2015. – Stranica 543

Kultni Siddharta 27. veljaÄe u Tvornici kulture

17. siječnja 2015.

367

Arhiva

U zagrebaÄku Tvornicu kuluture 27. veljaÄe ove godine stiÅ¾e danas najveÄ‡e ime na slovenskoj glazbenoj sceni – Siddharta. Ulaznice za ovaj rock spektakl moÅ¾ete nabaviti po cijeni od 60 kn (na dan koncerta cijena Ä‡e iznositi 80 kn) i to na sluÅ¾benim prodajnim mjestima: Tvornica kulture, Ljudevita Posavskog 1 i sustavi Entrio.hr.

InaÄe, Siddharta ove godine slavi impresivnih 20 godina na glazbenoj sceni tokom kojih su izdali Å¡est studijskih albuma, niz EP-a, remiks album “Silikon Delta” (na kojem ih remiksiraju izvoÄ‘aÄi poput Laibacha, Umeka, Random Logica…), akustiÄni “IzÅ¡tekani” i nekoliko live izdanja.

Siddharta je danas poznata svima, a uz viÅ¡e od 30 osvojenih glazbenih nagrada, meÄ‘u najveÄ‡a ostvarenja ubrajaju nastup pred viÅ¡e od 30.000 ljudi na ljubljanskom stadionu BeÅ¾igrad 2003. godine, maratonski petosatni koncert u ljubljanskoj Hali Tivoli, te koncert 2011. na stadionu StoÅ¾ice gdje ih je sluÅ¡alo viÅ¡e od 11.000 fanova.

ZagrebaÄki koncert Ä‡e se odrÅ¾ati u Velikom pogonu zagrebaÄke Tvornice kulture u 21 sat.

Lako sa BjelovarÄanima

17. siječnja 2015.

262

Arhiva

RukometaÅ¡i GRK VaraÅ¾din 1930 danas su u dvorani na Dravi odigrali i drugu pripremnu utakmicu te pobijedili Bjelovar rezultatom 35:27 (18:11).

PomoÄ‡ni trener Tomislav Å timac, koji u odsustvu Ivandije vodi pripreme, nije mogao raÄunati na gripozne HuÄ‘a i VidaÄeka, a u igru nije ulazio niti JeftiÄ‡ koji se loÅ¡e osjeÄ‡ao. GRK VaraÅ¾din nije imao prevelikih problema u ovoj utakmici i sigurnom igrom lako je doÅ¡ao do pobjede.

– Inzistirao sam od igraÄa Ävrstu, borbenu i koncentriranu igru prvenstveno u obrani i tu su zadaÄ‡u ispunili maksimalno korektno. Priliku su dobili svi igraÄi, svaki po dvadeset do trideset minuta, a s bzirom da se nalazimo u najteÅ¾oj fazi priprema mogu i moram biti zadovoljan prikazanim. Nakon duge pauze, zbog ozljede, naÅ¡eg najboljeg igraÄa Horvata polako doziram. Iako je fiziÄki spreman veÄ‡ sada vidi se kako mu nedostaje utakmica, ali on Ä‡e formu sigurno uhvatiti do poÄetka prvenstva. Zadovoljan sam i igrom mladog Frane VujoviÄ‡a Äiji je potencijal sigurno velik – rekao nam je poslije utakmice Tomislav Å timac.

U redovima GRK VaraÅ¾din najefikasniji su bili MarÄec sa 6, BatinoviÄ‡ sa 5 te SrÅ¡en, Kontrec i Kuduz sa 4 postignuta gola.

SljedeÄ‡u utakmicu GRK VaraÅ¾din igra u srijedu, 21. sijeÄnja, protiv maÄ‘arskog Csurga u Areni, a u subotu, 24. sijeÄnja, gostuje na turniru u Karlovcu na kojem Ä‡e osim domaÄ‡ina i VaraÅ¾dina sudjelovati joÅ¡ Dubrava i Maribor.

www.vzaktualno.hr

Oko 300 Å¾ena godišnje oboli od raka vrata maternice

17. siječnja 2015.

188

Arhiva

Liga protiv raka KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije u subotu je prodajom mimoza i dijeljenjem edukativnih materijala na srediÅ¡njim trgovima u Koprivnici, KriÅ¾evcima i ÄurÄ‘evcu obiljeÅ¾ila 8. Dan mimoza, nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Hrvatski sabor je Dan mimoza proglasio nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice, koji se odvija u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice s ciljem skretanja pozornosti na prevenciju te bolesti od koje ne bi trebala umrijeti ni jedna Å¾ena.

