siječanj 2016. – Stranica 11

28. siječnja 2016.

252

Arhiva

Ulazi Äovjek kod doktora sav se trese i pita:

“Doktore ima li ova moja treskavica veze s tim Å¡to me je stari napravio na veÅ¡ maÅ¡ini?”

Doktor ga gleda i reÄe:

“Nema , i mene je moj napravio na gramofonu i vidiÅ¡ nije mi niÅ¡ta, i vidiÅ¡ nije mi niÅ¡ta, i vidiÅ¡ nije mi niÅ¡ta,i vidiÅ¡ nije mi niÅ¡ta..”

Novi izgled sjedišta 1. Mjesnog odbora Centar VaraÅ¾din

28. siječnja 2016.

250

Arhiva

Nakon BoÅ¾iÄ‡no-NovogodiÅ¡njih blagdana te odraÄ‘enih akcija humanitarnog karaktera, vodstvo 1. Mjesnog odbora VaraÅ¾din odluÄilo se na promjenu stolarije u sjediÅ¡tu Mjesnog odbora. Novi i ljepÅ¡i izgled samih prostorija dati Ä‡e novi sjaj sjediÅ¡tu Mjesnog odbora.

Kako istiÄe predsjednik 1. Mjesnog odbora Centar VaraÅ¾din Robert Roth , 1. Mjesni odbor postao je mjesto gdje graÄ‘ani mogu izloÅ¾iti , predloÅ¾iti i dati savjete za poboljÅ¡anje kvalitete Å¾ivota u samom mjesnom odboru – objavljeno je na Facebook profilu.

– Velika veÄ‡ina naÅ¡ih graÄ‘ana svakodnevno dolazi ovdje, zanimaju se za rad odbora, daju ideje i savjete, predlaÅ¾u konkretne inicijative.Za one graÄ‘ane koji joÅ¡ neznaju uredovno vrijeme 1.mjesnog odbora Centar VaraÅ¾din je ponedeljkom od 17-19 sati ,bit Ä‡e mi drago da se joÅ¡ viÅ¡e graÄ‘ana ukljuÄi u rad odbora. NaÅ¡ mjesni odbor zaista â€žÅ¾ivi“ u punom smislu rijeÄi, ipak je centar grada najbitniji dio grada, svojevrsno ogledalo. I nadalje Ä‡emo raditi na dobrobiti svih naÅ¡ih graÄ‘ana, a u suradnji s gradonaÄelnikom Ä‡emo provoditi projekte i programe koje smo zacrtali – rekao je Robert Roth koji je najavio mnogobrojne akcije ureÄ‘enja srediÅ¡ta grada na proljeÄ‡e.

www.vzaktualno.hr

Enriko Parlaj u radnoj skupini za izmjenu Zakona o Slobodnim zonama

28. siječnja 2016.

273

Arhiva

Ministarstvo poduzetniÅ¡tva i obrtniÅ¡tva krenulo je s izradom prijedloga Zakona o Slobodnim zonama. Na izradi prijedloga Zakona radit Ä‡e Radna skupina za Äijeg je Älana predloÅ¾en i Enriko Parlaj, direktor Slobodne zone VaraÅ¾din. Prvi sastanak Radne skupine odrÅ¾at Ä‡e se nakon Å¡to se zaprime potvrde o imenovanju svih Älanova, a prema najavama iz Ministarstva to bi moglo biti veÄ‡ tijekom ovog tjedna.

Uz Enrika Parlaja u Radnoj skupini trebali bi se naÄ‡i predstavnici Slobodne zone Kukljanovo, Slobodne zone luka Rijeka-Å krljevo, Slobodne zone Osijek te Slobodne zone luka PloÄe. ÄŒlanovi bi trebali biti i predstavnici Krapinsko-zagorske slobodne zone d.d., Slobodne zone luka Pula, Slobodne zone luka Rijeka, Slobodne zone luka Split te Slobodne zone Zagreb. Predstavnike Ä‡e imati i Slobodna zona Splitsko-dalmatinska i Podunavska slobodna zona Vukovar.

