2015. – Stranica 525

Dokumentarni film "Goli" u kinu Galerija

29. siječnja 2015.

249

Arhiva

VaraÅ¾dinsko kino Galerija ovog petka, 30. sijeÄnja u 19 sati, ugoÅ¡Ä‡uje dokumentarni film o bolnoj tajni zaÄetoj prije Å¡est desetljeÄ‡a na “otoku slomljenih duÅ¡a” i o proÅ¡losti koja se polako pretvara u povijest – film Goli.

Obiteljski memento posveÄ‡en redateljiÄinom djedu i baki i zabranjenoj temi – djedovom zatoÄeniÅ¡tvu na Golom otoku. O tjeskobnoj Å¡utnji svjedoÄe Älanovi njezine obitelji – majka, otac i sestra i najbliÅ¾i obiteljski prijatelji.

Prije Å¡ezdesetak godina jedan je Äovjek nestao i nije ga bilo Äetiri godine. Vratio se kao netko drugi, a sa sobom je donio bolnu tajnu. Na toj tajni o kojoj se Å¡utjelo kasnije je izgradio Å¾ivot svoje obitelji; razgovor o proÅ¡losti bio je zabranjen. Pitanja je poÄela postavljati tek njegova unuka, ujedno i redateljica ovog filma, koja je joÅ¡ od djetinjstva Å¾eljela razumjeti zaÅ¡to djed ima oÅ¾iljke po tijelu, no on je preminuo nikome ne ispriÄavÅ¡i cijelu priÄu.

Film Goli je istraÅ¾ivanje na ruÅ¡evinama proÅ¡losti, mozaik nastao od tragova – obiteljskih fotografija i intimnih svjedoÄanstava grupe bliskih ljudi koje je ujedinilo isto mjesto – politiÄki logor Goli otok poznat i kao otok slomljenih duÅ¡a i posljedica koje je ostavio na tri generacije. Ujedno, to je fascinantni prikaz trenutka u kojem jedna proÅ¡lost konaÄno moÅ¾e postati povijest i odvaÅ¾no dokumentarno suprotstavljanje Å¡utnji i strahu.

Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film 2014. godine.

Ulaznica 15 kuna.

"Socijalna košarica" za potrebite graÄ‘ane

29. siječnja 2015.

265

Arhiva

Projekt poÄetne konferencije “Socijalna koÅ¡arica” financiran sredstvima iz socijalnog fonda EU u vrijednosti od 446.240,26 kuna predstavljen je u srijedu u prostorijama Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a Koprivnica.

Svakim danom u Hrvatskoj je sve veÄ‡a stopa siromaÅ¡tva, pa stoga su Gradsko druÅ¡tvo Crvenog kriÅ¾a Koprivnica kao nositelj te Udruga volontera KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije â€žRad na dar“ i Grad Koprivnica kao partneri uvidjeli potrebu osnivanja “Socijalne koÅ¡arice”. Provedba tog projekta zapoÄela je prije mjesec dana potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kojima Ä‡e se razraditi dodjela socijalnih paketa u vidu hrane i higijenskih potrepÅ¡tina za potrebite graÄ‘ane, edukacija volontera i djelatnika Crvenog kriÅ¾a te uspostava mreÅ¾e volontera, uspostaviti informatiÄki sustav za evidenciju te opremiti prostor i uspostaviti â€žSocijalna samoposluga“ sa sjediÅ¡tem u Gradskom druÅ¡tvu Crvenog kriÅ¾a Koprivnica.

RuÅ¾ica EvaÄiÄ‡ predsjednica udruge “Rad na dar” kazala je da u petogodiÅ¡njem radu, kao udruga, koja broji sto Älanova od uÄenika do profesora, lijeÄnika… bili su ukljuÄeni u sva socijalna dogaÄ‘anja u KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji, a danas iz zajedniÄke suradnje sa Crvenim kriÅ¾em iznjedrila se “Socijalna koÅ¡arica”.

– Godinu dana organizirali smo akcije prikupljanja hrane i higijene po trgovaÄkim centrima na podruÄju grada Koprivnice te ukupno prikupili i podijelili 55 paketa siromaÅ¡nim obiteljima u vrijednosti 40.000 kuna – kazala je Adela SoÄev, ravnateljica Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a Koprivnice te naglasila, da osnovni cilj Crvenog kriÅ¾a je ublaÅ¾avanje ljudskih patnji, jer siromaÅ¡tvo jest zasigurno ljudska patnja u danaÅ¡nje vrijeme.