– Å½uti cvijet mimoze je simboliÄan, da privuÄe paÅ¾nju, da skrene pozornost i da svaku Å¾enu pozove da vodi raÄuna o svom zdravlju. Tri su mjere strategije protiv raka maternice – edukacija, cijepljenje i redoviti ginekoloÅ¡ki pregled. Mi educiramo mlade ljude prije stupanja u spolne odnose, govorimo im o odgovornom spolnom ponaÅ¡anju, uÄimo ih kako otkloniti riziÄno spolno ponaÅ¡anje, a njihove roditelje upoznajemo s moguÄ‡nostima cijepljenja. Dakle, radi se o raku kojem znamo uzroÄnika – humani papiloma virus, znamo da je to spolno prenosiva bolest i znamo strategiju te vrste raka od kojeg je prije 50 godina obolijevalo i umiralo najviÅ¡e Å¾ena. Danas je na osmom mjestu, dok u Hrvatskoj godiÅ¡nje obolijeva oko 300 do 400 Å¾ena, a oko sto umire. Osim Å¡to od raka vrata maternice obolijeva najveÄ‡i broj Å¾ena u dobi od 35. do 50. godine, ima sluÄajeva kada obolijevaju i vrlo mlade Å¾ene – objasnila je dr. Marija SaÄer, predsjednica Lige protiv raka KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije te dodala, da cilj ove akcije je sasvim sprijeÄiti taj rak, da postane vrsta raka od kojeg neÄ‡e oboljeti niti jedna Å¾ena.

ÄŒlanovi Lige protiv raka KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije poduÄavaju mlade ljude, da se odgovorno spolno ponaÅ¡aju, Å¡to ne podrazumijeva promiskuitetnost, zatim da Å¡to kasnije stupe u spolne odnose i da ne mijenjaju partnera, kao i da ne ulaze u spolni odnosi pod utjecajem alkohola, droge, opijata… Njihove roditelje pak upozoravaju, da je to problem obitelji, gdje djeca moraju dobiti spolni odgoj.

www.vzaktualno.hr/Jasna Zgorelec

Otvoren 2. seminar za mentore mladih filatelista

17. siječnja 2015.

188

Arhiva

U Galeriji dvora TrakoÅ¡Ä‡an zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ otvorio je drugi po redu seminar za mentore mladih filatelista kojeg su organizirali Klub mladih filatelista ‘TrakoÅ¡Ä‡an’, OpÄ‡ina Bednja i Muzejska ustanova Dvor TrakoÅ¡Ä‡an.

Naime, seminar je svojevrsna priprema za ovogodiÅ¡nju jubilarnu 10. Å¡kolu mladih filatelista ‘TrakoÅ¡Ä‡an 2015’, koja Ä‡e se odrÅ¾ati u listopadu ove godine, a Äime Ä‡e se TrakoÅ¡Ä‡an potvrditi kao europski centar mladih filatelista. Na seminaru Ä‡e mentori koji rade s mladim filatelistima nauÄiti ne samo filatelistiÄka nego i pedagoÅ¡ka, psiholoÅ¡ka znanja kako bi njihov rad bio Å¡to uÄinkovitiji u pristupu djeci, poÅ¡tanskim markama, stvaranju izloÅ¾aka i komunikaciji sa svijetom.

Zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ iskazao je zadovoljstvo Å¡to se upravo TrakoÅ¡Ä‡an pozicionira kao pravi europski filatelistiÄki centar te da Ä‡e VaraÅ¾dinska Å¾upanija i nadalje poticati ovu hvalevrijednu manifestaciju.

– Posebno se veselim Å¡to se ovaj jedinstveni i vrijedan program u TrakoÅ¡Ä‡anu proteklih godina uistinu razvio u prvorazrednu odgojnu, obrazovnu i kulturnu priredbu, odnosno meÄ‘unarodnu izloÅ¾bu, koja okuplja velik broj mladih koji uÅ¾ivaju u sakupljanju poÅ¡tanskih maraka – istaknuo je zamjenik KoÅ¡iÄ‡ te zaÅ¾elio svim polaznicima seminara da steknu nova znanja i da na neki naÄin budu ambasadori koji Å¡ire ljubav prema novim vrijednostima.

Otvorenju seminara prisustvovali su i saborski zastupnik i gradonaÄelnik Grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡, naÄelnik OpÄ‡ine Bednja Mirko BistroviÄ‡ te ravnatelj ustanove Dvor TrakoÅ¡Ä‡an Adam PintariÄ‡.

Globetka kreÄ‡e u svoju Äetvrtu sezonu

17. siječnja 2015.

