2015. – Stranica 536

22. siječnja 2015.

391

Arhiva

Uhljebljivanje â€žna lopate“ naÅ¾alost nije novost za naÅ¡e druÅ¡tvo. Ali ipak je odgovor kojeg je Dragutin Lesar dobio na svoje saborsko pitanje â€žkoliko ljudi radi u drÅ¾avnim agencijama, zavodima, fondovima?“ mnoge normalne ljude opalilo poput meteora. Svi smo znali da je broj velik, ali nitko nije oÄekivao da je stanje baÅ¡ toliko grozno.

Naime, broj seÅ¾e viÅ¡e nego li jedna Petrinja, Kutina, Trogir ili Opatija imaju stanovnika. Ukratko, oko 15.000 ljudi zaposleno je u 40 drÅ¾avnih agencija, 16 zavoda i 5 fondova. Za mnoge od njih nismo niti Äuli, a joÅ¡ je opskurnije Å¡to oni uistinu rade.

Ima tu svega i svaÄega. Od Agencije za obnovu osjeÄke TvrÄ‘e gdje radi samo jedna osoba, do Financijske agencije gdje ih je zaposleno 3.128. Od duplanja agencija istog podruÄja rada poput Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata i Agencije za obveznu zaliha nafte i plina. Ako netko misli da je besmisleno Å¡to postoje dvije agencije koje se veÅ¾u za isti posao neka ne Å¾ivi u zabludi. Ima toga joÅ¡. Naime, postoje dvije agencije za poljoprivredu te joÅ¡ dvije koje se veÅ¾u za njihov posao (znaÄi ukupno Äetiri).

Na takav podatak, znajuÄ‡i u kakvom je stanju poljoprivreda u Hrvatskoj, Äovjek moÅ¾e samo plakati i nadati se da se neÄ‡e javiti neki â€žgenijalac“ koji Ä‡e rjeÅ¡enje problema (zaÅ¡to Hrvatska uvozi pÅ¡enicu pored Å¾itnice Slavonije ili zaÅ¡to Hrvatska uvozi krumpir pored Like i Korduna gdje krumpir raste i na divlje po Å¡umama) vidjeti u osnivanju joÅ¡ pokoje agencije.

Postoji tu joÅ¡ Agencija za istraÅ¾ivanje nesreÄ‡a u zraÄnom, pomorskom i Å¾eljezniÄkom prometu sa gotovo 200 zaposlenih, iako je rijeÄ o poslu kojeg moÅ¾e raditi jedna komisija struÄnjaka kao Å¡to je to u Belgiji ili Finskoj. Pa imamo joÅ¡ Agenciju za lijekove i medicinske proizvode, Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za ugljikovodike, Hrvatsku regulatorna agencija za mreÅ¾ne djelatnosti, Hrvatsku agencija za nadzor financijskih usluga, itd. itd., itd. Svaka sa svojih stotinu, dvije stotine zaposlenih.

Za kraj imamo dva pobjednika ove trivije! Naime, Hrvatska Äak ima zasebnu agenciju za sanaciju banaka! Da, dobro ste proÄitali. Zove se DrÅ¾avna agencija za osiguranje Å¡tednih uloga i sanaciju banaka i sluÅ¾i da financiranje banaka (dakako, drÅ¾avnim novcem graÄ‘ana) kada se sirote i jadne bankice naÄ‘u u neprilikama.

SljedeÄ‡a genijalna agencija je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgraÄ‘enih zgrada. Pa ukoliko izgradite neboder na Brijunima, ne brinite, imate agenciju kojoj se moÅ¾emo obratiti ukoliko se naÄ‘ete u problemu.

Tu su i fondovi: Fondu za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, Fond za naknadu oduzete imovine, Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihove djece i Fond za obnovu Vukovara. Ali svakako je najatraktivniji Fond za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada nuklearke KrÅ¡ko, gdje radi 12 ljudi.

