2015. – Stranica 528

"Hidrogeologija dinarskog krša u Hrvatskoj"

27. siječnja 2015.

223

Arhiva

VaraÅ¾dinski GeotehniÄki fakultet ovog Ä‡e se Äetvrtka, 29. sijeÄnja 2015. godine ugostiti promociju sveuÄiliÅ¡nog udÅ¾benika “Hidrogeologija dinarskog krÅ¡a u Hrvatskoj” autora prof. emeritusa BoÅ¾idara BiondiÄ‡a i izv.prof.dr.sc. Ranka BiondiÄ‡a.

Promocija Ä‡e se odrÅ¾ati u Velikoj dvorani fakulteta s poÄetkom u 11 sati.

KrÅ¡ki vodonosnici Dinarida su jedan od najvaÅ¾nijih prirodnih resursa naÅ¡e drÅ¾ave, a krÅ¡ka podruÄja vizualno najatraktivniji dio Hrvatske. PodruÄje Dinarida obuhvaÄ‡a viÅ¡e od polovice teritorija Republike Hrvatske i u njemu Å¾ivi gotovo polovica stanovnika. To je podruÄje bogato oborinama i podzemnim vodonosnicima iz kojih se pitkom vodom opskrbljuju brojni gradovi, a disolucijskim radom vode stvoreni su vizualno atraktivni prostori Äiji su dijelovi proglaÅ¡eni nacionalnim parkovima i otvoreni za posjetitelje.

KrÅ¡ko podruÄje Dinarida oplakuje Jadransko more Äime je stvoren izniman prirodni ambijent s brojnim uvalama i otocima, vrlo atraktivan za razvitak turizma. To je dio teritorija koji otvara drÅ¾avu prema meÄ‘unarodnim morskim putovima, Äime se stvara cijeli niz prednosti u koriÅ¡tenju prirodnih resursa meÄ‘u kojima voda ima vaÅ¾nu ulogu.

Za efikasno koriÅ¡tenje i zaÅ¡titu krÅ¡kih vodnih resursa potrebna su specifiÄna znanja koja svakodnevnim razvojem sve viÅ¡e pribliÅ¾avaju kompleksnu problematiku dinamike vode u heterogenim krÅ¡kim vodonosnicima istraÅ¾ivaÄima i korisnicima toga prirodnog resursa. Autori su nastojali prikazati razinu danaÅ¡njih hidrogeoloÅ¡kih saznanja o krÅ¡kim terenima Dinarida u Hrvatskoj i metode koje se koriste ili bi trebalo koristiti u istraÅ¾ivanjima tog vrijednog resursa.

TeÅ¾iÅ¡te je prvoga dijela knjige stavljeno na opis procesa “stijena – voda” (stvaranje krÅ¡kih morfoloÅ¡kih i vodnih pojava) i naÄin i svrha koriÅ¡tenja razliÄitih metoda istraÅ¾ivanja s brojnim primjerima. U drugome je dijelu knjige dan opÄ‡i pregled geoloÅ¡koga razvoja i hidrogeoloÅ¡kih odnosa Dinarida u Hrvatskoj kao cjeline, poloÅ¾aj razvodnice izmeÄ‘u jadranskoga i crnomorskoga sliva te raspodjela i opis vodnih cjelina u jadranskome i crnomorskome slivu. U treÄ‡em je dijelu knjige prikazan danaÅ¡nji naÄin zaÅ¡tite vodnih resursa krÅ¡kih podruÄja Dinarida i jedan od moguÄ‡ih pristupa ocjeni prirodne ranjivosti, hazarda i rizika krÅ¡kih vodonosnika.

Knjiga je prvenstveno namijenjena studentima, ali i struÄnjacima koji se bave problematikom podzemnih voda u krÅ¡kim podruÄjima Dinarida.

Vic dana – Kao na autocesti

27. siječnja 2015.

167

Arhiva

Mlada dama doÅ¡la kod ginekologa:

“Doktore, pomozite! Otpale su mi sve stidne dlaÄice.”

“Koliko Äesto se seksate?”

“Tri do Äetiri puta dnevno.”

“Ne brinite se.

Ni na autocesti nema trave.”

Pajo Patak otpjevao Aviccija

27. siječnja 2015.

161

Arhiva

Poznati hit “Wake me up” Aviccija otpjevao je NorveÅ¾anin iz Osla i to glasom legendarnog Paje Patka. ZvuÄi originalno!