Uz predstavnike slobodnih zona iz cijele Hrvatske u Radnoj skupini sjedit Ä‡e i predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja, Ministarstva zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstva financija. Iz tog Ministarstva predstavnike Ä‡e imati Carinska i Porezna uprava. Predstavnika u Radnoj skupini imat Ä‡e i Udruga Hrvatske slobodne zone.

InaÄe, Slobodna zona VaraÅ¾din i dalje je prema sluÅ¾benim financijskim izvjeÅ¡Ä‡ima jedna od vodeÄ‡ih slobodnih zona prema veÄ‡ini pokazatelja. Å to se tiÄe zadnjih sluÅ¾benih podataka o poslovanju tvrtki u Slobodnoj zoni, a rijeÄ je o izvjeÅ¡Ä‡u za 2014. godinu koje je prihvaÄ‡eno u Hrvatskom saboru, 16 korisnika u Slobodnoj zoni ostvarilo je prihode u vrijednosti gotovo 3 milijarde kuna. Kada se gledaju podaci o izvozu, Slobodna zona VaraÅ¾din ostvaruje uvjerljivo najbolje rezultate. Tvrtke na podruÄju zone izvezle su robu u vrijednosti 2,8 milijardi kuna.

Slobodna zona VaraÅ¾din uvjerljivo je bila prva i po broju zaposlenih u 2014. godini. ToÄnije, od ukupnog broja zaposlenih u svim slobodnim zonama u Hrvatskoj, u obzir su uzete i luÄke zone, gotovo polovica zaposlenika je zaposlena u jednoj od 16 tvrtki koje rade na podruÄju Slobodne zone VaraÅ¾din, njih 4.529 od 8.075 u cijeloj zemlji. Do sada su ukupna ulaganja na podruÄju Slobodne zone VaraÅ¾din negdje oko 130 milijuna eura, Å¡to znaÄi da je rijeÄ i dalje o jednoj od najveÄ‡ih greenfield investicija u Hrvatskoj.

www.vzaktualno.hr

DeÅ¾urstva i besplatni pravni savjeti

28. siječnja 2016.

247

Arhiva

Å½eleÄ‡i se pribliÅ¾iti svojim sugraÄ‘anima i njihovim potrebama, 2. mjesni odbor VaraÅ¾din, koji prostorno obuhvaÄ‡a podruÄje s dviju strana pruge od Pothodnika kod Vindije do KuÄ‡anske rampe, odnedavno je uveo stalno deÅ¾urstvo srijedom u vremenu od 18 do 20 sati. Jedan je to od noviteta 2. mjesnog odbora.

– Dosad smo zaprimili podosta prituÅ¾bi od strane naÅ¡ih sugraÄ‘ana vezanih uz stanje komunalne i prometne infrastrukture, odrÅ¾avanja zelenih povrÅ¡ina, ali i konkretne prijedloge koji se tiÄu poboljÅ¡anja sigurnosti u prometu, odrÅ¾avanja djeÄjih igraliÅ¡ta, buke u prometu i sliÄne prijedloge Äiji je cilj poboljÅ¡anje uvjeta Å¾ivota i sigurnosti na podruÄju naÅ¡eg 2. mjesnog odbora. Reagiramo na sve osnovane prituÅ¾be i zahtjeve, prosljeÄ‘ujemo upite i prijedloge nadleÅ¾nim Odjelima uz Äiju smo pomoÄ‡ rijeÅ¡ili veÄ‡i dio sitnijih intervencija – napominje Å emiga.

Kroz prijedlog komunalnih radova za 2016. godinu VijeÄ‡e 2. mjesnog odbora zatraÅ¾ilo je da se odrade i zahvati koji traÅ¾e veÄ‡e investicije. UoÄeno je takoÄ‘er da velik broj graÄ‘ana nije dovoljno informiran o nadleÅ¾nosti i vaÅ¾nosti postojanja samog mjesnog odbora te je osmiÅ¡ljena informativna broÅ¡ura.

