Tako se tijekom 2014. godine na području PU međimurske dogodilo se 713 prometnih nesreća odnosno 30 ili 4% manje nego u istom razdoblju 2013. godine (743).

Broj nesreća sa ozlijeđenim osobama u neznatnom je rastu i to za 1,81%, dok je s materijalnom štetom u padu za 6,43% u odnosu na 2013. godinu.

Evidentirano je 7 prometnih nesreća u kojima je 7 osoba smrtno stradalo Å¡to je u usporedbi sa 9 prometnih nesreća (9 stradalih) iz 2013. godine pad za 22,22%. Smrtno su stradala  2 vozača osobnih automobila, 2 putnika u osobnom automobilu i 3 pjeÅ¡aka.

Ako kompariramo smrtno stradavanje sa državnom razinom moramo reći da državni prosjek smrtnog stradavanja u 2014. godini na 100.000 stanovnika iznosi 7.2, dok na području MeÄ‘imurske županije iznosi 6.2 osobe.   

Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa zacrtano je smanjenje broja smrtno stradalih osoba tako da je očekivani rezultat u 2020. godini 5 smrtno stradalih osoba na 100.000 stanovnika. 

 

Što se tiče uzroka prometnih nesreća brzina se kao uzrok javlja u 164 prometne nesreće ili participira sa 23% u ukupnoj masi nesreća, zatim slijedi alkohol u 153 prometne nesreće ili participira sa 20,05% te nepoštivanje prednosti prolaza sa 119 prometnih nesreća ili participacijom od 16,6%.

Kroz operativne aktivnosti (42 represivne i 27 preventivnih operativnih akcija) ukupno je utvrÄ‘eno 11 969 prekrÅ¡aja Å¡to je za 18,11% viÅ¡e nego u 2013. godini (10134 prekrÅ¡aja). 

UtvrÄ‘eno je 1105 prekrÅ¡aja alkohola (2013. – 1243), 3560 prekrÅ¡aja brzine (2013. – 2665), 767 prekrÅ¡aja tehničke neispravnosti vozila (2013. – 437), 151 prekrÅ¡aj upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje (2013. – 190), 101 prekrÅ¡aj upravljanja vozilom kad je vozačka dozvola oduzeta (2013. – 111), 1686 prekrÅ¡aja sigurnosnog pojasa (2013. – 1112) i dr. Od spomenute brojke utvrÄ‘enih prekrÅ¡aja (11969), za njih 4300 ili 35,9% izrečeno je upozorenje (2013. godine – 3107 prekrÅ¡aja ili 30,6%).

Opetovano podsjećamo da se upozorenje može izdati počinitelju za prekrÅ¡aj za koji je propisana novčana kazna do 1000 kuna, koji je osobito lake naravi uz uvjet da počinitelj nije prije činio prekrÅ¡aj iz istog propisa odnosno da u zadnjih 12 mjeseci nema izdano takovo upozorenje. PrekrÅ¡ajima osobito lake naravi smatraju se prekrÅ¡aji kojima nije izazvana opasnost niti je nastala Å¡teta za druge osobe. 

Sukladno izmjenama i dopunama PrekrÅ¡ajnog zakona policijski službenici su tijekom 2014. godine utvrdili 691 beznačajni prekrÅ¡aj, podnijeli su 497 naredbi o preuzetoj obavezi (oportunitet), te proveli 29 sporazumijevanja sa okrivljenikom. Obzirom da se radi o relativno malom broju sporazumijevanja, pozivamo graÄ‘ane da nakon Å¡to prime obavijest o pravima, iskoriste mogućnost i pristupe u nadležnu Policijsku postaju te sa policijskim službenikom provedu  sporazumijevanje o visini novčane kazne i vremenu  trajanja zaÅ¡titne mjere. Ukoliko se počinitelj sporazumi s policijom, PrekrÅ¡ajni sud može potvrditi takav sporazum i prihvatiti dogovorenu kaznu  bez daljnjeg provoÄ‘enja prekrÅ¡ajnog postupka.

