2015. – Stranica 544

16. siječnja 2015.

369

Arhiva

Miljenko Mumlek, varaÅ¾dinska i Varteksova nogometna legenda, danas je konaÄno krenuo u trenerske vode. Pun volje, Å¾elje i entuzijazma poveo je igraÄe NK VaraÅ¾dina u pripreme za proljetni dio prvenstva u TreÄ‡oj HNL – istok.

UnatoÄ najavama kako mnogi igraÄi neÄ‡e doÄ‡i i kako traÅ¾e druge klubove, na prvu prozivku doÅ¡lo ih je Äak sedamnaest: GaloÅ¡i, Budinski, ReÅ¾iÄ‡, KuÄko, KolariÄ‡, RoginiÄ‡, ÄŒeko, Holi, TuÄ‘en, Ahmed, Cecelja, MurseloviÄ‡, Malnar, MariÄ‡, SpasiÄ‡ i braÄ‡a Sambolec, praktiÄki svi od proÅ¡le jeseni. Nedostajali su samo Brazilac Jener, iz nepoznatih razloga, i napadaÄ Luka IvanoviÄ‡ koji stiÅ¾e u ponedjeljak. No u ponedjeljak neÄ‡e biti SpasiÄ‡a zbog odlaska na operaciju kriÅ¾nih ligamenata i na njega Mumlek neÄ‡e moÄ‡i raÄunati duÅ¾e vrijeme. VeÄ‡ ranije u slovenski ZvrÄ je, uz trenera Solomuna, otiÅ¡ao Novoselec.

Proteklih dana dosta se govorilo o odlasku napadaÄa Marka RoginiÄ‡a u Bjelovar. Otvorenu ponudu ima, meÄ‘utim stav je kluba da se nikog ne puÅ¡ta bez obzira Å¡to bi RoginiÄ‡ obeÄ‡anom plaÄ‡om u Bjelovaru uvelike sebi olakÅ¡ao studij. Trener Mumlek takoÄ‘er se nada kako Ä‡e RoginiÄ‡a ipak privoljeti na ostanak.

Na prvom treningu, nakon uobiÄajenog zagrijavanja, odigrana je meÄ‘usobna utakmica u trajanju od dva puta po 25 minuta u kojoj su crveni pobijedili plave 4:2. Tko je za koga igrao Mumlek nije htio otkriti, ali poraÅ¾eni su nakon treninga morali â€žpospremiti“ golove i ostale sprave koje se na treningu koriste.

Treninzi se nastavljaju veÄ‡ sutra, u subotu 17. sijeÄnja, u nedjelju Ä‡e biti slobodan dan, a od ponedjeljka igraÄi Ä‡e svakog drugog dana imati po dva treninga. Dogovorene su za sada i tri pripremne utakmice. SlijedeÄ‡e subote, 24. sijeÄnja, VaraÅ¾din Ä‡e ugostiti Slogu iz ÄŒakovca, sedam dana kasnije, 31. sijeÄnja, gostuje se u NedeliÅ¡Ä‡u, a 7. veljaÄe u VaraÅ¾din stiÅ¾e OrmoÅ¾.

www.vzaktualno.hr

Gradska šetnica dobila LED solarnu rasvjetu

16. siječnja 2015.

236

Arhiva

Dio Å¡etnice izmeÄ‘u Ulice grada Koblenza i istoÄne obilaznice na inicijativu stanovnika varaÅ¾dinskog 2. mjesnog odbora osvijetljen je solarnom rasvjetom. RijeÄ je o javnoj rasvjeti koja sama sebe napaja, bez troÅ¡kova izvoÄ‘enja podzemne infrastrukture i bez troÅ¡kova elektriÄne energije.

Investicija Grada VaraÅ¾dina za pet rasvjetnih tijela na dionici od 300 metara je 75.000 kuna. Isplatit Ä‡e se za pet godina, a vijek rada ovakve LED solarne rasvjete je viÅ¡e od 10 godina bez ikakvih troÅ¡kova odrÅ¾avanja.