– Cilj nam je da putem broÅ¡ure upoznamo naÅ¡e sugraÄ‘ane s naÄinom na koji funkcionira mjesni odbor, da ih informiramo o povrÅ¡ini koju on zauzima, imenima ulica i trgova, da ih zainteresiramo da sudjeluju u radu mjesnog odbora bilo poticanjem rjeÅ¡avanja odreÄ‘enih pitanja ili osobnim sudjelovanjem u kreiranju i provoÄ‘enju programa i projekata bitnih za naÅ¡u zajednicu – objaÅ¡njava Å emiga.

BroÅ¡ura je nedavno distribuirana svim kuÄ‡anstvima na podruÄju 2. mjesnog odbora. Ono Å¡to od sijeÄnja 2016. godine predstavlja novitet u ovom mjesnom odboru moguÄ‡nost je besplatnoga pravnog savjetovanja za Å¾itelje, a svake druge srijede u mjesecu u vremenu od 18 do 19 sati pravne savjete pruÅ¾a odvjetnica.

Zainteresirani graÄ‘ani – Å¾itelji 2. mjesnog odbora za savjet se mogu obratiti u Ured 2. MO na adresi Trg kralja Petra SvaÄiÄ‡a 2, pozivom na broj 312-127 ili 098/396-559.

U prostorijama, pak, za sastanke 2. MO u Kolodvorskoj 3 svake prve srijede u mjesecu od 8.30 do 11 sati graÄ‘ani besplatno mogu izmjeriti tlak i Å¡eÄ‡er u krvi, dok srijedom i Äetvrtkom od 15 do 17 sati umirovljenici mogu koristiti sportske aktivnosti (pikado, Å¡ah, viseÄ‡a kuglana), dok se za sve umirovljenike s podruÄja 2. MO redovito organiziraju druÅ¾enja i izleti.

www.vzaktualno.hr

Gostovanje zbora Kantiléna

28. siječnja 2016.

744

Arhiva

U varaÅ¾dinskoj katedrala Uznesenja BlaÅ¾ene Djevice Marije na nebo u nedjelju, 7. veljaÄe, koncert Ä‡e odrÅ¾ati KantilÃ©na, priznati pjevaÄki zbor, laureat brojnih meÄ‘unarodnih natjecanja, suradnik renomiranih umjetnika, dirigenata, orkestara i suvremenih skladatelja. Zbor je osnovao 1956. Ivan SedlÃ¡Äek kao â€žÅ lapanickÃ½ dÄ›tskÃ½ sbor“, godine 1967. dobiva ime KantilÃ©na, te je od 1984. Älan Filharmonije Brno.

Tijekom 59 godina svog postojanja nastupa na viÅ¡e od 1500 koncerata u 17 europskih zemalja, SAD-u, Kanadi, Rusiji i Japanu, pobjeÄ‘uje na nekoliko europskih i svjetskih natjecanja od kojih najviÅ¡e cijeni apsolutnu pobjedu na natjecanju u Arezzu (Italija, 1981.) i Neerpeltu (Belgija, 1984. i 2006.). Godine 2008. KantilÃ©na osvaja dvije zlatne medalje na Svjetskoj olimpijadi pjevaÄkih zborova u Grazu gdje osvaja nagradu za najbolji europski zbor u svojim kategorijama. Kolekciju prestiÅ¾nih trofeja proÅ¡irio je ansambl 2009. na natjecanju pjevaÄkih zborova u Å vicarskoj, u Montreauxu, gdje osvaja nagradu publike i diplomu â€žExcellent”, 2013. osvaja 1. i 2. mjesto na 67. godiÅ¡njici Llangollen International Musical Eisteddfod, te u srpnju 2015. ponovo uspijeva na Svjetskoj olimpijadi pjevaÄkih zborova kad pobjeÄ‘uje u svim kategorijama za koje se prijavila (zbor je osvojio zlatne medalje u kategorijama Omladinski zbor, MjeÅ¡oviti, muÅ¡ki i Å¾enski zborovi, te apsolutnu pobjedu u kategoriji Duhovna glazba).