Sa zavodima je stvar podjednako tragiÄna. U 16 zavoda zaposleno je Äak 7.868 ljudi. MeÄ‘u njima naÅ¡iroko poznati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapoÅ¡ljavanje. Ali tu su i neki zavodi za koje uistinu treba upotrijebiti maÅ¡tu zaÅ¡to postoje kao zavodi, a ne kao obiÄna radna tijela koja bi troÅ¡ila neusporedivo manje novaca: Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatski zavod za prostorni razvoj ili Hrvatski zavod za telemedicinu, a najbizarniji je svakako Zavod za obnovu Dubrovnika.

I ne, ukoliko ste pomislili da je ovdje kraj – prevalili ste se. Naime, ne zaboravimo da ovdje govorimo samo o drÅ¾avnim agencijama, zavodima i fondovima, te ukoliko bismo dodali agencije, zavode i fondove u rukama Å¾upanija broj strelovito seÅ¾e himalajske vrhove!

Ukoliko netko od vas, koji ovo Äitaju, uistinu misli da je ova gomila birokratskih tijela uistinu potrebna za normalno funkcioniranje zemlje, neÅ¡to ozbiljno nije u redu s vama. Kako to mislim? Pa ovako: viÅ¡e od pola podruÄja koja ove agencije, zavodi i fondovi pokrivaju u zemljama poput Danske, Å vedske, Finske, Slovenije, Estonije, Litve ili Irske pokrivaju najobiÄnije komisije od nekoliko ljudi. ÄŒesto struÄnjaka koji nisu niti zaposleni u nekakvim drÅ¾avnih tijelima, veÄ‡ samo za svoj posao dobivaju honorar (jer su zaposleni na znanstvenim institutima, sveuÄiliÅ¡tima, itd.). Ukoliko postoji znaÄajniji operativni dio za odraditi – njega odrade u resornim ministarstvima zajedno s dotiÄnom komisijom.

I da, Äesto taj posao rade daleko bolje nego naÅ¡e agencije, zavodi i fondovi sa svojom gomilom zaposlenih.

TroÅ¡kovi su takoÄ‘er daleko manji. Belgija i Danska imaju oko 30% manje troÅ¡kova nego Hrvatska za pokrivanje istih podruÄja. Finska i Å vedska oko 40%, a Estonija i Litva Äak 50%. Ukoliko se uzme u obzir razlika Å¾ivotnog standarda tada su brojke joÅ¡ drastiÄnije.

I za kraj, ukoliko ste pomislili da sva ta domaÄ‡a gomila birokratskog aparata sluÅ¾i samo za uhljebljivanje Älanova stranaka, od kojih su mnogi po kriterijima struke potpuni nesposobni bezveznjaci, polupismeni kreteni koji pola svojeg radnog vremena vise po Facebooku, koji su bog-zna-kako stigli do nekakve ne suviÅ¡e zahtjevne fakultetske diplome i koje su oni uistinu pametni (a danas uglavnom nezaposleni ili na putu emigriranja) intelektualno Å¡utirali tokom fakultetskih dana…

BoÅ¾e moj, Å¡to vam pada na pamet? Tko je toliko lud pomisliti da je to rak rana naÅ¡eg druÅ¡tva? Tko je toliko lud pa misli da je rak smrtonosna bolest ukoliko ga se na vrijeme kirurÅ¡ki ne odstrani?

PiÅ¡e: Ernie Gigante DeÅ¡koviÄ‡

pisac, magistar kulturologije, doktorand filozofije

V. VujoviÄ‡: Od Makedonije smo napravili bauk

21. siječnja 2015.

352

Arhiva

Prva jaÄa i ozbiljnija utakmica pomlaÄ‘ene hrvatske rukometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Kataru Äekana je s velikim nestrpljenjem. Protiv Ivice Obrvana na klupi i bivÅ¡eg ZagrebaÅ¡a Kire Lazarova, naÅ¡i su odigrali odliÄno i pobjedom 29:26 osigurali prvo mjesto u skupini. S posebnim zanimanjem utakmicu sa Makedoncima pratio je i poznati varaÅ¾dinski rukometni trener Vladimir VujoviÄ‡ koji je posljednjih godinu i pol proveo u Å¾enskom rukometnom klubu Vardar gdje je bio pomoÄ‡nik prvoj trenerici Indiri KastratoviÄ‡.