189

Arhiva

Kros liga Globetka, koju Ä‡e veÄ‡ Äetvrtu godinu zaredom organizirati Atletski klub MeÄ‘imurje iz ÄŒakovca, zapoÄinje veÄ‡ 24. sijeÄnja s poÄetkom u 14 sati kada Ä‡e se odrÅ¾ati prvo kolo. Liga Ä‡e kao i u 2014. godini imati osam kola rasporeÄ‘enih kroz cijelu godinu, a posljednje osmo kolo odrÅ¾at Ä‡e se 14. studenog kada Ä‡e se najboljim i najupornijim sudionicima uruÄiti nagrade.

Prosjek od 107 trkaÄa po kolu iz 2014. godine neÄ‡e biti lako nadmaÅ¡iti, no organizatori vjeruju da Ä‡e svi oni koji su do sada postali “ovisnici” o trÄanju sigurno nastupiti i ove sezone te da Ä‡e se tokom godine prikljuÄiti i dosta novih imena.

STARTNI BROJ

PodsjeÄ‡amo trkaÄe koji su do sada veÄ‡ nastupali da za nastup moraju imati startni broj koji su zaduÅ¾ili u prijaÅ¡njim godinama. Novi sudionici broj zaduÅ¾uju prilikom prvog nastupa i viÅ¡e ga ne vraÄ‡aju veÄ‡ ga koriste u svim kolima ove i u iduÄ‡im godinama.

KOTIZACIJA

Kotizaciju za svih osam kola u iznosu od 50 kn potrebno je uplatiti prilikom prvog nastupa.

OSTALE NAPOMENE

– okupljanje i prijave sudionika odvijat Ä‡e se na pomoÄ‡nom nogometnom terenu stadiona SRC Mladost, a odlazak na start 3 minute prije zakazanog poÄetka utrke. Mole se sudionici da na start utrke na koji se odlazi preko brze prometnice (ulica Globetka) obavezno idu u grupi i preko pjeÅ¡aÄkog prijelaza.

U Koprvnici odrÅ¾ana tribina o prosvjedu branitelja

17. siječnja 2015.

173

Arhiva

Hrvatski branitelji nezadovoljni svojim statusom u druÅ¡tvu, kao i nerazumijevanjem Vlade za njihove probleme, prije 90 dana poÄeli su prosvjedovati ispred Ministarstva branitelja. Obzirom, da Å¡ira javnost nije u potpunosti upoznata zaÅ¡to prosvjeduju, u Koprivnici je odrÅ¾ana

Tribina o prosvjedu branitelja, gdje su u prepunoj dvorani Domoljuba sudjelovali Älanovi udruga proizaÅ¡lih iz Domovinskog rata grada Koprivnice i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije, stradalnici Domovinskog rata, hrvatski branitelji, obitelji poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih branitelja, stopostotni hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskog rata prve skupine s predsjednikom Äurom GlogoÅ¡kim, zatim Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, Ante Deur, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi…

Tribinu je otvorio Mladen PavkoviÄ‡, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata 1991. koji je tom prilikom rekao, da veÄ‡ina hrvatskih branitelja u KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji osjeÄ‡a se marginalizirano, Äak odbaÄeno od druÅ¡tva.

– Branitelje se naziva privilegiranim, jer traÅ¾e svoja prava za dostojan Å¾ivot. Niti nakon 23 godine od poÄetka rata, ne izlaze nam iz glave slike ranjenih i mrtvih suboraca, meci koji fijuÄu, gradovi i sela koji gore, smrzavanje ili vruÄ‡ine, kao i strah od neprijateljske granate, tenka… Za branitelje su jedina privilegija tri metka koja im ispale u vrijeme pokopa, a mnogi su i sami digli ruku na sebe, jer nedostajalo im je razumijevanje. Danas su najglasniji oni, koji nisu bili u Domovinskom ratu, pa se stoga pitamo, jesu li on najpametniji, a mi tek zaneseni domoljubi, koji smo se borili za naÅ¡u domovinu? Mnogi istiÄu, da su za stvaranje hrvatske drÅ¾ave najzasluÅ¾niji hrvatski branitelji, a osobito kroz teÅ¡ka razdoblja prolazila su njihova djeca, koja su ostala bez jednog ili oba roditelja ili pak odrasli su pored duÅ¡evno i tjelesno ranjenih roditelja. Stoga bilo bi humano, da se takvoj djeci osigura u materijalnom smislu bezbriÅ¾no djetinjstvo, Å¡kolovanje i zaposlenje – kazao je Mladen PavkoviÄ‡ te istaknuo, da za branitelje je obrana domovine bila sveta duÅ¾nost i stoga su ponosni Å¡to su imali Äast biti meÄ‘u prvima kad je trebalo, ali istovremeno smatra, da je Å¾alosno Å¡to se njihovi problemi koriste u dnevno-politiÄke svrhe.