Poziv za financijsku potporu programa udruga

27. siječnja 2015.

185

Arhiva

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar raspisao je Poziv za prijavu programa udruga od interesa za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju za financijsku potporu u okviru raspoloÅ¾ivih sredstava Å½upanijskog proraÄuna za 2015. godinu.

Sve zainteresirane udruge moraju svoje programe-projekte za financijsku potporu prijaviti na prijavnicama, a koje se, uz poziv, mogu preuzeti na web stranici VaraÅ¾dinske Å¾upanije ili osobno u sluÅ¾benim prostorijama VaraÅ¾dinske Å¾upanije, zavisno od podruÄja djelovanja udruge.

Pravo prijave programa po ovom pozivu imaju udruge Äija je djelatnost od interesa za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju:

1) udruge Äijim se programom promiÄe ostvarivanje najviÅ¡ih vrednota ustavnog poretka: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poÅ¡tivanje prava Äovjeka, nepovredivost vlasniÅ¡tva, oÄuvanje prirode i okoliÅ¡a, vladavina prava i demokratski viÅ¡estranaÄki sustav,

2) udruge koje provode programe na razini Å½upanije iz podruÄja socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, mobilnosti mladih i poticanja aktivnog sudjelovanja mladeÅ¾i u druÅ¡tvu, te oÄuvanja kulturne baÅ¡tine,

3) udruge koje promiÄu razvoj civilnog druÅ¡tva, vjersku i politiÄku toleranciju, poÅ¡tivanje etiÄkih naÄela u javnoj sluÅ¾bi i medijima, ravnopravnost spolova i dobnih skupina, naÄela trÅ¾iÅ¡nog gospodarstva i socijalnog poduzetniÅ¡tva, suzbijanje monopolistiÄkog poloÅ¾aja i zaÅ¡titu potroÅ¡aÄa,

4) udruge koje promoviraju vrijednosti lokalne zajednice kroz upoznavanje, njegu i zaÅ¡titu prirodnih i kulturnih dobara, izvornih obiÄaja, podizanje ekoloÅ¡ke svijesti graÄ‘ana, osobito mladih.

Krajnji rok za podnoÅ¡enje prijava programa udruga za financijsku potporu iz sredstava Å½upanijskog proraÄuna za 2015. godinu je 16. veljaÄe 2015. godine.

PoÅ¾ar u kojem izgorjela peÄenjarnica – podmetnut

27. siječnja 2015.

163

Arhiva

U ponedjeljak, 26. sijeÄnja ove godine u ÄŒakovcu, u SajmiÅ¡noj ulici na prostoru sajma Inspektor zaÅ¡tite od poÅ¾ara Policijske uprave meÄ‘imurske, obavio je oÄevid na mjestu poÅ¾ara koji je izbio na dvjema peÄenjarnicama.

OÄevidom je utvrÄ‘eno da se prirodni i tehniÄki uzrok poÅ¾ara iskljuÄuju, dok se poduzeta ljudska radnja ne moÅ¾e iskljuÄiti, te se kriminalistiÄko istraÅ¾ivanje nastavlja.

Da podsjetimo, poÅ¾ar je u nedjelju, 25. sijeÄnja oko 23 sati izbio poÅ¾ar na dvije peÄenjarnice, te je u potpunosti izgorjela jedna peÄenjarnica, dok je druga nagorjela.

PoÅ¾ar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe ÄŒakovec.

– Protiv nepoznatog poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu – poruÄuju iz PU meÄ‘imurske.

www.vzaktualno.hr

U ponedjeljak tri nesreÄ‡e diljem Å¾upanije

27. siječnja 2015.

212

Arhiva

Jedna je osoba ozlijeÄ‘ena u prometnoj nesreÄ‡i koja se dogodila juÄer, 26. sijeÄnja oko 10 sati u Horvatskom. MuÅ¡karac starosti 40 godina upravljao je teretnim vozilom iz smjera Jerovca prema Lipovniku, te u jednom trenutku vozilom preÅ¡ao na suprotnu prometnu traku i zapoÄeo sretanje u desno, ne vodeÄ‡i raÄuna o ostalim sudionicima u prometu.

Tom je prilikom u desnu boÄnu stranu njegovog vozila, udarilo osobno vozilo kojim je iza njega u istom smjeru, neprilagoÄ‘enom brzinom upravljao 63-godiÅ¡njak. U prometnoj je nesreÄ‡i ozlijeÄ‘en vozaÄ osobnog vozila, kojem je medicinska pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din.

