2015. – Stranica 96 – Aktualno hr

Å½upanija atraktivna za razvoj kamping turizma

18. studenoga 2015.

Kako bi potaknula daljnja pozitivna kretanja na podruÄju turizma u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji i pojaÄala turistiÄke kapacitete TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije, u suradnji s Kamping udruÅ¾enjem Hrvatske, organizirala je radionicu na temu â€žMoguÄ‡nosti otvaranja i razvoja malih kampova u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske“. RijeÄ je o turistiÄkoj ponudi koja biljeÅ¾i rast u pojedinim dijelovima Hrvatske, posebice na moru te na podruÄju KarlovaÄke i LiÄko-senjske Å¾upanije, ali koja je na prostoru naÅ¡e Å¾upanije tek na poÄetku.

Izrazito korisno predavanje odrÅ¾ali su predstavnici Kamping udruÅ¾enja Hrvatske. RijeÄ je o neprofitnoj organizaciji koja okuplja kampove, a biljeÅ¾i stalan rast Älanova. Bavi se predstavljanjem, lobiranjem i promocijom kada je u pitanju kamp ponuda. Prema informacijama iz Kamping udruÅ¾enja, a koje je predstavio direktor UdruÅ¾enja Adriano Palman, u Hrvatske najviÅ¡e gostiju stiÅ¾e iz NjemaÄke i Slovenije. Ove godine dolazak gotovo svih gostiju, izuzev iz Nizozemske, biljeÅ¾i rast. U ovom trenutku Hrvatska ima 358 malih kampova kapaciteta 10.190 osoba. VeÄ‡ina je u Å¾upanijama uz more, a na kontinentu gotovo da ih i nema.

Prema Palmanovim rijeÄima, da je moguÄ‡e pokrenuti dobar posao kada su u pitanju mali kampovi govori Äinjenica da po broju kampova prednjaÄe zemlje koje nemaju toliko sunÄanih dana u godinu kao Hrvatska, a ulaganje u kampove ima svoju ekonomsku opravdanost. Prema brojkama za 2010. godinu bruto prihod po mjestu u kampu je 2.337 eura. InaÄe, kampovi primjerice u KarlovaÄkoj i LiÄko-senjskoj Å¾upaniji imaju veÄ‡i prihod od Splita, Å ibenika ili Dubrovnika. Valja naglasiti da na kontinentu treba uloÅ¾iti znatno viÅ¡e truda i rada, ali onda ni rezultati ne izostaju.

Ono Å¡to treba imati na umu, ukoliko se kreÄ‡e u otvaranje kampa, su razvojni trendovi i specifiÄnosti malih kampova. Naime, gost danas traÅ¾i luksuz koji odskaÄe od standarda koja nude hoteli. To je luksuz ukomponiran u prirodu i koji su gosti spremni platiti.

Kamp je sve viÅ¡e trend. Kamping populacija stari i rijeÄ je o ljudima koji imaju sredstva za to. Moderni kampovi su danas dobro opremljeni i ponuda je na visokom nivou, mogli se Äuti na radionici.

Ono Å¡to svakako moÅ¾e naiÄ‡i na plodno tlo u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji je Äinjenica da razvojni pravac malih kampova ide u smjeru koji savrÅ¡eno u svoje planove moÅ¾e ukljuÄiti seoska domaÄ‡instva, a mali kampovi pokretaÄi su obiteljskih gospodarstva.

Zainteresiranima su na radionici predstavljene zakonske moguÄ‡nosti koje nalaÅ¾u da su za otvaranje kampova u domaÄ‡instvu i kampova u seoskom domaÄ‡instvu potrebne graÄ‘evinska i uporabna dozvola.

Kamp u domaÄ‡instvu moÅ¾e imati do deset parcela odnosno do 30 gostiju. Kamp u seoskom domaÄ‡instvu se otvara u sklopu OPG-a i mora se nuditi usluga hrane i piÄ‡a. MoÅ¾e imati do 20 parcela odnosno 60 gostiju. Kamp se u takvom sluÄaju moÅ¾e napraviti i izvan graÄ‘evinskog podruÄja, ali nuÅ¾no je vezanje uz neki od objekta van graÄ‘evinskog zemljiÅ¡ta. To su neki od kljuÄnih momenata koje treba zadovoljiti.