Tijekom 2014. godine naplaćeno je ukupno 2337 novčanih kazni ili 48,95 viÅ¡e nego 2013. godine (1569). Razlog tako značajnom porastu broja naplaćenih kazni  je taj da se sukladno odredbama PrekrÅ¡ajnog zakona na mjestu počinjenja naplaćuje iznos u visini polovice kazne, dok se u prethodnom razdoblju naplaćivao cijeli iznos. Takva kazna može se platiti preko POS ureÄ‘aja, odnosno putem bankovne debitne kartice. Nadalje, daljnja stimulacija sastoji se u tome da  ako osoba plati takvu kaznu, protiv nje se ne pokreće prekrÅ¡ajni postupak, izrečena kazna ne unosi se u prekrÅ¡ajnu evidenciju, a počinitelj se ne smatra osobom osuÄ‘enom za taj prekrÅ¡aj. I nadalje pozivamo prekrÅ¡itelje da mogu platiti 50% od iznosa propisane novčane kazne na opisani način, na mjestu utvrÄ‘ivanja prekrÅ¡aja, ali i u roku od 3 dana od počinjenja prekrÅ¡aja.

Nadalje, skrećemo pozornost na Registar naplaćenih kazni koji se kontinuirano puni podacima te na moguću uskratu izdavanja vozačke dozvole ili produljenje njene valjanosti, kao i registraciju motornog vozila ili produljenje registracije motornog vozila ako dostavljena novčana kazna nije plaćena u roku, a Å¡to nije rijedak slučaj na referadama koje reguliraju takva pitanja.  

Å to se tiče suradnje sa jedinicama lokalne uprave i samouprave napominjemo da je naÅ¡a Policijska uprava prethodnih godina prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa kandidirala i realizirala projekte u značajnoj financijskoj vrijednosti (radilo se o sanaciji opasnih mjesta, prvenstveno raskrižja ali i o preventivnim programima – izgradnja prometnog poligona). Treba reći da je za takav vid suradnje najviÅ¡e zainteresiran grad ÄŒakovec gdje je realizirano i najviÅ¡e projekata.

Ista praksa nastavila se i u 2014. godini u kojoj je sklopljen sporazum izmeÄ‘u Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa i grada ÄŒakovca vezan uz sanaciju dva raskrižja (raskrižje Svetojelenska ulice  i Ulice Jakova Gotovca, kao i raskrižja Ulice  Ivana Sokača i Ulice TomaÅ¡a Goričanca).

Ovim putem pozivamo i ostale gradove i općine na podnošenje prijedloga za takav vid suradnje i financiranje projekta od strane Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

Tijekom 2014. godine evidentirano je počinjenje 1348 prekrÅ¡aja (bez Zakona o sigurnosti prometa na cestama) ili 13,47% viÅ¡e nego tijekom 2013. godine, kada je statistički zabilježeno 1188 prekrÅ¡aja. Najveći broj utvrÄ‘enih prekrÅ¡aja odnosi se na prekrÅ¡aje iz domene Zakona o prekrÅ¡ajima protiv javnog reda i mira – 475 prekrÅ¡aja, Zakona o zaÅ¡titi od nasilja u obitelji – 387, Zakon o osobnoj iskaznici – 328, Zakona o radnim vremenima i obaveznim odmorima mobilnih radnika i ureÄ‘ajima za bilježenje u cestovnom prometu – 118, Zakona o obveznom osiguranju u prometu – 80, Zakona o  suzbijanju zlouporabe opojnih droga – 62, Zakona u Å¡umama – 49, zakona o oružju – 30 prekrÅ¡aja. 

Prema vrsti prekrÅ¡aja najbrojniji su prekrÅ¡aji iz Zakona o prekrÅ¡ajima protiv javnog reda i mira su drskog ponaÅ¡anja – 176 prekrÅ¡aja, tuče – 106, svaÄ‘e i vike – 87, omalovažavanja i vrijeÄ‘anja policijskih službenika – 63, davanja lažnih podataka – 6 i ostalih prekrÅ¡aja. 

Promatrajući strukturu počinitelja maloljetnici su počinili 82 prekrÅ¡aja (2013. godine – takoÄ‘er 82 počinitelja) ili participiraju u ukupnoj masi počinitelja sa 11,59% od ukupnog broja počinitelja. 

Pod utjecajem alkohola počinjeno je 218 prekrÅ¡aja ili 45,8% od ukupnog broja prekrÅ¡aja. (2013. godine pod utjecajem alkohola počinjen je 251 prekrÅ¡aj ili 50,5% od ukupnog broja prekrÅ¡aja). Obzirom na sveprisutnu ulogu alkohola prilikom počinjenja navedenih prekrÅ¡aja, pozivamo na odgovornije ponaÅ¡anje ugostitelje i trgovce koji prodaju alkoholna pića maloljetnim osobama, ali i na roditelje koji su dužni voditi brigu i skrbiti o svojoj djeci te nadzirati njihovo ponaÅ¡anja.