– NaÅ¡ Crveni kriÅ¾ je prvi u drÅ¾avi po broju prikupljenih doza krvi, a isto tako ima veliku ulogu i kod pomaganja naÅ¡im graÄ‘anima, jer KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija je prva po broju blokiranih graÄ‘ana – rekao je koprivniÄki dogradonaÄelnik MiÅ¡el JakÅ¡iÄ‡ te zahvalio svim volonterima, koji pomaÅ¾u u Gradskom druÅ¡tvu Crvenog kriÅ¾a Koprivnice.

Jasna Zagorelec

Predstavljanje zanimanja psihijatar, psiholog, logoped

29. siječnja 2015.

520

Arhiva

ImaÅ¡ odreÄ‘enu predodÅ¾bu Å¡to osobe ovih zanimanja rade, no do sada nije bilo prilike da “iz prve ruke” ÄujeÅ¡ Äime se toÄno svatko od njih bavi? Za tebe u CISOK-u VaraÅ¾din organiziraju predstavljanje ovih zanimanja.

Pozvali su struÄnjake koji dugi niz godina rade u navedenim zanimanjima, da pobliÅ¾e predstave kako njihov posao zaista izgleda. Å to su izazovi ovih zanimanja, koje su prednosti, a koji nedostaci? Bi li oni sami ponovo odabrali svoje zanimanje i zaÅ¡to? Koja je razlika izmeÄ‘u psihijatra i psihologa? Å to radi logoped? Gdje je u svemu tome psihoterapeut?

Na ova i brojna druga pitanja, odgovore moÅ¾ete dobiti ukoliko 29. sijeÄnja 2015. u 16:30 sati posjetite CISOK u Ul. Ivana KukuljeviÄ‡a 12 u VaraÅ¾dinu!

U CISOK-u VaraÅ¾din doÄekati Ä‡e vas struÄne savjetnice i njihovi gosti, a svi zajedno nastojati Ä‡e razjasniti sve vaÅ¡e dileme vezane uz odabir nekog od ovih ili sliÄnih zanimanja. Svoje sudjelovanje na predstavljanju zanimanja svakako prethodno najavite na broj telefona 042 302 179 ili e-mail: cisok-varazdin@hzz.hr.

V. VujoviÄ‡: Ovo je velik neuspjeh

28. siječnja 2015.

547

Arhiva

Nakon dugo vremena Hrvatska neÄ‡e vidjeti polufinale jednog velikog natjecanja. Slaba igra koja se provlaÄila cijelo ovo prvenstvo doÅ¡la je na naplatu protiv Poljaka. Opet smo, kao i protiv Brazila, bili loÅ¡i u napadu, neorganizirani, nemaÅ¡toviti i loÅ¡e voÄ‘eni s klupe. GoluÅ¾a nije znao odgovoriti na taktiku Brazilaca, ali niti na taktiku Poljaka.

Bilo je muÄno gledati ovu â€žmuku“ i drugaÄije nije moglo zavrÅ¡iti nego porazom. Uvijek je lako biti general poslije bitke, ali ovaj Ä‡e poraz sigurno joÅ¡ dugo vuÄ‡i repove. Evo razmiÅ¡ljanja varaÅ¾dinskog trenera Vladimira VujoviÄ‡a, naÅ¡eg struÄnog komentatora ovog svjetskog prvenstva.

– Poljaci su bili bolji i zasluÅ¾eno su pobijedili. Postavili su taktiku i igru kakva je njima najviÅ¡e odgovarala, a koju smo mi olako prihvatili. Bili smo spori, forsirali smo sredinu, nismo iskoristili naÅ¡e najjaÄe oruÅ¾je – kontru i polukontru. Mijenjali smo i po tri igraÄa kada smo odlazili u napad, a to je samo bila voda na mlin Poljaka.

Sada se, sasvim logiÄno, postavlja pitanje da li se GoluÅ¾a olako odrekao nekih igraÄa?

– Izbornik bira igraÄe prema svojoj filozofiji igre i svome ukusu. Kako bi u sluÄaju uspjeha bio najzasluÅ¾niji, tako Ä‡e i u ovom sluÄaju biti najodgovorniji. Nema tu velikog mudrovanja.

RukometaÅ¡i su nas na neki naÄin razmazili. Osvojili su mnoÅ¡tvo medalja zadnjih godina, a sada su ostali bez svega.