Istog dana oko 13.45 sati u Frankopanskoj ulici u Ludbregu, dogodila se prometna nesreÄ‡a s ozlijeÄ‘enom osobom. MuÅ¡karac starosti 43 godine upravljao je autobusom nepropisnom brzinom u smjeru VaraÅ¾dina. Tom je prilikom zapoÄeo pretjecanje osobnog vozila kojim je ispred njega upravljala 49-godiÅ¡njakinja, a koja je u tom trenutku zapoÄela skretanje u lijevo, bez da su se oboje prethodno uvjerili da to mogu uÄiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Uslijed udara prednje desne strane autobusa u straÅ¾nju lijevu stranu osobnog vozila, ozlijeÄ‘ena je vozaÄica osobnog vozila. Medicinska joj je pomoÄ‡ pruÅ¾ena u varaÅ¾dinskoj OpÄ‡oj bolnici, a njezine ozljede za sada nisu okvalificirane.

TreÄ‡a nesreÄ‡a juÄer se dogodila oko 18.40 sati u ulici Ratimira Hercega u VaraÅ¾dinu. U prometnoj je nesreÄ‡i ozlijeÄ‘ena 24-godiÅ¡nja pjeÅ¡akinja. Å½ena starosti 50 godina upravljala je osobnim vozilom u smjeru ulice BraÄ‡e RadiÄ‡a, te je dolaskom do raskriÅ¾ja s TrakoÅ¡Ä‡anskom i IvaneÄkom ulicom, zbog neprilagoÄ‘ene brzine uvjetima i karakteristikama kolnika, prednjim dijelom vozila udarila u 24-godiÅ¡njakinju koja je prelazila kolnik preko obiljeÅ¾enog pjeÅ¡aÄkog prijelaza.

OzlijeÄ‘enoj je pjeÅ¡akinji medicinska pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din, a njezine Ä‡e se ozljede okvalificirati naknadno.

www.vzaktualno.hr

Upoznajmo zanimanja psihijatar, psiholog, logoped

27. siječnja 2015.

271

Arhiva

ImaÅ¡ odreÄ‘enu predodÅ¾bu Å¡to osobe ovih zanimanja rade, no do sada nije bilo prilike da “iz prve ruke” ÄujeÅ¡ Äime se toÄno svatko od njih bavi? Za tebe u CISOK-u VaraÅ¾din organiziraju predstavljanje ovih zanimanja.

Pozvali su struÄnjake koji dugi niz godina rade u navedenim zanimanjima, da pobliÅ¾e predstave kako njihov posao zaista izgleda. Å to su izazovi ovih zanimanja, koje su prednosti, a koji nedostaci? Bi li oni sami ponovo odabrali svoje zanimanje i zaÅ¡to? Koja je razlika izmeÄ‘u psihijatra i psihologa? Å to radi logoped? Gdje je u svemu tome psihoterapeut?

Na ova i brojna druga pitanja, odgovore moÅ¾ete dobiti ukoliko 29. sijeÄnja 2015. u 16:30 sati posjetiÅ¡ CISOK u Ul. Ivana KukuljeviÄ‡a 12 u VaraÅ¾dinu!

U CISOK-u VaraÅ¾din doÄekati Ä‡e te struÄne savjetnice i njihovi gosti, a svi zajedno nastojati Ä‡e razjasniti sve tvoje dileme vezane uz odabir nekog od ovih ili sliÄnih zanimanja. Svoje sudjelovanje na predstavljanju zanimanja svakako prethodno najavi na broj telefona 042 302 179 ili e-mail: cisok-varazdin@hzz.hr.

ZmajloviÄ‡ i Muller o energetskoj uÄinkovitosti i otpadu u Brezju

27. siječnja 2015.

183

Arhiva

Ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Mihael ZmajloviÄ‡ i Sven MÃ¼ller, direktor Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, odrÅ¾at Ä‡e sutra u Å½upanijskoj palaÄi drugu od Å¡esnaest tribina Å¡irom Hrvatske na kojoj Ä‡e predstaviti ovogodiÅ¡nje projekte zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetske uÄinkovitosti.