U svemu je bitna podrÅ¡ka lokalne uprave za izdavanje dozvola odnosno volja kod njih. U svemu je bitno i lobiranje u cilju da se zainteresiranima izdaju takve dozvole u skladu sa zakonom, istaknuo je prvi Äovjek Kamping udruÅ¾enja Palman upozorivÅ¡i da je razvoj ovakvih kampova u Hrvatskoj novost i zbog toga dolazi do poteÅ¡koÄ‡a. InaÄe, svi uvjeti za otvaranje kampova nalaze se na www.mint.hr i na www.istra-istria/malikampovi.

– Å to se tiÄe razvojnog pravca kojeg treba odabrati treba se isprofilirati prema kojem trÅ¾iÅ¡tu ciljate. RijeÄ je o gostima koji ne ostaju dugo i vezani su uz neki dogaÄ‘aj. Nema fokusa na masu gostiju i bitno je prilikom ulaska u ovakvu investiciju toÄno odluÄiti prema kojem profilu gostiju krenuti – zakljuÄili su predstavnici Kamping udruÅ¾enja dodajuÄ‡i da VaraÅ¾dinska Å¾upanija svakako ima brojne prednosti koje treba iskoristiti za spomenuti vid turizma.

Dobro prihvaÄ‡enu radionicu organizirala je TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije Äija je direktorica, Elizabeta Dolenec, istaknula da ovakav vid turistiÄke ponude u naÅ¡oj Å¾upaniji ima i svoju opravdanost i ogromne potencijale. GovoreÄ‡i o lokacijama gdje bi se mogli pokrenuti prvi kampovi spomenula je Macelj, TrakoÅ¡Ä‡an, svakako VaraÅ¾din te BrezniÄki Hum. GovoreÄ‡i o potencijalu otvaranja kampova podsjetila je da veÄ‡ dugi niz godina postoje brojni upiti, a sama odliÄna prometna povezanost naÅ¡e Å¾upanije dodatan je argument koji ide u prilog onima koji Å¾ele krenuti s otvaranjem kampova. Naglasila je kako je upravo VaraÅ¾dinska Å¾upanija i viÅ¡e nego atraktivna za razvoj kamping turizma.

– Kroz naÅ¡u Å¾upaniju prolazi velik broj turista, koje svakako Å¾elimo zadrÅ¾ati, no zasada nema dovoljno smjeÅ¡tajnih kapaciteta pa Ä‡e kampovi svakako biti i viÅ¡e nego odliÄni za vidove turizma koje mi kao Å½upanija razvijamo, od jahanja, biciklizma, planinarenja, i svega onog Å¡to je bitno kampistu kada doÄ‘e na odreÄ‘enu destinaciju – istaknula je Dolenec. Ujedno je izrazila zadovoljstvo odrÅ¾anom radionicom, ali i interesom i brojem okupljenih. Najavila je daljnje aktivnosti, a svima zainteresiranima poruÄila je da su vrata TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije uvijek otvorena za struÄne informacije i savjete.

www.vzaktualno.hr

Zamjenica gradonaÄelnika podnijela ostavku

18. studenoga 2015.

“GradonaÄelnik Grada VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ obavjeÅ¡tava javnost da je u gradskoj upravi Grada VaraÅ¾dina, danas, u srijedu, 18. studenog 2015. godine zaprimljen dopis kojim je Natalija MartinÄeviÄ‡ podnijela ostavku na duÅ¾nost zamjenice gradonaÄelnika Grada VaraÅ¾dina”, navodi se u priopÄ‡enju iz Grada VaraÅ¾dina.

Dodaje se da je Statutom Grada VaraÅ¾dina, Älankom 71. , propisano da zamjenicima mandat prestaje po sili zakona danom podnoÅ¡enja ostavke. U istom dopisu, Natalija MartinÄeviÄ‡ najavila je aktiviranje mandata u Gradskom vijeÄ‡u Grada VaraÅ¾dina.