– MoÅ¾emo biti na kraju i peti, ali ovo je u svakom sluÄaju velik neuspjeh. Rekao sam neki dan kako su Äetiri najjaÄe reprezentacije na ovom turniru Danska, Francuska, Å panjolska i Hrvatska. Imali smo odliÄan Å¾drijeb, a muÄili smo se skoro sa svima do ovog Äetvrtfinala i mogu slobodno reÄ‡i kako je sreÄ‡a Å¡to se nismo sastali s nekim jaÄim…– rezigniran je bio Vlado VujoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

ZmajloviÄ‡ i Muller predstavili projekte u vrijednosti 600 mil.kn

28. siječnja 2015.

265

Arhiva

Mihael ZmajloviÄ‡, ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode, i Sven Muller, direktor Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, danas su u VaraÅ¾dinu predstavili projekte koji Ä‡e se ove godine sufinancirati sa 600 milijuna kuna.

– 600 milijuna kuna Ä‡e biti distribuirano kroz 36 javnih natjeÄaja i javnih poziva. To Ä‡e biti preko 1,2 milijarde ukupnih investicija. Imamo programe kako za opÄ‡ine, gradove i Å¾upanije s jedne strane tako i za poslovni sektor i naravno graÄ‘ane. Izbalansirali smo da svaki od ta tri dionika dobije otprilike istu koliÄinu novaca kroz razne programe energetske uÄinkovitosti, obnovljivih izvora energije, Äistog transporta, zgradarstva, obnove obiteljskih kuÄ‡a, viÅ¡estambenih kuÄ‡a i komercijalnih objekata te Å¡irok program gospodarenja otpadom.

Ove je godine naglasak stavljen na graÄ‘ane i sektor turizma. U svibnju Ä‡emo objaviti javni poziv za nabavu energetski visoko uÄinkovitih ureÄ‘aja bijele tehnike. To Ä‡e biti za kategoriju A , poticaji od 500 do 800 kuna, nadamo se pokriti oko 10.000 zahtjeva. To su ureÄ‘aji koji troÅ¡e jako malo i dugoroÄno su isplativi, ali ovim poticajima na neki naÄin mijenjamo svijest ljudi – rekao je direktor Fonda.

– Sve Å¡to radimo iz podruÄja energetske uÄinkovitosti govori o tome da je svaka ta kuna koju Ä‡emo investirati usmjerena na poboljÅ¡anje kvalitete Å¾ivota. Kad govorimo o energetskoj obnovi obiteljskih kuÄ‡a i viÅ¡estambenih zgrada imamo tri glavne koristi. Prvo je da poboljÅ¡avamo kvalitetu stanovanja, drugo da se smanjuju reÅ¾ijski troÅ¡kovi pogotovo kod starijih objekata 40-60 % i treÄ‡e je poveÄ‡anje gospodarske aktivnosti, Äuvamo radna mjesta i otvaramo nova.

Sve Ä‡e te radove izvoditi lokalni obrtnici i graÄ‘evinari. Ima tu i domaÄ‡e proizvodnje, stolarije, fasada, kroviÅ¡ta. Svaka ta kuna ima viÅ¡estruki uÄinak – rekao je ministar ZmajloviÄ‡ te dodao da program obnove obiteljskih kuÄ‡a izaziva najveÄ‡i interes i da iskustva od proÅ¡le godine, kada je bilo osigurali preko 160 milijuna kuna, govore da je bilo odreÄ‘enih prepreka.

– Nisu svi graÄ‘ani imali moguÄ‡nost koristiti te poticaje jer je program iÅ¡ao putem opÄ‡ina, gradova i Å¾upanija. ViÅ¡e od 50 % jedinica lokalne samouprave nije se javilo na natjeÄaj Fonda i zato od ove godine mijenjamo model i provodit Ä‡e se izravnom putem Fonda tako da svi graÄ‘ani imaju moguÄ‡nost koristiti taj poticaj. Naravno da neÄ‡e moÄ‡i svi u jednoj godini, ali osigurano je dovoljno novaca. Plan je ove godine sufinancirati 10.000 obiteljskih kuÄ‡a.

Kada govorimo o iznosima to je prosjeÄno izmeÄ‘u 30 ii 40.000 kuna ili oko 40 % od prosjeÄne investicije od oko 80.000 kuna – kazao je ZmajloviÄ‡.

I ministar i direktor Fonda komentirali su aktualnu situaciju sa zbrinjavanjem bala u Brezju.