– Mislim da smo od Makedonije napravili bauk kao da se radi o nekoj rukometnoj velesili, a svi koji smo u rukometu jako dobro znamo da je danaÅ¡nja pobjeda naÅ¡ih zapravo realan odnos snaga ovih dviju momÄadi. Makednocima je cilj izboriti plasman na Olimpijske igre, a sve viÅ¡e od toga bio bi za njih ogroman uspjeh. Kod nas to nije sluÄaj iako smo, kao, s istim ciljem otiÅ¡li u Katar. NaÅ¡ je cilj polufinale koje realno kvalitetom i zasluÅ¾ujemo. Danas smo izgledali jako dobro u obrani, diÅ¾emo se iz utakmice u utakmicu i za razliku od prijaÅ¡njih prvenstava Äini mi se da hvatamo formu kako prvenstvo odmiÄe. Nadam se da Ä‡emo biti pravi kada to bude najvaÅ¾nije, a to je, kako sam veÄ‡ rekao, polufinale. Osim naÅ¡ih tamo joÅ¡ vidim Dansku, Å panjolsku i Francusku i izmeÄ‘u ove Äetiri reprezentacije treba traÅ¾iti svjetskog prvaka. Naravno, odluÄivat Ä‡e nijanse, jedna izgubljena lopta, loÅ¡ ili dobar dan nekog igraÄa, no daleko je joÅ¡ do toga – prokomentirao nam je pobjedu protiv Makedonije Vladimir VujoviÄ‡.

Hrvatsku joÅ¡ oÄekuje utakmica protiv Bosne i Hercegovine, a onda Ä‡e kao prvoplasirani â€žB“ skupine na Äetvrtoplasiranog iz skupine â€žA“, a to bio mogao biti Brazil ili Bjelorusija.

www.vzaktualno.hr

OdrÅ¾an prijam za predstavnike vjerskih zajednica

21. siječnja 2015.

196

Arhiva

Å½upan Darko Koren sa zamjenicima Darkom Sobotom i Ivanom Palom u utorak 20. sijeÄnja odrÅ¾ao je tradicionalni godiÅ¡nji prijam za predstavnike sveÄ‡enstva s podruÄja KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije. Prijmu su prisustvovali predstavnici klera veÄ‡ine katoliÄkih Å¾upa (dekani, Å¾upnici, Ä‘akoni, kapelani. redovnici i predstavnice samostana Äasnih sestara), kao i predstavnici grkokatoliÄke i evangeliÄke konfesije.

Å½upan Koren se zahvalio svima okupljenima na suradnji u protekloj godini te se osvrnuo na sloÅ¾ene druÅ¡tvene okolnosti u kojima trenutno Å¾ivimo, vremenu stalnih iskuÅ¡enja i izazova.

– Upravo u ovakvim okolnostima, ustrajno pastoralno djelovanje sveÄ‡enika meÄ‘u narodom je izuzetno odgovorno i znaÄajno – ocijenio je Å¾upan te zaÅ¾elio joÅ¡ bolju suradnju u ovoj godini.

U ime biskupa VaraÅ¾dinske biskupije monsinjora Josipa Mrzljaka, dekana varaÅ¾dinske biskupije i sveÄ‡enstva varaÅ¾dinske biskupije obratio se dekan KoprivniÄkog dekanata Leonard MarkaÄ koji je istaknuo dugogodiÅ¡nju tradiciju ovog okupljanja koja potvrÄ‘uje zajedniÅ¡tvo i dobru suradnju, ali i zahvalio duÅ¾nosnicima na razumijevanju i podrÅ¡ci.

Dekan KriÅ¾evaÄkog dekanata Stjepan SoviÄek nazoÄnima je prenio Äestitke bjelovarsko-kriÅ¾evaÄkog biskupa Vjekoslava Huzjaka u 2015. godini te pohvalio odaziv i podrÅ¡ku Å¾upanijskih duÅ¾nosnika na veÄ‡inu manifestaciju koje se organiziraju u Å¾upama.