RijeÄ je o projektima za koje je ove godine predviÄ‘eno viÅ¡e od 600 milijuna kuna. Planira se objaviti 36 javnih poziva i natjeÄaja kroz koje Ä‡e se sufinancirati projekti s 40 do 80% bespovratnih sredstava. Sufinanciranje Fonda odnosi se na sve razine, od opÄ‡ina, gradova i Å¾upanija, preko poslovnog sektora do graÄ‘ana.

Sve informacije o dostupnim programima za sufinanciranje graÄ‘ani Ä‡e moÄ‡i dobiti na javnoj tribini Äiji je poÄetak predviÄ‘en za 17.30. ZmajloviÄ‡ i Muller odgovarati Ä‡e i na pitanja graÄ‘ana, a za pretpostaviti je da Ä‡e se dio pitanje odnositi na rjeÅ¡avanje problema baliranog otpada u Brezju.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Komentar Älanice Kazališnog vijeÄ‡a HNK o "spornom" Älanstvu

27. siječnja 2015.

508

Arhiva

Medijima se izjavom javila Älanica KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a Spomenka DragoviÄ‡ “ponukana brojnim medijskim napisima/spekulacijama/neutemeljenim komentarima o moguÄ‡em poniÅ¡tavanju natjeÄaja za intendanta HNK u VaraÅ¾dinu” temeljem njezinog “spornog” statusa Älanice zbog mjesta prebivaliÅ¡ta u Bartolovcu, koje ima od 30. prosinca 2010.

DragoviÄ‡ navodi: – DrÅ¾im kako javnost ima pravo biti upoznata s ÄinjeniÄnim stanjem tj. zakonskom regulativom s obzirom na MOJ “sporni” status u KazaliÅ¡nom vijeÄ‡u HNK u VaraÅ¾dinu. Uvjerena sam u to kako Ä‡e Povjerenstvo za statutarno-pravna pitanja Grada VaraÅ¾dina, u Å¡to je moguÄ‡e kraÄ‡em roku, razmotriti “sporni” status Älanice S.D. i javno obznaniti tko je, i temeljem Äega, u pravu.

Ja, Spomenka DragoviÄ‡, imam prebivaliÅ¡te u Bartolovcu od 30. prosinca 2010. godine.

U KazaliÅ¡no vijeÄ‡e HNK u VaraÅ¾dinu (SluÅ¾beni vjesnik Grada VaraÅ¾dina 4/07, 1/08, 2/10) imenovana sam kao tzv. “vanjski Älan” – odlukom Gradskog vijeÄ‡a Grada VaraÅ¾dina, a za “vanjske Älanove” uvjet je po Äl. 28 st. 1 Statuta da se radi o osobama iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu djelatnici gradskog, odnosno Å¾upanijskog ureda i ureda drÅ¾avne uprave nadleÅ¾nog za poslove kulture na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Prema Äl. 28-35 tog Statuta prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada VaraÅ¾dina nije uvjet za Älanstvo u KazaliÅ¡nom vijeÄ‡u.

Od 25. sijeÄnja 2014. godine na snazi je novi Statut HNK u VaraÅ¾dinu (SluÅ¾beni vjesnik Grada VaraÅ¾dina 1/14), koji KazaliÅ¡no vijeÄ‡e regulira u glavi VIII. Äl. 28-35. U Äl. 28. st. 1 propisan je broj Älanova KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a, odreÄ‘eno je tko ih imenuje, odnosno bira i koji uvjet moraju ispunjavati oni Älanovi koje imenuje Gradsko vijeÄ‡e Grada VaraÅ¾dina (“vanjski Älanovi”) – kao i u ranije vaÅ¾eÄ‡em Statutu, mora se raditi o uglednim umjetnicima i radnicima u kulturi, koji nisu drÅ¾avni sluÅ¾benici Ureda drÅ¾avne uprave u Å¾upaniji na Äijem podruÄju KazaliÅ¡te djeluje, odnosno Gradskog upravnog odjela nadleÅ¾nog za poslove kulture.