Jakub Klecker (1982.) je dirigent i zborovoÄ‘a, iznimni talent ÄeÅ¡ke dirigentske Å¡kole, apsolvent Akademije scenskih i muziÄkih umjetnosti u Pragu, kod profesora JiÅ™Ãja BÄ›lohlÃ¡veka i TomÃ¡Å¡a KoutnÃka. S KantilÃ©nom suraÄ‘uje od 1993., najprije kao pjevaÄ, kasnije kao asistent zborovoÄ‘e. Od 2006. do danas obavlja funkciju umjetniÄkog ravnatelja. Dirigentski angaÅ¾mani mu omoguÄ‡uju suradnju sa zborom, ali istovremeno i operom i nizom renomiranih glazbenika te europskih simfonijskih orkestara. Godine 2007. i 2009. prihvaÄ‡a poziv od Filharmonije Brno na turneju po Japanu. Od 2007. zaposlen je u Narodnom kazaliÅ¡tu u Brnu kao dirigent (od 2013. kao Å¡ef dirigent). S orkestrom JanÃ¡Äekove opere nastupa u proljeÄ‡e 2014. tijekom prestiÅ¾ne prve izvedbe DvoÅ™Ã¡kove Rusalke na Arapskom poluotoku, u Muscatu, Oman. Od 2014. meÄ‘u ostalim aktivnostima drÅ¾i nastavu na JanÃ¡Äekovoj akademiji muziÄkih i scenskih umjetnosti – smjer dirigiranje. Od sezone 2015./2016. preuzima voÄ‘enje opere Narodnog kazaliÅ¡ta u Ostravi.

Jakub JanÅ¡ta (1979.) je orguljaÅ¡, laureat brojnih nagrada iz interpretacijskih te improvizacijskih natjecanja u ÄŒeÅ¡koj, Austriji, Sloveniji i NjemaÄkoj. Apsolvent studija orgulja i komponiranja osim nastupanja bavi se i pedagoÅ¡kim radom. S Kantilenom suraÄ‘uje od 1998. godine.

Ulaz na koncert koji poÄinje u 19.30 je besplatan.

www.vzaktualno.hr

ÄŒudo neviÄ‘eno

27. siječnja 2016.

788

Arhiva

Nakon ovakve pobjede, ovakvog Äuda neviÄ‘enog, teÅ¡ko je uopÄ‡e naÄ‡i rijeÄi kojima bi se iskazalo oduÅ¡evljenje koje nas je sve skupa zapljusnulo. U ovakvo Äudo nitko nije vjerovao, a ne vjerujem da su u to vjerovali i sami igraÄi, ali stvari su se poklopile. Poljaci su se â€žponudili“ i naÅ¡i, iako malo zbunjeni na poÄetku, uzeli su ponuÄ‘eno.

Zapravo cijeli danaÅ¡nji dan bio pun Äuda. Prvo su NorveÅ¾ani pobijedili Francuze, a onda su Nijemci izbacili Dance. Za potpuno â€žludilo“ pobrinuli su se naÅ¡i. Poljaci su se potpuno izgubili u Areni u Krakowu. Njihovih 15.000 navijaÄa bio im je nevjerojatno velik teret. “Zavezale” su im se i ruke i noge i nisu mogli odigrati niÅ¡ta.

NaÅ¡i su imali 3:0 u 9. minuti kada su Poljaci tek uspjeli zabiti prvi gol. U 12. minuti otiÅ¡li smo na 5:1, imali nakon toga nevjerojatne prilike da tu prednost podebljamo, ali nismo znali. Onda je, recimo, u 23. minuti naÅ¡a prednost otiÅ¡la na 11:6 i polako smo poÄeli vjerovati u Äudo. Do kraja poluvremena smanjilo se na pet razlike (15:10), ali joÅ¡ uvijek smo bili suzdrÅ¾ani i nismo baÅ¡ vjerovali.

Ali nastavak utakmice bio je fenomenalan. Poljaci i dalje izgubljeni u prostoru i vremenu, doslovce nisu mogli odigrati niÅ¡ta, a naÅ¡i su to maksimalno koristili. Do 39.minute napravili smo seriju 8:0, otiÅ¡li na 23:10, a u 47. minuti i do 30:13 i imali rezultat koji nas vodi u polufinale. Onda smo stali, Poljaci su napravili seriju 5:0 i u 50. minuti doÅ¡li su na 18:30, meÄ‘utim bila je to samo mala kriza naÅ¡ih. Ostatak smo odradili rutinirano i viÅ¡e nas niÅ¡ta nije moglo zaustaviti prema zasluÅ¾enom polufinalu. Tko bi rekao. Hrvatska je proÅ¡la, a Francuska, koja nas je neki dan rasturila, je ispala. KonaÄno.