O suradnji Å½upanije sa ostalim vjerskim zajednicama govorio je sveÄ‡enik EvangeliÄko-luteranske crkve Legrad Jakov MrÄela koji je ocijenio suradnju na zavidnoj razini.

www.vzaktualno.hr

Äuro ÄakoviÄ‡ potpisao ugovor vrijedan 61 milijun kn

21. siječnja 2015.

180

Arhiva

Äuro ÄakoviÄ‡ Specijalna vozila i francuska tvrtka Ermewa Ferroviaire potpisale su ugovor o proizvodnji i isporuci teretnih vagona u vrijednosti 61 milijun kuna, izvijestili su u srijedu iz Äuro ÄakoviÄ‡a Holdinga.

Ugovor predstavlja nastavak realizacije ugovora za istog naruÄitelja sklopljenog u kolovozu proÅ¡le godine, a vagoni Ä‡e biti isporuÄeni tijekom drugog i treÄ‡eg kvartala ove godine, navodi se u priopÄ‡enju. RijeÄ je o isporuci teretnih vagona serije Falns 64. Tvrtka Äuro ÄakoviÄ‡ Specijalna vozila je u sastavu Äuro ÄakoviÄ‡ grupe.

OdrÅ¾ana glavna skupÅ¡tina Adrisa

DioniÄari Adris grupe odluÄili su dati zeleno svjetlo vodstvu tvrtke za proces prodaje dijela imovine Tvornice duhana Rovinj (TDR). SkupÅ¡tina Ä‡e konaÄnu rijeÄ o tome hoÄ‡e li se TDR zaista i prodati dati nakon Å¡to dobije najbolju ponudu. Predsjednik Uprave Adris Grupe Ante VlahoviÄ‡ istaknuo je kako bilo koje od moguÄ‡ih rjeÅ¡enja za TDR podrazumijeva zadrÅ¾avanje radnih mjesta i proizvodnje u Kanfanaru te da sredstva od moguÄ‡e prodaje TDR-a budu u funkciji daljnjeg materijalnog i vrijednosnog jaÄanja Adrisa. Time je Adris grupa najavila visoku cijenu svoje tvrtke za koju su, prema nesluÅ¾benim informacijama, zainteresirane vodeÄ‡e tvrtke u svijetu duhana: British American Tobacco, Japan Tobacco International, China National Tobacco Corporation i Korean Tobacco. Da Adris grupa izlazi iz duhanske industrije, moglo se oÄekivati nakon akvizicije Croatia osiguranja te jaÄanja pozicija turistiÄke tvrtke Maistra i ulaganja u proizvodnju ribe kroz Cromaris. Ulazak u osiguravateljski biznis koÅ¡tao ih je dvije milijarde kuna. Upravo jaÄanjem pozicija te oÄekivanjem rasta u tim sektorima Uprava Adrisa u prezentaciji koju su predoÄili dioniÄarima pojasnila je odluku da se krene u prodaju TDR-a.

Iz razgovora s potencijalnim kupcima, ali i iz priopÄ‡enja koje su iz Adrisa poslali u javnost, nejasno je Å¡to se sve prodaje. Kupci oÄekuju da Ä‡e Adris grupa prodati sve tvrtke iz duhanskog sektora, odnosno da su na prodaju TDR, Adista, Istragrafika i Hrvatski duhani. Eventualna prodaja TDR-a mogla bi potrajati mjesecima, nakon kojih Ä‡e dioniÄari Adrisa ponovno sjesti i donijeti konaÄnu odluku. Trendovi u duhanskom biznisu ne govore u prilog TDR-u, a upravo zbog oÄekivanja sve niÅ¾ih stopa rasta Adris i prodaje TDR.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka, Fima vrijednosnica

Ljepotanu Vomiju nedostaje jedino – dom!

21. siječnja 2015.

195

Arhiva

Ovaj lijepi pas zove se Vomi i kriÅ¾anac je malamuta i haskija. Ima 7 godina, Äipiran je, cijepljen i kastriran. Jedino Å¡to mu nedostaje je – dom. Ljepotan zna niz komandi, posluÅ¡an je i drag.