U Äl. 28. st. 1. afirmativno nije propisan nikakav drugi uvjet za Älanstvo u KazaliÅ¡nom vijeÄ‡u. MeÄ‘utim, u Äl. 28. st. 5. Statuta odreÄ‘eno je da mandat Älanovima KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a koje imenuje osnivaÄ prestaje i promjenom prebivaliÅ¡ta s podruÄja Grada VaraÅ¾dina. Dakle, iako Äl. 28. st. 1. ne propisuje prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada VaraÅ¾dina kao uvjet Älanstva, odredbom Äl. 28. st. 5. indirektno se prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada VaraÅ¾dina uvodi kao uvjet za Älanstvo. Iako je takva regulativa nomotehniÄki loÅ¡a – izravno kao uvjet Älanstva ne traÅ¾i odreÄ‘eno prebivaliÅ¡te, ali se uz promjenu toÄno odreÄ‘enog prebivaliÅ¡ta veÅ¾e gubitak Älanstva – Äak niti kraj takve regulative moje Älanstvo nije upitno. To stoga Å¡to se u skladu s naÄelom zabrane retroaktivnosti propisa, kao jednim od temeljnih pravnih naÄela koje je garant pravne sigurnosti graÄ‘ana, novi Statut HNK u VaraÅ¾dinu ne smije primjenjivati retroaktivno, nego se primjenjuje tek od dana stupanja na snagu – dakle, tek od 25. sijeÄnja 2014. g.

U skladu s navedenim naÄelom nije dopustivo da se uvjeti za Älanstvo u KazaliÅ¡nom vijeÄ‡u primjenjuju na one Älanove KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a koji su u vrijeme imenovanja ispunjavali sve propisane uvjete koje je zahtijevao tada vaÅ¾eÄ‡i Statut. Osim toga, s obzirom da Äl. 28. st. 5. sada vaÅ¾eÄ‡eg Statuta propisuju da mandat prestaje promjenom prebivaliÅ¡ta s podruÄja Grada VaraÅ¾dina, a Statut je na snazi od 25. sijeÄnja 2014. g., potpuno je jasno da se to moÅ¾e i smije primijeniti samo na one promjene prebivaliÅ¡ta do kojih je doÅ¡lo nakon 25. sijeÄnja 2014., odnosno nakon stupanja Statuta na snagu, a iz mojih podataka o prebivaliÅ¡tu razvidno je da prebivaliÅ¡te nisam mijenjala od 30. prosinca 2010. godine.

Dakle, prema Statutu HNK u VaraÅ¾dinu (SVGV 4/07, 1/08, 2/10) koji je bio na snazi u vrijeme moga imenovanja u KazaliÅ¡no vijeÄ‡e, prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada VaraÅ¾dina nije bilo propisano kao uvjet Älanstva, a novi Statut (SVGV 1/14), koji uvodi taj uvjet, retroaktivno nije dopuÅ¡teno primjenjivati. DoduÅ¡e, novi Statut taj uvjet uvodi neizravno, na naÄin da uz promjenu prebivaliÅ¡ta s podruÄja Grada VaraÅ¾dina veÅ¾e gubitak Älanstva u KazaliÅ¡nom vijeÄ‡u, dakle implicira da se prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada VaraÅ¾dina podrazumijeva, iako to izriÄito prethodno ne propisuje. MeÄ‘utim, niti kraj takve regulative moje Älanstvo u KazaliÅ¡nim vijeÄ‡u varaÅ¾dinskog HNK nije sporno jer nisam mijenjala prebivaliÅ¡te nakon stupanja novog Statuta na snagu.

P.S. Navodim, vezano za 28.Äl. st. 1. Statuta KazaliÅ¡ta i svoje zvanje/a , kompetencije i postignuÄ‡a:

Zvanje: profesorica kroatistike i komparativne knjiÅ¾evnosti

Naslovno nastavno zvanje: predavaÄ Medijske kulture i Scenske kulture

– doktorandica knjiÅ¾evnosti / grana teatrologija/ sa zavrÅ¡enim poslijediplomskim doktorskim studijem i prihvaÄ‡enom temom doktorskog rada: Praizvedbe hrvatskih autora na varaÅ¾dinskoj kazaliÅ¡noj sceni

– kontekstualna analiza kazaliÅ¡nog Äina

– autorica viÅ¡e znanstvenih radova s podruÄja varaÅ¾dinske kazaliÅ¡ne proÅ¡losti i suvremenosti

– menadÅ¾erica za izradbu i provedbu EU-projekata

– odlikovana Medaljom Grada VaraÅ¾dina (2012.) zbog iznimnih postignuÄ‡a na planu promicanja varaÅ¾dinske kazaliÅ¡ne proÅ¡losti i suvremenosti

S poÅ¡tovanjem,Älanica KV HNK u VaraÅ¾dinu

Spomenka DragoviÄ‡

U 10 godina poslovanja Maistra udvostruÄila prihod

26. siječnja 2015.