Rasvjetu, koja je u probni rad puÅ¡tena 24. prosinca, danas je razgledao gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– Inicijativa je potekla od graÄ‘ana. Mi smo poÄeli ureÄ‘ivati ovaj dio, a graÄ‘ani su predloÅ¾ili da se Å¡etnica osvijetli solarnom LED rasvjetom i to je pilot projekt. Nema klasiÄnih solarnih panela, samo rasvjetni stup, a intenzitet svjetla se prilagoÄ‘avaÄa prolazi li netko ili ne. Ukoliko se rasvjeta pokaÅ¾e dobrom, a za sada je tako, postoji moguÄ‡nost da se primijeni na sliÄnim Å¡etnicama, u parkovima, uz Dravu – rekao je HabuÅ¡ te najavio da Ä‡e se u nastavku ovog projekta osvijetliti i istoÄna obilaznica od Carinarnice do kruÅ¾nog toka na MiÅ¡kininoj ulici.

Jasminka LuciÄ‡, predstavnica inicijative graÄ‘ana ulica V. Novaka, B. VidoviÄ‡, grada Koblenza, R. Horvata, I. Mikaca i M. Vrhovca, najavila je postavljanje klupica uz Å¡etnicu, za Å¡to Ä‡e im biti potrebna pomoÄ‡ donatora, dok Ä‡e sami financirati sadnju ukrasnog bilja.

IzvoÄ‘aÄ postavljanja solarne rasvjete na Å¡etnici izmeÄ‘u Ulice grada Koblenza i istoÄne obilaznice je K&S d.o.o. iz Novog Marofa.

Jutarnji varaÅ¾dinski

U subotu obiljeÅ¾avanje ovogodišnjeg Dana mimoza

16. siječnja 2015.

174

Arhiva

Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice – Dan mimoza obiljeÅ¾ava se svake godine u sijeÄnju, pa Ä‡e se tako i ove, i to u subotu 17. sijeÄnja na FranjevaÄkom trgu u VaraÅ¾dinu. OvogodiÅ¡nji Dan mimoza odrÅ¾ava se u organizaciji SluÅ¾be za ginekologiju i opstetriciju OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din i Å½upanijske lige protiv raka.

Naime, svojom uÄestaloÅ¡Ä‡u i smrtnoÅ¡Ä‡u, ali i nizom etioloÅ¡kih spoznaja rak vrata maternice izazov je suvremene medicine te znaÄajan javnozdravstveni problem u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. Bolest je to od koje zahvaljujuÄ‡i danaÅ¡njim moguÄ‡nostima u medicini i javnom zdravstvu, uzimajuÄ‡i u obzir moguÄ‡nosti i znanja u sprjeÄavanju i moguÄ‡nostima ranog otkrivanja ove bolesti, ne bi smjela teoretski oboljeti niti umrijeti ni jedna Å¾ena u svijetu. No, naÅ¾alost stvarnost je joÅ¡ uvijek poraÅ¾avajuÄ‡a.

ObiljeÅ¾avanju dana mimoza pridruÅ¾iti Ä‡e se i Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar te njegov zamjenik Alen KiÅ¡iÄ‡ u 10:00 sati.

"Zbog preseljenja HRT-a nitko nije dobio otkaz!"

16. siječnja 2015.

159

Arhiva

GaÅ¡enje dopisniÅ¡tva VeÄernjeg lista u VaraÅ¾dinu, Äime je joÅ¡ dvoje novinara izgubilo posao, izazvalo je reakcije mnogih Äelnih ljudi, stranaka, pa i novinara. VaraÅ¾din je, naime, nakon zatvaranja dopisniÅ¡tva Jutarnjeg lista, te preseljenja dopisniÅ¡tva HRT-a u ÄŒakovec izgubio joÅ¡ jedan “plus”. Ipak, prema miÅ¡ljenju Tamare Peras, rukovoditeljice HRT centra ÄŒakovec i VaraÅ¾din, te se situacije ipak ne mogu svesti pod isti nazivnik, posebice zato jer zbog preseljenja HRT-a ni jedan djelatnik nije ostao bez posla.