Aktiviranjem vijeÄ‡niÄkog mandata Natalije MartinÄeviÄ‡ Narodna stranka – reformisiti ulazi u Gradsko vijeÄ‡e, a koalicija HNS-a, SDP-a i HSU-a ostaje bez jednog mandata.

DosadaÅ¡nja zamjenica gradonaÄelnika Natalija MartinÄeviÄ‡ nije bila dostupna za komentar.

www.vzaktualno.hr

Predsjednica Å½upanijske skupštine odala poÄast Å¾rtvama

18. studenoga 2015.

Izaslanstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije na Äelu s predsjednicom Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravkom BiberdÅ¾iÄ‡ sudjelovalo je u Vukovaru na komemorativnoj sveÄanosti koja se svake godine organizira u spomen na sve Å¾rtve Vukovara.

Po dolasku u Vukovar predsjednica SkupÅ¡tine je u pratnji Älanova Husarske pukovnije poloÅ¾ila vijenac i zapalila svijeÄ‡u kod Borovo Commerca, a potom i na Trpinjskoj cesti kao znak zahvalnosti za sve poginule branitelje s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Polaganju vijenaca kod Trpinjske ceste prisustvovali su i Älanovi Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata VaraÅ¾dinske Å¾upanije te Älanovi Å½ZU HVIDRA-e, kao i mnogobrojni graÄ‘ani Vukovara.

BiberdÅ¾iÄ‡ je istaknula kako je odavanje poÄasti vukovarskim Å¾rtvama obaveza svake vlasti jer, kako je naglasila, da nije bilo hrabrih branitelja ne bi bilo ni moderne hrvatske drÅ¾ave.

– Svjesni smo da je mjesec studeni posebno teÅ¾ak i bolan za sve majke, roditelje i sve one koji su u obrani Vukovara izgubili najmilije. No, doprinos njihovih najbliÅ¾ih u obrani Domovine je trajno utkan u temelje naÅ¡e drÅ¾ave. Upravo je bitka za obranu Vukovara bila jedna od najÄasnijih i najhrabrijih u Domovinskom ratu. Grad heroj je danas simbol mira, ljubavi te pobjede dobrog nad zlim. Branitelji iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji su poloÅ¾ili Å¾ivote u Vukovaru zauvijek su povezali naÅ¡e Å¾upanije, naÅ¡e gradove Vukovar i VaraÅ¾din. Neka im je vjeÄna slava i hvala na svemu – rekla je BiberdÅ¾iÄ‡ koja je sudjelovala i u koloni sjeÄ‡anja koja je proÅ¡la ulicama grada Vukovara, a zatim je bila i u sastavu izaslanstva Hrvatske zajednice Å¾upanija koje je poloÅ¾ilo vijenac na Memorijalnom groblju u Vukovaru.

Na kraju komemorativne sveÄanosti odrÅ¾ana je i sveta misa za sve poginule i nestale koju je predvodio mons. Å½elimir PuljiÄ‡, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

www.vzaktualno.hr

Raspisan prvi natjeÄaj za dodjelu sredstava

18. studenoga 2015.

Zaklada za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael, koju je osnovala VaraÅ¾dinska Å¾upanija na inicijativu Policijske uprave varaÅ¾dinske, raspisala je Javni poziv za dodjelu potpora iz svojih financijskih sredstava. Javni poziv sa svim detaljima prijave nalazi se na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a to je prvi Zakladin natjeÄaj i bit Ä‡e dodijeljene potpore u ukupnom iznosu do 30 tisuÄ‡a kuna.

Javni poziv je objavljen za dodjelu sredstava za preventivne i nove projekte, programe, kampanje i aktivnosti koje se kontinuirano provode i prepoznate su kao uÄinkovite u prevenciji kriminaliteta.

Upravitelj Zaklade i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ zadovoljan je Å¡to je nakon godinu dana priprema i aktivnosti kroz koje su osigurana sredstava, doÅ¡lo do raspisivanja Javnog poziva.