– Ovo je sigurno najveÄ‡a pobjeda u povijesti hrvatskog rukometa. Ovakve pobjede dogaÄ‘aju se rijetko ili nikada. Vjerovao sam da moÅ¾emo pobijediti Poljsku, ali nisam vjerovao da to moÅ¾emo sa jedanaest razlike koliko nam je minimalno trebalo. Tvrdio sam prije prvenstva da imamo kvalitetu barem za polufinale, a sada vjerujem da na krilima ove euforije imamo velike izglede protiv Å panjolske. I joÅ¡ neÅ¡to. Mogli bismo dogurati i do kraja jer su Francuzi ispali Å¡to je naÅ¡a velika sreÄ‡a – prokomentirao je utakmicu sa Poljacima Vlado VujoviÄ‡ trener GRK VaraÅ¾din.

POLJSKA – HRVATSKA 23:37 (10:15)

Poljska: Szmal (5), Wyszomirski (1), Lijewski, Krajewski 4, Bielecki 4, Wisniewski 3,Jurecki 1, Konitz 1, Grabarczyk, Glinski 2, Syprzak 1, Daszek 4,Gebala, Lucak, Szyba 3, Chrapkowski 1

Hrvatska: AliloviÄ‡, StevanoviÄ‡ (13), Å trlek 10, KovaÄeviÄ‡, ÄŒupiÄ‡ 4, Horvat 5, MariÄ‡ 7, Kopljar 3, Duvnjak 1, KaraÄiÄ‡, CindriÄ‡, MamiÄ‡, SliÅ¡koviÄ‡ 4, Gojun, Å ebetiÄ‡ 2, Kozina.

U polufinalu u petak, 29. sijeÄnja sastaju se: NorveÅ¡ka – NjemaÄka i Hrvatska – Å panjolska.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Vojska je odluÄivala i o vjenÄanjima

27. siječnja 2016.

251

Arhiva

VeÄeras je u sklopu Srijede u Muzeju GMV-a tema bila djelovanje vojske u VaraÅ¾dinu u razdoblju od zavrÅ¡etka I. svjetskog rata do osnutka Nezavisne DrÅ¾ave Hrvatske. PovjesniÄar i upravitelj Zavoda za znanstveni rad u VaraÅ¾dinu HAZU dr. sc. Vladimir Huzjan govorio je o vojsci u gradu VaraÅ¾dinu i njegovoj bliÅ¾oj okolici izmeÄ‘u 1918. i 1941. godine.

– To je bilo zanimljivo razdoblje, historiografski gledano joÅ¡ uvijek nije istraÅ¾eno i malo znamo Å¡to se u tih dvadesetak godina dogaÄ‘alo u gradu. VaraÅ¾din je bio veliko vojno srediÅ¡te, praktiÄki od svoga osnutka u razvijenom srednjem vijeku pa sve do prije nekih desetak godina kada je potpune demilitariziran. U razdoblju izmeÄ‘u dva rata dogodile su se kulturoloÅ¡ke promjene u gradu. Promijenio se sastav stanovniÅ¡tva koje je dolazilo u gradu, dogodile su se gospodarske i politiÄke promjene, a na politiÄke promjene utjecala je vojska. Primjerice, vojska je davala komentare na odreÄ‘ene politiÄare u gradu zajedno s policijom, davala je njihove mentalne karakteristike, moÅ¾e li netko biti dobar gradonaÄelnik ili ne. U to vrijeme su se gradski naÄelnici birali na preporuku policije – rekao je Huzjan i dodao da se vojska uplitala i u privatni Å¾ivot.