Ante Deur osvrnuo se na poÄetak problema, kada su nakon 2000. godine pozatvarani generali te time naruÅ¡ili su se temelji hrvatske drÅ¾ave, a branitelji postali razjedinjeni.

– ProÅ¡le godine, hrvatski branitelji opet su ujedinili se pod Å¡atorom u Savskoj 66 ispred Ministarstva branitelja, gdje su se naÅ¡li svi – stopostotni invalidi, majke, udovice, djeca… s ciljem, da kaÅ¾emo, kako ne Å¾elimo da nas se vrijeÄ‘a, poniÅ¾ava… jer hrvatska vojska je pobjedniÄka. StraÅ¡no je, da nakon viÅ¡e od 20 godina od rata, veterani izlaze na ulicu. Mi smo drÅ¾ava, koja je u EU, Älanica NATO-a i Domovinski rat mora biti temelj hrvatske drÅ¾ave. Stoga traÅ¾imo, da Zakon o hrvatskim braniteljima uÄ‘e u Ustav RH, jer dosta je poigravanja s hrvatskim braniteljima – rekao je Ante Deur te dodao, da Å¡ator u Savskoj 66 pokazao je tragediju i sramotu hrvatske drÅ¾ave, kao i njen odnos prema Domovinskom ratu.

Josip Klemm sjeÄ‡a se 20. listopada 2014. godine, kada su poÄeli sastanci s ministrom branitelja Predragom MatiÄ‡em.

– Nismo traÅ¾ila materijalna prava, veÄ‡ malo dostojanstva i poÅ¡tovanja. No, ni sad joÅ¡ uvijek to nije rijeÅ¡eno. Nikome viÅ¡e nije problem smrzavati se cijelu noÄ‡ u Å¡atoru, pa ako trema ni jesti, jer stopostotni invalidi viÅ¡e nemaju Å¡to izgubiti, dali su sve za svoju domovinu. Mnogi pitaju, Å¡to to hrvatski branitelji traÅ¾e u Savskoj 66? Samo komad papira u kojem piÅ¡e, da su hrvatski branitelji. Nismo tamo da ruÅ¡imo vlast, veÄ‡ da upozoravamo Å¡to se dogaÄ‘a hrvatskim braniteljima. Premijer nema hrabrosti doÄ‡i posjetiti prosvjednike u Å¡ator, kao Å¡to nije imao hrabrosti uzeti puÅ¡ku kada je trebalo braniti domovinu. Mnogi se iz rata nisu vratili svojim domovima, zato neÄ‡emo dopustiti da hrvatske branitelje netko omalovaÅ¾ava ili vrijeÄ‘a – objasnio je Josip Klemm te istaknuo, da veliku podrÅ¡ku imaju od novoizabrane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar KitaroviÄ‡, koja je za svoj prvi radni posjet izabrala skromni Å¡ator hrvatskih branitelja, a to ujedno treba biti putokaz i svim saborskim zastupnicima, da se moraju vratiti meÄ‘u narod.

Predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata prve skupine Äuro GlogoÅ¡ki prisjetio se zavrÅ¡etka Domovinskog rata, kada su s oduÅ¡evljenjem prepustili hrvatsku drÅ¾avu onima, koji su trebali odvesti je u pravcu za koji su mnogi dali svoje Å¾ivote.

– Nakon TuÄ‘manove smrti na vlast su doÅ¡li oni, koji nisu imali hrabrosti uzeti puÅ¡ku u ruke, kad je trebalo braniti domovinu. Sustavno poÄeli su uniÅ¡tavati sve ono Å¡to nije uÄinio rat. Tako 2001. godine kroz novi Zakon o hrvatskim braniteljima umanjena ili ukinuta su odreÄ‘ena prava onima koji su stvarali hrvatsku drÅ¾avu. Posljednjih tri godine kroz izmjene zakona postalo je jasno, da se radi o sustavu protiv hrvatskih branitelja, jer nije im bilo oproÅ¡teno Å¡to su stvorili hrvatsku drÅ¾avu. Nisu u pitanju samo prava hrvatskih branitelja, veÄ‡ odnos prema Domovinskom ratu. TraÅ¾ili smo smjenu kljuÄnih osoba u Ministarstvu branitelja – Predraga MatiÄ‡a ministra branitelja, njegove zamjenice Vesne NaÄ‘ i Bojana GlavaÅ¡eviÄ‡a, jer su dozvolili da proÄ‘u izmjene i dopune Zakona o braniteljima. Isto tako traÅ¾imo, da Domovinski rat ima svoje mjesto, kao obrambeni, a nikako kao graÄ‘anski rat – odluÄno govorio je Äuro GlogoÅ¡ki, koji smatra, da sada je trenutak za postavljanje pitanja odgovornosti za politiÄare, koji trebaju biti odgovorni za ono Å¡to Äine.