– Veseli nas Å¡to je Zaklada Sveti Mihael prepoznata u poÄetnoj fazi kao odliÄan projekt na podruÄju preventivnih aktivnosti, Å¡to potvrÄ‘uje Hrvatska velika nagrada sigurnosti u kategoriji inicijative godine na podruÄju sigurnosti lokalne i regionalne samouprave, kao i predstavljanje Zaklade kao primjera dobre prakse na nedavno odrÅ¾anom Zagreb urban security forumu. Pozivam sve zainteresirane pojedince, udruge i institucije da se jave na raspisani poziv kroz koji Ä‡e Zaklada poduprijeti projekte za dobrobit sigurnosti naÅ¡ih graÄ‘ana. Nakon realizacije projekata vjerujem da Ä‡e biti lakÅ¡e prikupljanje sredstava za projekte u buduÄ‡nosti – istaknuo je upravitelj Zaklade te dodao kako je jedini sigurni izvor financiranja Zaklade 15 tisuÄ‡a kuna, dok se sve ostalo prikuplja kroz razne aktivnosti i zahvaljujuÄ‡i donacijama pojedinaca, udruga i tvrtki. KiÅ¡iÄ‡ je zahvalio i Älanovima Upravnog odbora Zaklade koji su se, kao i on kao upravitelj, odrekli bilo kakvih naknada za rad u Zakladi.

Prijavitelji mogu biti fiziÄke i pravne osobe, a rok za podnoÅ¡enje prijava je 15 dana od dana objave, odnosno do 3. prosinca 2015. godine. Pri ocjenjivanju projekata prednost Ä‡e imati projekti koji su fokusirani na projekte prevencije kriminaliteta kod mladih osoba.

www.vzaktualno.hr

Habuš: Uskoro vreÄ‡e za plastiku, metal, staklo i tekstil

18. studenoga 2015.

U varaÅ¾dinskom hotelu Turist odrÅ¾ava se dvodnevna Javna konferencija na temu organizacija sustava gospodarenja otpadom. Grad VaraÅ¾din je jedan od sedam partnera u EU projektu CENSE 2020 (Circular Economy from North to South Europe 2020), koji se sufinancira kroz program Europa za graÄ‘ane. Konferenciju je danas otvorio gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– Ovo nema veze s problemom koji mi imamo. Mi imamo problem sa starim otpadom, a bili smo prvi u Hrvatskoj koji su joÅ¡ 2003. uveli primarnu selekciju otpada. Ovih dana nadogradit Ä‡emo sustav tako Å¡to Ä‡emo joÅ¡ viÅ¡e stvari u domaÄ‡instvima izdvajati. Å to se tiÄe gospodarenja novonastalim otpadom mi smo primjer, ali imamo problem s baliranim otpadom koji je stvaran od 2005. do 2013. i koji je joÅ¡ uvijek u Brezju. Oko primarne selekcije imamo iskustva koja moÅ¾emo podijeliti s partnerima – rekao je HabuÅ¡ ta najavio da Ä‡e oko 1.12. biti prezentacija proÅ¡irenja primarne selekcije.

Uz veÄ‡ postojeÄ‡u “plavu” kantu za papir, VaraÅ¾dinci Ä‡e dobiti vreÄ‡u za plastiku i metal, vreÄ‡u za staklu i vreÄ‡u za tekstil. Preostat Ä‡e joÅ¡ izdvajanje bioloÅ¡ke komponente otpada i odlaganje na kompostanu.

Projekt CENSE 2020 za cilj ima razmjenu iskustava, primjera dobre prakse te dugotrajnijeg povezivanja projektnih partnera – gradova i opÄ‡ina iz Hrvatske, Malte, Å vedske, Italije, Nizozemske, GrÄke i Rumunjske na temama smanjenja emisija stakleniÄkih plinova, postizanja “zero waste” cilja odnosno postizanja Å¡to veÄ‡e razine tzv. cirkularne ekonomije te organizacije sustava gospodarenja otpadom.