– ÄŒekamo od Grada VaraÅ¾dina da predstavi plan zbrinjavanja bala jer je raspisao natjeÄaj za odabir koncesionara. Nakon toga oÄekujemo da Ä‡e se steÄ‡i uvjeti da Fond sufinancira zbrinjavanje. InaÄe, to je primjer Å¡to se dogaÄ‘a kada se u proÅ¡losti donose krive odluke. I danas rjeÅ¡avamo puno problema koji se prije nisu rjeÅ¡avali – rekao je ZmajloviÄ‡, a Muller je dodao da kada doÄ‘e zahtjev znat Ä‡e se koliko treba novaca. Za 45 milijuna kuna, koliko u Gradu VaraÅ¾dinu oÄekuju od Fonda, joÅ¡ nije stigao zahtjev.

– Stari ugovor o financiranju je bio poniÅ¡ten, novoga joÅ¡ nema. Ako se ostvare svi zakonski uvjeti Fond Ä‡e razmotriri zahtjev. Nikada nije bio problem koliÄina novaca nego kako se to troÅ¡i, je li to namjensko troÅ¡enje sukladno zakonu – rekao je Muller.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Dionice HEP-a na putu za ZagrebaÄku burzu

28. siječnja 2015.

248

Arhiva

Mladen PejnoviÄ‡, predstojnik DrÅ¾avnog ureda za upravljanje drÅ¾avnom imovinom rekao je da se priprema dokapitalizacija HEP-a inicijalnom javnom ponudom (IPO) dionica, piÅ¡e VeÄernji list. Prikupljeni kapital iskoristio iÅ¡ao bi u gradnju novih elektrana. Interes za dionicu HEP-a imali bi mirovinski i investicijski fondovi te osiguravateljske kuÄ‡e.

Osim HEP-a, na ZagrebaÄkoj bi burzi rado vidjeli i PoÅ¡tu, Hrvatsku lutriju te Narodne novine.

Virovo sjediÅ¡te po novome je u Zagrebu, razlozi odlaska iz Virovitice poslovni

VirovitiÄka Å¡eÄ‡erana Viro promijenila je svoje sjediÅ¡te koje se umjesto u Virovitici po novome sad nalazi u Zagrebu. Uprava Viro tvornice Å¡eÄ‡era d.d. danas je o tome obavijestila preko ZagrebaÄke burze. Prema izvorima iz Vira, razlozi su poslovne naravi. Naime, u Zagrebu se nalaze gotovo svi kupci Vira, a na ovaj naÄin objedinit Ä‡e se sve aktivnosti u podruÄju prodaje, nabave i financija.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Predstavljen poslovni vodiÄ "ObrtniÄke ruke"

28. siječnja 2015.

275

Arhiva

Poslovni vodiÄ “ObrtniÄke ruke” UdruÅ¾enja obrtnika Novog Marofa, predstavljen u srijedu u restoranu “KljuÄice” u Novom Marofu, vodiÄ je kroz obrtniÅ¡tvo novomarofskog UdruÅ¾enja, a ujedno i slika dugogodiÅ¡nje opstojnosti obrtnika na tom podruÄju.

Po rijeÄima Predsjednika UdruÅ¾enja Maria Milaka vodiÄ je nastao kao ideja da se izradi publikacija namijenjena obrtniÅ¡tvu u situaciji koja je sve teÅ¾a za obrtnike i kada se sve teÅ¾e posluje, ali i kao uvod u skoro obiljeÅ¾avanje 50 godina organiziranog postojanja obrtniÅ¡tva u Novom Marofu.

Milak je prilikom predstavljanja ustvrdio da danaÅ¡nja vremena nisu dobra za obrtnike i da su upravo zato “ObrtniÄke ruke” vodiÄ Äiji je cilj poticaj i ohrabrenje kolegama obrtnicima da nastave s obrtima i odrÅ¾e dugogodiÅ¡nju tradiciju uspjeÅ¡nog obrtniÅ¡tva novomarofskog kraja. Istaknuo je da su “ObrtniÄke ruke” i praktiÄan poslovi vodiÄ koji sadrÅ¾i pregled svih aktivnih obrta na podruÄju grada Novog Marofa i VaraÅ¾dinskih Toplica te opÄ‡ina Visoko, LjubeÅ¡Ä‡ice, Breznice i BrezniÄkog Huma kao i njihove kontakte.

VodiÄ je prije svega namijenjen obrtnicima, njihovim poslovnim partnerima te korisnicima usluga obrta ali i Å¡iroj zajednici.