– Å to moÅ¾emo oÄekivati od predsjednika Vlade, kad traÅ¾i da se o neÄemu ne govori javno, a on s time izaÄ‘e u javnost. Kad pogledamo Å¡to je uÄinio predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko – raspustio je saborske zastupnike pred BoÅ¾iÄ‡ i rekao, da Äekamo sjednicu, koja Ä‡e biti 21. sijeÄnja. Ostavio nas je mjesec dana pod Å¡atorom na hladnoÄ‡i. Podnijeli smo zahtjev, da se u Saboru pokrene rasprava na temu – odnos institucija prema hrvatskim braniteljima, Älanovima njihovih obitelji i Domovinskom ratu. JuÄer smo dobili negativan odgovor od predsjednika Sabora. Stoga, hrvatski branitelji morati Ä‡e provesti joÅ¡ nekoliko mjeseci pod Å¡atorom u Savskoj 66 te poduzeti sve da se situacija rijeÅ¡i – na kraju rezolutan bio je Äuro GlogoÅ¡ki, kojem je Ivica Jurenec ispred Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 1991. dodijelilo Priznanje za osobu 2014. godine.

www.vzaktualno.hr/Jasna Zagorelec

DjeÄje igralište smjestili uz 16 kontejnera za otpad

17. siječnja 2015.

201

Arhiva

HDZ-ovci iz varaÅ¾dinskog V. Mjesnog odbora ne slaÅ¾u se sa odlukom aktualne vlasti koja je djeÄje igraliÅ¡te u HarambaÅ¡iÄ‡evoj ulici smjestila pored Äak 16 kontejnera za otpad. Smatraju kako se navedeni problem mora rijeÅ¡iti Å¡to prije. Njihovo priopÄ‡enje koje potpisuje Tihomir DavidoviÄ‡ prenosimo u cijelosti:

Potaknuti nebrigom za potrebe naÅ¡ih najmlaÄ‘ih stanovnika V. Mjesnog odbora kao i ponovnim dokazom povrÅ¡nog i loÅ¡eg rada aktualne gradske vlasti, moramo reagirati na nedavno, neadekvatno, preseljenje djeÄjeg igraliÅ¡ta u Ulici A. HarambaÅ¡iÄ‡a 34-36.

VeÄ‡ sama Äinjenica da se svih ovih godina djeÄje igraliÅ¡te nalazilo na privatnoj parceli dovoljno govori o aÅ¾urnosti rada gradske vlasti.

PokuÅ¡avajuÄ‡i ispraviti tu greÅ¡ku, a u nemoguÄ‡nosti dogovora s vlasnikom privatne parcele, odluÄeno je na preseljenje igraliÅ¡ta. I baÅ¡ od cijele povrÅ¡ine gradske parcele odgovorni i mjerodavni u Upravnom odjelu za komunal kao i odgovorni u gradskoj vlasti odluÄili su se da nova lokacija djeÄjeg igraliÅ¡ta bude upravo uz 16 (Å¡esnaest) kontejnera za otpad.

Pitamo je li primjereno da se mala djeca moraju igrati upravo uz kontejnere punih smeÄ‡a i nije li ovo dokaz da ni najjednostavniji posao ova gradska vlast ne moÅ¾e obaviti kako treba?

Pitamo se Å¡to je sada sa tom famoznom “vertikalom vlasti“ (od Mjesnog odbora ,preko grada do drÅ¾avne razine) ako je grad na svoju ruku odluÄio preseliti spomenuto igraliÅ¡te bez da obavijesti barem predsjednicu Mjesnog odbora(HNS)?

TraÅ¾imo da se Å¡to hitnije rijeÅ¡i problem koji su si odgovorni u gradskoj upravi sami stvorili i da naÅ¡a djeca Å¡to manje vremena provede u igri kraj otpada. Kada veÄ‡ gradska vlast za sve nas stanovnike VaraÅ¾dina godinama ne moÅ¾e rijeÅ¡iti problem otpada, neka barem djeci to ne remeti njihovu bezbriÅ¾nu igru.

HDZ V. Mjesnog odbora

Tihomir DavidoviÄ‡