– Mi smo neka “zlatna sredina”, od Å vedske koja predvodi i u zelenoj ekonomiji, i zelenoj nabavi, i u zelenoj energiji, do Malte koja ima oskudne resurse. Za nas je bitno da iz iskustava svih partnera uzmemo najbolje, jedan miks koji Ä‡e pomoÄ‡i Gradu VaraÅ¾dinu u gopodarenju otpadom – rekla je gradska proÄelnica za gospodarstvo, turizam i meÄ‘unarodnu suradnju Goranka GrgiÄ‡ koja je dodala da je VaraÅ¾din poÅ¾eljan partner u europskim projektima pa tako i u ovom, vrijednom 180.000 eura.

www.vzaktualno.hr

IzloÅ¾ba Dana tehnike u VaraÅ¾dinu

18. studenoga 2015.

Polaznici radionica u sklopu projekta Dani tehnike u VaraÅ¾dinu danas u 18 sati u KriÅ¾aniÄ‡evoj 33 na prigodnoj Ä‡e izloÅ¾bi pokazati sve ono Å¡to su proteklih mjesec dana radili. Bit Ä‡e tu uradaka iz maketarstva i modelarstva, elektronike, konstrukcija na temu pretvorba energije, robotike i izloÅ¾be fotografija koje su snimili polaznici.

Prema posljednjim podacima radionice je u Zajednici tehniÄke kulture Grada VaraÅ¾dina kontinuirano pohaÄ‘alo pedesetak uÄenika gradskih osnovnih Å¡kola, dok je njih viÅ¡e od stotinu pohaÄ‘alo radionice robotike i digitalne fotografije u ÄŒetvrtoj i Å estoj osnovnoj Å¡koli.

Ovaj projekt pod nazivom Dani tehnike, koji ima za cilj animirati uÄenike za tehniÄke aktivnosti, financirala je Hrvatska zajednica tehniÄke kulture. Polaznici su uÄenici gradskih osnovnih Å¡kola. Radionice su ujedno dobra priprema za uÄenike koji Ä‡e sudjelovati na natjecanjima mladih tehniÄara od Å¡kolskog do drÅ¾avnog. Radionice su organizirali Zajednica tehniÄke kulture Grada VaraÅ¾dina i DruÅ¡tvo pedagoga tehniÄke kulture VaraÅ¾din, a proveli su ih Ines Brckan, Darko TomaÅ¡ek, Drago LabaÅ¡, Ivica KolariÄ‡ i Danijel LabaÅ¡.

www.vzaktualno.hr

Opsadno stanje u Dinamu

18. studenoga 2015.

U Dinamu vlada pravo opsado stanje nakon joÅ¡ jednog privoÄ‘enja alfe i omege tog kluba Zdravka MamaiÄ‡a. Da podsjetimo. U ranim jutarnjim satima uhiÄ‡eni su Zdravko MamiÄ‡, njegov sin Mario, poduzetnici Sandro StipanÄiÄ‡ i Igor Krota, a kasnije je uhiÄ‡en i Damir VrbanoviÄ‡.

IstraÅ¾uju se sumnjivi transferi nogometaÅ¡a iz Dinama koji su obavljeni preko nekadaÅ¡nje agencije MamiÄ‡ sport agency koju je vodio MamiÄ‡ev sin Mario. Prema nesluÅ¾benim informacijama navodna je Å¡teta gotov 80 milijuna kuna.Trenutno su u prostorijama Dinama pripadnici PNUSKOK-a, a pristup je zabranjen veÄ‡ini pa Äak i igraÄima Dinama. Pravu zbrku i interes novinara izazvala je pojava osobe s maskom preko lica iz filma â€žVrisak“. Iako su novinari odmah pokuÅ¡ali doÄ‡i do informacije tko je ta osoba, nisu uspjeli, a â€žlik“ iz filma â€žVrisak“ sjeo je u svoj Audi i odvezao se u nepoznatom smjeru.

InaÄe, ovo je veÄ‡ drugo privoÄ‘enje MamiÄ‡a. Prvo se dogodilo u srpnju kada su on, njegov brat Zoran i VrbanoviÄ‡ uhiÄ‡eni zbog navodne utaje poreza. Prije uhiÄ‡enja nekoliko dana Äekalo se da se MamiÄ‡i vrate iz Slovenije, toÄnije Moravskih Toplica, gdje su bili na pripremama s Dinamom.

www.vzaktualno.hr

Advent u VaraÅ¾dinu ove Ä‡e godine trajati od 27. studenog do 17. sijeÄnja. Manifestacija s bogatom dnevnom zabavnom i gastronomskom ponudom, koja bi trebala biti novi, prepoznatljivi turistiÄki proizvod VaraÅ¾dina, danas je najavljena u Gradskoj vijeÄ‡nici.