Prvi Äovjek novomarofskih obrtnika svjestan je teÅ¡ke gospodarske situacije i teÅ¡kog poloÅ¾aja obrtnika, ali i Äinjenice da je obrtniÅ¡tvo grana gospodarstva koja je najÅ¾ilavija i koja se najbrÅ¾e oporavlja. Upravo zato obrtniÅ¡tvo zasluÅ¾uje podrÅ¡ku i uvaÅ¾avanje miÅ¡ljenja je Milak koji se na realizaciji projekta izdavanja vodiÄa zahvalio VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji i Å¾upanu Predragu Å tromaru te gradonaÄelnicima i naÄelnicima spomenutih gradova i opÄ‡ina koji su financijski pomogli projekt.

U ime VaraÅ¾dinske Å¾upanije na predstavljanju je bio Ivan BiÅ¡kup iz Å¾upanijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije istiÄuÄ‡i da je izdavanje vodiÄa jedan hvalevrijedan projekt.

Istaknuo je i Äinjenicu da uz sve postojeÄ‡e mjere, obrtniÅ¡tvu i poduzetniÅ¡tvu treba daljnja pomoÄ‡, kako s nacionalne tako i lokalne razine. ZakljuÄio je da Ä‡e VaraÅ¾dinska Å¾upanija i nadalje, u okviru svojih moguÄ‡nosti, pomagati poduzetniÅ¡tvo na podruÄju Å¾upanije.

Jutarnji varaÅ¾dinski

“Inicijativa za poticanje zapoÅ¡ljavanja i lokalnog razvoja na podruÄju Knina i Novog Marofa” zajedniÄki je projekt udruge “Oreh” iz Novog Marofa te udruge “NaÅ¡e ognjiÅ¡te Knin” koji bi u konaÄnici trebao pomoÄ‡i u zapoÅ¡ljavanju i samozapoÅ¡ljavanju kroz socijalno poduzetniÅ¡tvo.

Projekt je predstavljen danas u Novom Marofu, a u godinu dana trajanja predviÄ‘ene su projektne aktivnosti poput odrÅ¾avanja dvaju okruglih u Novom Marofu i Kninu o socijalnom poduzetniÅ¡tvu i moguÄ‡nostima samozapoÅ¡ljavanja. Na istu temu odrÅ¾at Ä‡e se i dvije javne tribine u strukovnim Å¡kolama u spomenutim gradovima, desetak informativnih prezentacija u VaraÅ¾dinskoj i Å ibensko-kninskoj Å¾upaniji dok Ä‡e voditelji udruga proÄ‡i kroz dodatnu edukaciju vezano uz socijalno poduzetniÅ¡tvo kao i pripremu buduÄ‡ih EU projekata.

– OpÄ‡i cilj projekta je razvoj ljudskih potencijala kroz socijalno poduzetniÅ¡tvo kao moguÄ‡nost zapoÅ¡ljavanja, samozapoÅ¡ljavanja i druÅ¡tvene ukljuÄenosti osoba u nepovoljnom poloÅ¾aju na podruÄju Knina i Novog Marofa. Ciljevi su utemeljeni na izraÄ‘enoj analizi problema lokalne zajednice te usklaÄ‘eni s lokalnim, nacionalnim i krovnim strategijama EU – istaknula je Marija ÄŒolja-Posavec predsjednica Udruge Oreh, nositelja projekta.

ÄŒolja istiÄe da Ä‡e projekt doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice meÄ‘u osobama koja se nalaze u skupini dugotrajno nezaposlenih osoba, kao i poboljÅ¡anju gospodarske situacije u lokalnoj zajednice, toÄnije na podruÄju gradova Novog Marofa i Knina.

Predsjednica Udruge Oreh miÅ¡ljenja je i da Ä‡e do kraja projekta sama udruga uspjeti zakljuÄiti desetak novih ugovora s jedinicama lokalne samouprave i turistiÄkim zajednicama vezano uz plasman proizvoda udruge.

InaÄe, sama Udruga Oreh veÄ‡ sada ima zaposlene dvije Å¾ene na proizvodnji suvenira i proizvoda, prije svega nakita i odjevnih predmeta, a preko projekta zaposlit Ä‡e se joÅ¡ dvije osobe.

Danas predstavljeni projekt vrijednosti je gotovo 200 tisuÄ‡a kuna. U potpunosti je financiran sredstvima fondova Europske Unije i Ureda za udruge Vlade RH-a. . Projekt Ä‡e se provoditi tijekom ove godine u trajanju od 12 mjeseci. PodrÅ¾avaju ga Grad Novi Marof i TuristiÄka zajednica Novog Marofa.

Jutarnji varaÅ¾dinski