– Ako se djevojka htjela udati za vojnika vojska je poslala Gradu upit potiÄe li djevojka iz dobre obitelji, kakvog je vladanja, kakav je njezin odgoj, je li obrazovana. Ako je Grad pozitivno odgovorio lokalni pukovnik dao suglasnost da se djevojka moÅ¾e udati za nekog Äasnika – ispriÄao je Huzjan koji je govorio i o gradskim vojarnama, vojnoj svakodnevici, posjetima kralja Aleksandra gradu, batinanju graÄ‘ana i seljaka, vojnoj pobuni i osnutku lokalne ÄetniÄke organizacije.

Ovo predavanje je uvod u otkriveno u istraÅ¾ivanjima, Å¡to bi se trebalo naÄ‡i u monografiji koja se sprema za tisak.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinska Å¾upanija i ove je godine izdala â€žProraÄunski vodiÄ za 2016. godinu“ u kojem se graÄ‘anima na jednostavan i zanimljiv naÄin nastoji pribliÅ¾iti proraÄun, temeljni godiÅ¡nji dokument VaraÅ¾dinske Å¾upanije. ProraÄun kao temeljni financijski dokument, godiÅ¡nji plan u kojem je sadrÅ¾ana raspodjela sredstava za sve aktivnosti Å¾upanijske uprave vezane uz funkcioniranje, odrÅ¾avanje i razvoj Å½upanije, odobren od strane Å½upanijske skupÅ¡tine, najvaÅ¾niji je dio kvalitetnog funkcioniranja Äitave Å½upanije.

Kao najkonkurentnija i najtransparentnija Å¾upanija, VaraÅ¾dinska Å¾upanija kontinuirano nastoji poboljÅ¡ati uvjete Å¾ivota i standard svih graÄ‘ana, a veliku ulogu u tome ima izdvajanje proraÄunskih sredstava za pojedine djelatnosti i podruÄja nadleÅ¾nosti VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Upravo iz tog razloga, veoma je vaÅ¾no da svi stanovnici imaju otvoren pristup ProraÄunu, kako bi znali na Å¡to se troÅ¡e proraÄunska sredstva, ali i kako bi se mogli ukljuÄiti u proces planiranja i izvjeÅ¡tavanja o ProraÄunu, istiÄu iz Å¾upanijske uprave te dodaju da se samo zajedniÄkom suradnjom i partnerskim odnosom moÅ¾e doprinijeti kvalitetnijem razvoju zajednice i uÄinkovitijem odreÄ‘ivanju prioriteta za zajednicu, Äemu VaraÅ¾dinska Å¾upanija posebno teÅ¾i.

– Kao Å½upanija s najotvorenijim ProraÄunom, teÅ¾imo Å¡to jaÄem ukljuÄivanju proraÄunskih korisnika u proces planiranja i izvjeÅ¡tavanja o ProraÄunu. NaÅ¡a je vizija postati konkurentna sredina koja svojim Å¾iteljima osigurava visoku kvalitetu Å¾ivota i rada, kroz ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje, kroz projekte poput sufinanciranja nabave udÅ¾benika i prijevoza uÄenika i studenata, stipendiranje uÄenika i studenata, rada jedinstvenih Centara izvrsnosti, izgradnje i dogradnje Å¡kolskog prostora, integriranog javnog prijevoza, brzog Interneta i mnogih drugih, Å¡to je i vidljivo iz proraÄunskih stavki. S tim ciljem i u narednom razdoblju nastavljamo s ulaganjima u podruÄju obrazovanja te podruÄju gospodarstva i siguran sam da moÅ¾emo oÄekivati daljnji razvoj i napredak Å½upanije – kazao je Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar povodom predstavljanja VodiÄa.

Podsjetimo da je VaraÅ¾dinska Å¾upanija primila i priznanje za najotvoreniji ProraÄun, stoga je ovaj â€žProraÄunski vodiÄ“ logiÄan nastavak aktivnosti koje omoguÄ‡uju stanovnicama uvid i pregled u najvaÅ¾nije proraÄunske stavke te potpunu i transparentnu informaciju o planu utroÅ¡ka proraÄunskih sredstava u 2016. godini.

â€žProraÄunski vodiÄ za 2016. godinu“ moÅ¾ete otvoriti OVDJE.

www.vzaktualno.hr