UoÄi Dana grada koncert Ä‡e odrÅ¾ati Prljavo kazaliÅ¡te, a za Novu godinu OpÄ‡a opasnost. Ukupno Ä‡e u Adventu u VaraÅ¾dinu biti 52 programa. A ono Å¡to Ä‡e najviÅ¡e razveseliti VaraÅ¾dince i goste je proÅ¡irenje klizaliÅ¡ta ledenom stazom.

– ProÅ¡le smo godine napravili iskorak i osmislili Advent na novo, a posebno mi je drago da su VaraÅ¾dinci i gosti to jako dobro prihvatili. Ove godine radimo dodatni iskorak i pojaÄavamo sadrÅ¾aje na Kapucinskom trgu. Ali preko Trga slobode i DuÄ‡anske dolazimo i na FranjevaÄki trg i Korzo. Veseli me da se ukljuÄuju ugostitelji sa svojim sadrÅ¾ajima. Dao sam incijativu da napravimo nagradni natjeÄaj za vlasnike lokala i ukraÅ¡avanje grada borovima ispred njihovih poslovnih prostora. Nagradni fond je 6.000 kuna – rekao je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡. Iz gradskog proraÄuna za Advent u VaraÅ¾dinu, doÄek Nove godine te dodatnu iluminaciju grada bit Ä‡e izdvojeno izmeÄ‘u 400 i 500 tisuÄ‡a kuna.

Direktorica TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina Branka Tropp najavila je dolazak turistiÄkih grupa iz inozemstva.

– Goste Ä‡e doÄekati novosti poput Korza u retro stilu dok Ä‡e Kapucinski trg biti suvremeno ureÄ‘en. Bit Ä‡e to druga priÄa pa Ä‡e se jeleni voziti u sanjkama, a neÄ‡e ih vuÄ‡i. Na Korzu Ä‡e biti Å¾ive jelke, a adventska prodaja na FranjevaÄkom trgu – kazala je Tropp.

I ove godine za klizaliÅ¡te se brine Gradska trÅ¾nica, a direktor Predrag Ciglar istiÄe da su reakcije proÅ¡le godine bile odliÄne.

– OdluÄili smo proÅ¡iriti ledenu povrÅ¡inu, proÅ¡logodiÅ¡njih 600 m2 klizaliÅ¡ta ledenom stazom duljine 100 metara i Å¡irine 2,5 metara. OdliÄnom se pokazala i KuÄ‡a Djeda Mraza u kojoj je bilo viÅ¡e od 1.500 djece pa Ä‡e i ona biti dodatno uljepÅ¡ana – rekao je Ciglar dodavÅ¡i da cijene i radno vrijeme klizaliÅ¡ta ostaju isti. MoÄ‡i Ä‡ete na led od 27. studenog do 17. sijeÄnja, dnevno od 10 do 21.30, a subotom i u Disko Sklisko od 22 sata. Ulaz na klizaliÅ¡te je 15 kuna, za djecu 5 kuna, a najam klizaljki 15 kuna.

Glazbeni i kazaliÅ¡ni program najavili su voditelji Koncertnog ureda i Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta, Raymond Rojnik i Jasna JakovljeviÄ‡. Glazbeno Ä‡e za svakog biti poneÅ¡to, zabavno, kvalitetno i prigodno, domaÄ‡i izvoÄ‘aÄi uz Prljavo kazaliÅ¡te i OpÄ‡u opasnost zahvaljujuÄ‡i sponzorima. KazaliÅ¡te se ukljuÄilo svojim komedijima i gostovanjem Teatra Exit i GlumaÄke druÅ¾ine Histrion kao i boÅ¾iÄ‡nim i silvestarskim koncertom.

www.vzaktualno.hr