Njenu reakciju prenosimo u cijelosti:

S obzirom na uÄestala priopÄ‡enja i istupe politiÄkih stranaka, a posljednjih dana i kolega iz pojedinih medija VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a vezano uz gaÅ¡enje medijskih kuÄ‡a na tom prostoru, osjeÄ‡am potrebu reagirati.

Djelatnici HRT centra ÄŒakovec i VaraÅ¾din iskreno suosjeÄ‡aju s kolegama iz VeÄernjeg lista koji je ovih dana u VaraÅ¾dinu zatvorio svoje dopisniÅ¡tvo, kao i svih kolega koji su zbog teÅ¡kog stanja u medijima ostali bez posla, no nikako se ne moÅ¾emo sloÅ¾iti s klasifikacijom i svoÄ‘enjem pod isti nazivnik s HRT-om. Naime, HRT je, za razliku od VeÄernjaka i Jutarnjeg samo promijenio adresu poslovanja, Å¡to dokazuje i sam naziv novog centra; iz studija VaraÅ¾din i dopisniÅ¡tva ÄŒakovec postali smo HRT centar ÄŒakovec i VaraÅ¾din.

Ni jedan djelatnik nije ostao bez posla, veÄ‡ Ä‡e, uz poboljÅ¡anje uvjeta rada u novom HRT centru, po otvaranju radio postaje, biti i novih zapoÅ¡ljavanja. Uz to svakodnevno objektivno izvjeÅ¡tavamo, pratimo sva dogaÄ‘anja i donosimo priÄe s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije jednako kao i do sad. I nakon 1.sijeÄnja 2015. od kad radimo na novoj adresi u ÄŒakovcu, objektivno, pravovremeno i profesionalno obavljamo svoj posao, ne zaboravljajuÄ‡i pritom naÅ¡u primarnu svrhu i postojanje, a to je biti javni servis i iskljuÄivo u sluÅ¾bi javnosti.

Prijem za dobitnicu DrÅ¾avne nagrade za volontiranje

16. siječnja 2015.

176

Arhiva

Å½upan Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljko Kolar i zamjenica Jasna Petek u ponedjeljak, 19. sijeÄnja 2015. godine priredit Ä‡e prijem za dr. sc. Sanju KovaÄiÄ‡ iz Marije Bistrice, dobitnicu DrÅ¾avne nagrade za volontiranje, najviÅ¡eg priznanja na podruÄju volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Prijem Ä‡e biti odrÅ¾an u prostorijama Krapinsko-zagorske Å¾upanije, Magistratska 1, Krapina, s poÄetkom u 09,30 sati.

Dr. sc. Sanja KovaÄiÄ‡ nagradu je zasluÅ¾ila 25-godiÅ¡njim volonterskim djelovanjem na mnogim podruÄjima, od organizacije humanitarnih koncerata, raznih medicinskih dogaÄ‘anja, aktivizma u Crvenom kriÅ¾u, do pomaganja u radu sportskih klubova, KUD-a Lovro JeÅ¾ek iz Marije Bistrice i Udruge mladih Marija Bistrica. Dr. KovaÄiÄ‡ aktivna je u organizaciji tradicionalnog humanitarnog boÅ¾iÄ‡nog koncerta u Mariji Bistrici, a lani je sudjelovala i u organizaciji koncerta â€žOd srca za Slavoniju“, organizirala je Tjedan mozga, kao i akciju upisa u registar darivatelja matiÄnih stanica za Zakladu Ana Rukavina.

Zaposlena je kao lijeÄnica na odjelu neurologije OpÄ‡e bolnice Zabok. Zamjenica je predsjednika VijeÄ‡a OpÄ‡ine Marija Bistrica i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb OpÄ‡ine Marija Bistrica, pa i kroz rad tog odbora djeluje humanitarno.

FOTO: VaraÅ¾dinski novinari odrÅ¾ali mirni prosvjed

16. siječnja 2015.

166

Arhiva

Kako bi ukazali na sve teÅ¾u situaciju u kojoj se mediji nalaze, ali i joÅ¡ jednom istakli nezadovoljstvo gaÅ¡enjem dopisniÅ¡tava, izmeÄ‘u ostalog, VeÄernjeg lista u VaraÅ¾dinu, te sve ÄeÅ¡Ä‡ih otkaza novinara, varaÅ¾dinski su se novinari, fotoreporteri, snimatelji i grafiÄari okupili ispred Gradske vijeÄ‡nice te odrÅ¾ali mirni prosvjed.

