegovi suradnici! Naime, u prostorijama “Centra za mlade” i dalje nema grijanja i situacija je takva od samog poÄetka kada se “Centar za mlade” otvorio u prosincu 2014. godine. U nekoliko navrata gradonaÄelnik HabuÅ¡ je obeÄ‡ao rjeÅ¡avanje problema grijanja u Centru koji se nalazi u prostorima Doma Å½eljezniÄara.

Prostor je dobio Grad VaraÅ¾din na koriÅ¡tenje, a Savjet mladih Grada VaraÅ¾dina na upravljanje u trajanju od 5 godina. U nekoliko navrata kao Savjet i mladi koje se okupljaju u “Centru za mlade” ukazivali smo na taj problem i molili za konstruktivno rjeÅ¡avanje tog hladnog problema, no g. HabuÅ¡ se na to ogluÅ¡io.

“Centar za mlade” okuplja preko 50-tak volontera kojima se ovim putem javno zahvaljujem na pomoÄ‡i oko ureÄ‘enja, dok Grad VaraÅ¾din nije uloÅ¾io nimalo napora da se problem grijanja rijeÅ¡i i da na radionicama koje pruÅ¾aju raznolike sadrÅ¾aje za sve uzraste mladih bude ugodnije i toplije. Ukoliko bi se grijanje uspostavilo mislim da bi na same radionice dolazilo viÅ¡e mladih i “Centar za mlade” bi radio 6 dana u tjednu i bio popunjen sadrÅ¾ajima a ne kao do sada kada je unatoÄ i ovoj hladnoÄ‡i popunjen 3-4 dana u tjednu.

G. HabuÅ¡a ovom prilikom bi uljudno zamolila da se viÅ¡e potrudi oko mladih i njihovih problema s kojima se susreÄ‡u u Gradu VaraÅ¾dinu jer mladi su pokrenuli “Centar za mlade” no bez daljnje pomoÄ‡i Grada ne mogu napredovati i razvijati ovaj sadrÅ¾aj koji je vaÅ¾an u kandidaturi Grada VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine jer bi potaknu veÄ‡u angaÅ¾iranost mladih, volonterizam, civilno djelovanje mladih, mladi bi iskazali veÄ‡u kreativnost koje leÅ¾i u njima i koji bi svojim idejama mogli pridonijeti kulturnom sadrÅ¾aju koji kroniÄno nedostaje u Gradu.

Nije dovoljno samo dati kljuÄe. Jedno od rjeÅ¡enja koje predlaÅ¾em je da se kupi barem 5 elektriÄnih grijalica koje bi za kratki rok rijeÅ¡ile ovaj problem. OÄito mladi nisu prioritet u Gradu VaraÅ¾dinu pa se lokalna vlast prema njima tako i odnosi. Razumijemo da g. HabuÅ¡ ima sada velikih briga oko proraÄuna koji je ispao totalni fijasko te smo potaknuti time, mi mladi spremi se odreÄ‡i 100% svih sredstava iz proraÄuna ukoliko to Gradu VaraÅ¾dinu pomogne, kako bi naÅ¡ ponosni barokni grad ponovno zasjao u punom sjaju.

S poÅ¡tovanjem,

Vanja Horvat

Potpredsjednica Savjeta mladih Grada VaraÅ¾dina