Udomitelje strpljivo Äeka joÅ¡ od oÅ¾ujka 2013. godine. Kada je stigao u Noinu arku bio je jako mrÅ¡av, no u Noinoj se arci lijepo oporavio, i taman je onako kako i treba biti.

Udomi Vomija!

NaÄelnik Kostanjevac o najavljenoj tuÅ¾bi za klevetu

21. siječnja 2015.

215

Arhiva

JuÄeraÅ¡nja debata izmeÄ‘u viniÄkog naÄelnika Marjana Kostanjevca i varaÅ¾dinskog Å¾upana Predraga Å tromara, danas je dobila novi nastavak. RijeÄ je o reakciji viniÄkog naÄelnika na, kako istiÄe prijetnje Å¾upana tuÅ¾bom zbog klevete. Reakciju vam prenosimo u cijelosti:

PoÅ¡tovani, eto moram reagirati na prijetnje kojima gospodin Å tromar opet, na samo njemu svojstven naÄin zastraÅ¡uje , ali pitam se – koga???

Gospodine Å¾upane, samo da podsjetim Tebe i cjelokupnu javnost kako ste Ti i Tvoj HNS napisali 2013. godine u svom letku da sam ja samovoljno promijenio Prostorni plan OpÄ‡ine Vinica, a kako bih onemoguÄ‡io stranom investitoru gradnju tvornice. Da, napisali ste to kako bi me u predizbornoj kampanji oblatili i prikazali nesposobnim i neambicioznim, Å¡to si koristio na predizbornim skupovima i tiskovnim konferencijama.

A zaÅ¡to si napisao tu laÅ¾ ? Pa napisao si je samo zato Å¡to si mislio da su Å¾itelji OpÄ‡ine polupismeni i glupi i da niÅ¡ta ne znaju. Da Te podsjetim, Prostorni plan ne donosi naÄelnik, naÄelnik predlaÅ¾e donoÅ¡enje ili izmjenu prostornog plana, a nakon svih procedura i suglasnosti nadleÅ¾nih institucija, te nakon svega i suglasnosti VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a koju si ti potpisao, OpÄ‡insko vijeÄ‡e je jednoglasno donijelo 1. Izmjenu i dopunu PPUO-a, a koja nije u niÄem sputavala stranog investitora u njegovoj nakani. TakoÄ‘er, da Te podsjetim, jer si sigurno zaboravio i vrlo vaÅ¾nu Äinjenicu kako je u to vrijeme veÄ‡inu u OpÄ‡inskom vijeÄ‡u imala Tvoja velika koalicija, pa tako nemoj od mene i ljudi praviti budale.

Nadalje, nakon 18 godina sporenja i nakon druge pravomoÄ‡ne presude ( prva je bila 2006. godine) u korist OpÄ‡ine, Ti si opet izveo neÅ¡to Å¡to doista graniÄi sa zdravom pameÄ‡u, ali i protivno Tvojoj politiÄkoj obvezi, jer prisegom kojom si prisegnuo, obvezao si se Å¡tititi dignitet dvadeset i dvije opÄ‡ine i Å¡est gradova, a koji saÄinjavaju ovu naÅ¡u Å¾upaniju.

I Å¡to si Ti opet napravio Å¾upane? Priklonio si se pojedincu odnosno fiziÄkoj osobi koja je izgubila dugogodiÅ¡nji spor, uzrokovao si blokadu Å¾iro raÄuna OpÄ‡ine za punih dvadeset osam dana i to tako da si preko sudskog savjetnika drÅ¾ao Äitavu OpÄ‡inu na ledu, protuzakonito, dakako. Nadalje, Tvoja sestriÄna i Ti sazvali ste tim povodom presicu, popljuvali ste i blatili mene kao naÄelnika i moje suradnike i tako nanijeli nesagledivu materijalnu Å¡tetu OpÄ‡ini, ali i ugledu OpÄ‡ine u kojoj Å¾iviÅ¡, a naÅ¡tetili ste takoÄ‘er i drugoj strani!