– Svi zajedno moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo te bi svi zajedno trebali i naÄ‡i naÄina iz nje, a ne da se samo daju otkazi novinarima, grafiÄarima, snimateljima i fotoreporterima. NiÅ¡ta se ne poduzima da se situacija unutar samih medijskih kuÄ‡a promijeni na bolje – objasnila je novinarka Mihaela ZagorÅ¡Ä‡ak.

ZagorÅ¡Äak je naglasila i da su medijski djelatnici svjesni da zbog gospodarske krize nekih odricanja mora biti, ali i da je Äinjenica da su vlasnici i uprave medijskih kuÄ‡a sav teret krize svalili na leÄ‘a onih koji proizvode radijski i televizijski program, novine i internet portale, odnosno na novinare, grafiÄare, fotoreportere i snimatelje.

– Vlasnicima je lakÅ¡e dati otkaz djelatniku ili mu smanjiti plaÄ‡u nego se odreÄ‡i svojih luksuza tipa automobila ili mobitela – dodala je.

– Mi do utorka zapravo uopÄ‡e nismo znali da se ukida varaÅ¾dinsko, ali i krapinsko te gotovo sva ostala regionalna dopisniÅ¡tva VeÄernjeg lista. Informacija nas je sve Å¡okirala i nismo to oÄekivali, posebice jer nije bilo nikakve najave te nismo imali moguÄ‡nost niti sudjelovati niti utjecati na te odluke – istakla je bivÅ¡a novinarka VeÄernjeg lista Danica Pajtak.

Iako je gaÅ¡enje dopisniÅ¡tava unatrag nekoliko godina, zaista veliki problem, situacija u svim lokalnim medijima takoÄ‘er nije dobra.

– Novinari dobivaju otkaze i sve nas je manje, a to naravno utjeÄe na kvalitetu rada. Sve je manje obilaska terena i kritiÄkog novinarstva u lokalnim medijima, a to je Å¾alosno jer se zapravo sve svodi na preraÄ‘ivanje plasiranih priopÄ‡enja a to nije dobro za slobodu govora – istakla je novinarka Tihana Drumev, te dodala kako je uprava jednog internet portala iz VaraÅ¾dina zabranila svojim radnicima da sudjeluju u ovom prosvjedu.

– Pa o Äemu onda stvarno priÄamo? Gdje su naÅ¡e slobode i pravo javnog izraÅ¾avanja miÅ¡ljenja? – upitala je.

www.vzaktualno.hr/M.G.

Å½upan o gašenju VeÄernjeg u Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji

16. siječnja 2015.

155

Arhiva

Prenosimo dopis Å¾upana Krapinsko-zagorske Å¾upanije Å½eljka Kolara Upravi VeÄernjeg lista, vezano na odluku VeÄernjeg lista o gaÅ¡enju regionalnog dopisniÅ¡tva u Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji u kojem izraÅ¾ava Å¾aljenje i ÄuÄ‘enje, te uredniÅ¡tvo VeÄernjeg lista poziva na preispitivanje ove odluke.

Novi termin Pravne klinike za ÄŒakovÄance

16. siječnja 2015.

174

Arhiva

Na stranicama Grada ÄŒakovca objavljeni je novi termin Pravne klinike pa Ä‡e tako graÄ‘ani pomoÄ‡ moÄ‡i dobiti u gradskoj vijeÄ‡nici Grada ÄŒakovca 19. sijeÄnja od 11:00 do 14:00 sati. Pravna klinika jedinica je Pravnog fakulteta u okviru koje studenti viÅ¡ih godina graÄ‘anima pruÅ¾aju besplatnu pravnu pomoÄ‡.

U okviru davanja besplatne pravne pomoÄ‡i, studenti samostalno i kolektivno obraÄ‘uju primljene sluÄajeve pri Äemu im savjetom po potrebi pomaÅ¾u akademski mentori – suradnici, znanstveni asistenti i profesori. Klinika ima razvijen interni sustav kontrole kvalitete rezultata pa se ne treba plaÅ¡iti nestruÄnosti.