391

Arhiva

TuristiÄka kompanija Maistra iz sastava Adris grupe u oÅ¾ujku ove godine obiljeÅ¾it Ä‡e deset godina poslovanja, tijekom kojih je investirala gotovo tri milijarde kuna Äime je znatno unaprijedila radne procese, poveÄ‡ala zaposlenost, podigla kategoriju objekata i gotovo udvostruÄila prihod, sa 400 milijuna kuna na 770 milijuna kuna.

Predsjednik Uprave Tomislav PopoviÄ‡ istaknuo je da je gotovo 60 posto smjeÅ¡tajnih kapaciteta na razini usluge sa Äetiri i pet zvjezdica.

To bi, kako najavljuje, do 2017. trebala iznositi pribliÅ¾no 95 posto, za Å¡to su veÄ‡ ranije najavili nove investicije od 1,4 milijarde kuna. Broj noÄ‡enja u zadnjih deset godina poveÄ‡ao se s otprilike 2,8 milijuna (2005. godine) na oko 3 milijuna u 2014.

PoÄeo upis dionica u IPO-u Tankerske Next Generation

Danas je otvorena prva inicijalna javna ponuda u Hrvatskoj od izbijanja gospodarske krize prije sedam godina, poÄetkom upisa u knjigu ponuda za dionice brodara Tankerska Next Generation (TNG), tvrtke kÄ‡eri zadarske Tankerske plovidbe. Upis Ä‡e trajati do 5. veljaÄe, ukoliko se zbog velikog interesa ulagaÄa knjiga ponuda ne zatvori ranije. Ponuda je vrijedna 40 milijuna dolara i otvorena je za sve kategorije ulagaÄa, ukljuÄujuÄ‡i i dioniÄare Tankerske, koji mogu mijenjati dionice u omjeru jedan prema osam dionica TNG-a. OÄekivani raspon cijene je od 64 do 77 kuna po dionici, kojih se nudi 3,6 milijuna. Ponuda Ä‡e se smatrati uspjeÅ¡nom ponude li ulagaÄi kupiti najmanje 1,5 milijuna dionica.

Uprava Dalekovoda optimistiÄna: najavili Å¡irenje, poveÄ‡anje prodaje i restrukturiranje

Uprava Dalekovoda, u povodu uvrÅ¡tenja dionica te tvrtke na SluÅ¾beno trÅ¾iÅ¡te ZagrebaÄke burze, predstavila je u ponedjeljak investitorima rezultate poslovanja te razvojnu strategiju sa fokusom na poveÄ‡anje prodaje uz istovremeno provoÄ‘enje operativnog restrukturiranja druÅ¡tva i geografsku ekspanziju. U tekuÄ‡oj 2015. godini i godinama koje slijede Uprava Dalekovoda oÄekuje pozitivno operativno poslovanje uz kontinuirani rast prihoda i dobiti temeljem velikog broja veÄ‡ ugovorenih i potencijalnih poslova te zauzimanje jaÄe pozicije na postojeÄ‡im i osvajanje novih trÅ¾iÅ¡ta, posebice u inozemstvu, istaknuo je na predstavljanju predsjednik Uprave PaÅ¡ko Vela. ÄŒak 70 posto prihoda Dalekovod ostvaruje na inozemnom trÅ¾iÅ¡tu i da u 2015. planira dalje Å¡irenje poslovanja u inozemstvu, odnosno uz postojeÄ‡u prisutnost u NorveÅ¡koj, Ukrajini, Poljskoj i na Kosovu, osvojiti i nova trÅ¾iÅ¡ta. Dalekovod ima viÅ¡e projekata u inozemstvu u fazi nuÄ‘enja ili ugovaranja, primjerice pred potpisom je projekt za stranog partnera vrijedan osam milijuna eura u NorveÅ¡koj, dok su u procesu nuÄ‘enja dva projekta u NorveÅ¡koj ukupne vrijednosti 100 milijuna eura, kao i viÅ¡e projekata u Gruziji vrijednih 50 milijuna eura, u Ukrajini 40 milijuna eura, dva projekta na Kosovu, viÅ¡e trafostanica i dalekovoda u Bosni i Hercegovini te viÅ¡e infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj u vrijednosti od 265 milijuna kuna.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka FIMA vrijednosnica