E, moj Å¾upane, sram Vas i stid bilo. To su bile klevete !!! ZaÅ¡to sve to navodim ? Pa zato Å¡to Ä‡u biti sretan kad se konaÄno suÄelimo na sudu, gdje jednom konaÄno pravda mora pobijediti! A Ti si i onako nakon svih tih gafova i laÅ¾i veÄ‡ odavno trebao podnijeti ostavku. S time ja zavrÅ¡avam svaku polemiku, ali moram naglasiti kako joÅ¡ imam jako puno materijala (istinitog) koji Ä‡u iznijeti nekom drugom prilikom ili prema potrebi.

naÄelnik OpÄ‡ine Vinica

Marijan Kostanjevac

HPO podrÅ¾ao kandidaturu VaraÅ¾dina za EPK 2020

21. siječnja 2015.

176

Arhiva

Hrvatski paraolimpijski odbor podrÅ¾ao je kandidaturu VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Sporazum su danas u Gradskoj vijeÄ‡nici potpisali predsjednik HPO-a Ratko KovaÄiÄ‡ i gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡.

– Ovo je rezultat dugogodiÅ¡nje suradnje s Gradom VaraÅ¾dinom na razvoju sporta osoba s invaliditetom i organizaciji natjecanja koja Äitav niz godina odrÅ¾avamo u VaraÅ¾dinu. Ove godine imamo vrlo bogat program, od travnja do kolovoza pet vrhunskih natjecanja u razliÄitim sportovima. U srpnju oÄekujemo mlade osobe s invaliditetom iz Äitave Europe. OÄekujemo ukupno oko 700 sportaÅ¡a s invaliditetom. Od poznatih Ä‡e doÄ‡i svjetska prvakinja u stolnom tenisu Sandra PaoviÄ‡, VaraÅ¾dinka Helena Dretar KariÄ‡ i AnÄ‘ela MuÅ¾iniÄ‡, ekipno bronÄane sa SP-a, u atletici imamo Äitav niz svjetski poznatih imena kao Å¡to je Darko Kralj. Vjerujem da Ä‡e sva ta natjecanja biti uspjeÅ¡no organizirana uz podrÅ¡ku Grada VaraÅ¾dina – rekao je KovaÄiÄ‡ te dodao da mu je posebno drago da HPO moÅ¾e podrÅ¾ati kandidaturu VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture.

– Da bi postali kandidat za Europsku prijestolnicu kulture morate ukljuÄiti cijelu zajednicu, od najmlaÄ‘ih do najstarijih, sve civilne udruge. U tom kontekstu je kruna odliÄne dugogodiÅ¡nje suradnje s HPO-om ova podrÅ¡ka i pet velikih manifestacija u VaraÅ¾dinu, a kao najveÄ‡a Europske igre mladih sportaÅ¡a s invaliditetom u srpnju – kazao je gradonaÄelnik HabuÅ¡ te naglasio da je VaraÅ¾din prepoznat i ima priznanja iz Europe kao grad koji je otvoren i dostupan za osobe s invaliditetom ne samo Å¡to se tiÄe uklanjanja arhitektonskih barijera veÄ‡ i onih u glavama ljudi.

Voditelj projekta kandidature VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine Raymond Rojnik istaknuo je da su preduvjeti za kandidaturu otvorenost i pristupaÄnost grada.

Ove godine u VaraÅ¾dinu Ä‡e biti odrÅ¾ano pet sportskih natjecanja za sportaÅ¡e s invaliditetom, a na njima se oÄekuje 700-tinjak sportaÅ¡a. Od 24. do 26. travnja bit Ä‡e odrÅ¾ano DrÅ¾avno prvenstvo stolnotenisaÄa s invaliditetom, 23. svibnja DrÅ¾avno prvenstvo atletiÄara s invaliditetom, od 18. do 21. lipnja Otvoreno prvenstvo u Goalballu za slijepe i slabovidne osobe, od 16. do 19. srpnja Europske igre mladih sportaÅ¡a s invaliditetom do 21 godine (plivanje, stolni tenis, boÄ‡anje i atletika) te 8. i 9. kolovoza Otvoreno atletsko prvenstvo za osobe s invaliditetom.

Jutarnji varaÅ¾dinski