Klinika u prvom redu pruÅ¾a pravne savjete, pomaÅ¾uÄ‡i korisnicima da se snaÄ‘u u pravnim problemima s kojima se suoÄavaju. Klinika moÅ¾e pomoÄ‡i i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u upravnim i drugim postupcima, a u svom radu vodi se odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoÄ‡i i Pravilnika o studiranju. Studenti-kliniÄari pruÅ¾aju besplatno pravno savjetovanje, zaprimaju stranke, preuzimaju dokumentaciju te daju opÄ‡e pravne informacije. Za jednostavnije stvari odmah se daju usmene pravne informacije dok se sloÅ¾eniji sluÄajevi preuzimaju i rjeÅ¡avaju se u ZagrebaÄkoj pravnoj klinici kako bi bili provjereni i odobreni od mentora te se strankama izraÄ‘ena pravna miÅ¡ljenja uruÄuju poÅ¡tom ili prilikom sljedeÄ‡eg posjeta gradu u kojem su te stranke primljene.

Klinika se bavi iskljuÄivo predmetima koji se tiÄu podruÄja u kojima je prepoznata potreba da se korisnicima pomogne. Posebne skupine osnovane su za: obiteljsko pravo i zaÅ¡titu djece, graÄ‘ansko pravo, zemljoknjiÅ¾no pravo, zaÅ¡titu radnika, diskriminaciju, drÅ¾avljanstvo i azil, prava pacijenata, zaÅ¡titu Å¾rtava i svjedoka kaznenih djela te pomoÄ‡ u ovrÅ¡nim postupcima.

InaÄe, klinika je osnovana u jesen 2010. godine, a za sada ima preko 3000 rijeÅ¡enih sluÄajeva. Njezin rad prepoznat je od medija i graÄ‘ana te postaje jedan od najveÄ‡ih centara za pruÅ¾anje besplatne pravne pomoÄ‡i u Hrvatskoj. Projekt vanjskih klinika zapoÄet je u svibnju 2012. godine pod pokroviteljstvom NorveÅ¡ke ambasade, a prvi posjeti drugim gradovima ostvareni su krajem te godine.

PoÄetak nastave na MPS i promocija prvostupnika

16. siječnja 2015.

189

Arhiva

Danas je na Fakultetu organizacije i informatike SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu zapoÄela nastava za devetu generaciju studenata upisanih na poslijediplomski specijalistiÄki studij MenadÅ¾ment poslovnih sustava, a sutra Ä‡e se u Koncertnoj dvorani HNK VaraÅ¾din odrÅ¾ati 7. promocija prvostupnika informatike.

Poslijediplomski specijalistiÄki studij MPS, pod vodstvom prof.dr.sc. Tihomira Hunjaka, namijenjen je svima koji Å¾ele steÄ‡i nova znanja iz podruÄja voÄ‘enja i upravljanja suvremenim poslovnim sustavima, svima koji Å¾ele razumjeti meÄ‘usobne veze organizacije, poslovanja, menadÅ¾menta i utjecaja suvremenih ICT, a steÄena znanja primijeniti u rjeÅ¡avanju poslovnih problema. Studij traje tri semestra, a zavrÅ¡etkom studija stjeÄe se 90 ECTS bodova i akademski naziv sveuÄiliÅ¡ni/a specijalist/ica menadÅ¾menta poslovnih sustava, odn. skraÄ‡enim nazivom univ.spec.oec menadÅ¾menta poslovnih sustava. Dekan fakulteta, prof.dr.sc. Vjeran Strahonja, poÅ¾elio je studentima uspjeh u stjecanju novih specijalistiÄkih znanja i vjeÅ¡tina.

TakoÄ‘er, u subotu, 17. sijeÄnja 2015. bit Ä‡e promovirano 129 prvostupnika koji su zavrÅ¡ili preddiplomske studije FOI-ja ‘Informacijski sustavi’ i ‘Poslovni sustavi’. Studij traje 6 semestra, a zavrÅ¡etkom studija stjeÄe se 180 ECTS bodova i akademski naziv prvostupnik/ica informatike, odn. bacc.inf. Zbog velikog broja promovenata, promocija Ä‡e se odrÅ¾ati u tri grupe (u 9:00, 10:30 i 12:00 sati).

Voditelj promocije Ä‡e biti prof.dr.sc. Vjeran Strahonja, promotor je doc.dr.sc. Zlatko Erjavec, prodekan za nastavu, a pomoÄ‡nica promotora je doc.dr.sc. Nina BegiÄeviÄ‡ ReÄ‘ep, prodekanica za poslovanje FOI-ja.

HDZ i partneri o odrÅ¾anim izborima i odnosu s medijima

16. siječnja 2015.

301

Arhiva

VaraÅ¾dinska koalicija HDZ-HSS-Hrast i Zagorska Stranka jutros se zajedniÄki osvrnula na izborni rezultat koji je na proÅ¡lotjednim izborima osvojila njihova predsjedniÄka kandidatkinja i nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡, istaknuvÅ¡i kako je ovaj rezultat potvrda porasta potpore HDZ-u i koalicijskim partnerima.

– Zahvaljujem svim biraÄima, a posebice onima koji su podrÅ¾ali Kolindu Grabar-KitaroviÄ‡, te glasaÄima u LjubeÅ¡Äici, Visokom, Bednji i BrezniÄkom Humu gdje je nova predsjednica osvojila viÅ¡e glasova od svog protukandidata – istaknuo je predsjednik Å¾upanijskog HDZ-a AnÄ‘elko StriÄak objasnivÅ¡i kako je Grabar-KitaroviÄ‡ osvojila viÅ¡e glasova od prijaÅ¡njih HDZ-ovih kandidata Andrije Hebranga, Jadranke Kosor i Mate GraniÄ‡a.

– Ujedno je Ivo JosipoviÄ‡ dobio 15.100 glasova manje nego na izborima prije pet godina, iako je izlaznost tada bila gotovo ista kao i ove godine – dodao je no ujedno priznao kako prostora za napredak ipak ima.

– Malo nas je uljuljkalo sveopÄ‡e nezadovoljstvo graÄ‘ana u Hrvatskoj, ali i VaraÅ¾dinskoj Å¾upanije te smo oÄekivali sveukupno bolji rezultat. No i dalje je neupitno da potpora HDZ-u u zadnja dva izborna ciklusa raste – zakljuÄio je.

S njime su se sloÅ¾ili i predstavnici koalicijskih partnera, dok je Zvonimir Sabati iz HSS-a dodao kako izborni rezultat dokazuje nezadovoljstvo graÄ‘ana koji Å¾ele promjene i kraj neperspektivnosti u zemlji. SiniÅ¡a JenkaÄ iz HSLS-a je ustvrdio kako su su izbori pokazali porast kvalitete demokracije u naÅ¡oj zemlji.

Predstavnici stranaka su se na konferenciji osvrnuli i na suradnju s medijima odnosno medijsko praÄ‡enje same kampanje, te dodali kako smatraju da je vladajuÄ‡a koalicija ipak kvalitetnije praÄ‡ena.

– Njihove konferencije prati desetak, a naÅ¡e dva novinara. Ujedno njihovi propusti se ne prenose, a dok netko od naÅ¡ih napravi neku “bezvezariju”, mediji nas “granatiraju” dok im ne nestane municije. No to ne zamjeramo nikome, veÄ‡ sami sebi jer oÄito nismo uspostavili dobar kontakt sa medijima. Iako nismo uvijek baÅ¡ najzadovoljniji sa izvjeÅ¡tavanjem i pisanjem, mediji uvijek imaju naÅ¡u potporu, posebice sada kada su Å¾upan i gradonaÄelnik dozvolili da VaraÅ¾din postane medijsko slijepo crijevo – zakljuÄio je StriÄak te podsjetio kako je HDZ prvi digao glas protiv preseljenja studija HRT-a u ÄŒakovec, ali i gaÅ¡enja dopisniÅ¡tva VeÄernjeg lista iz VaraÅ¾dina.

www.vzaktualno.hr/MG