siječanj 2016. – Stranica 15

26. siječnja 2016.

348

Arhiva

ÄŒlanovi DruÅ¡tva multiple skleroze VaraÅ¾dinske Å¾upanije danas su posjetili zamjenika gradonaÄelnika VaraÅ¾dina Vjerana RadeliÄ‡a te mu predstavili rezultate projekta â€žSOS za MS – podrÅ¡ka i razvoj socijalnih usluga inkluzivnog volonterstva“. RijeÄ je o projektu koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Cilj projekta je motivirati Älanove, suradnike, obitelji i ostale graÄ‘ane na volontiranje i inkluzivno volontiranje.

– NaÅ¡e druÅ¡tvo jedan je od sedam partnera Savezu DruÅ¡tava multiple skleroze i sudjeluje u projektu gdje potiÄemo prvenstveno naÅ¡e Älanove da pomaÅ¾u oboljelima od multiple skleroze. Imali smo motivacijsku radionicu, tribinu i danas susret u Gradu. Zamjenika gradonaÄelnika smo upoznali smo aktivnostima. Potpisali smo osam ugovora o volontiranju s naÅ¡im Älanovima i vanjskim suradnicima. Zbog toga mislim da je projekt uspio. Projekt zavrÅ¡ava 27. veljaÄe. Preko njega je tajnica bila zaposlena na pola radnog vremena i nadamo se da Ä‡emo pronaÄ‡i model da je ponovo zaposlimo jer nam je to jako vaÅ¾no – rekla je predsjednica varaÅ¾dinskog DruÅ¡tva Irena Vrdoljak naglasivÅ¡i da je jako vaÅ¾an rad volontera kao i suradnja s lokalnom samoupravom.

– OdliÄno suraÄ‘ujemo, aktivni smo u njihovim programima i financiramo ih iz gradskog proraÄuna. Istaknuo bih ipak da javnost premalo zna o toj bolesti i drago mi je da preko ovakvih projekata tu moÅ¾emo viÅ¡e uÄiniti – rekao je zamjenik gradonaÄelnika.

– OdluÄili smo pokrenuti projekt kako bi pridonijeli razvoju socijalnih usluga, a prvenstvo u obliku volonterstva. UkljuÄilo se puno mladih ljudi, volontera. Time smo i djelovanje druÅ¡tava podigli na viÅ¡u razinu. Imali smo dva oblika volonterstva, obiÄno za svakog graÄ‘anina, te inkluzivno. Tako smo potaknuli oboljele osobe da budu aktivne u udrugama – kazala je Tanja MalbaÅ¡a, voditeljica projekta u Savezu DruÅ¡tava multiple skleroze Hrvatske.

DruÅ¡tvo multiple skleroze VaraÅ¾dinske Å¾upanije ima stotinjak Älanova, a zabrinjava da se s dijagnozom javljaju sve mlaÄ‘i ljudi, izmeÄ‘u 20 i 35 godina.

www.vzaktualno.hr

Radovi u opÄ‡ini Trnovec BartoloveÄki ne staju

26. siječnja 2016.

350

Arhiva

U tijeku su radovi na unutarnjem ureÄ‘enju DruÅ¡tvenog doma u Bartolovcu, u opÄ‡ini Trnovec BartoloveÄki. Prema rijeÄima naÄelnika OpÄ‡ine Zvonka Å ameca ureÄ‘uje se interijer, ugraÄ‘uje se spuÅ¡teni strop te LED rasvjeta. Nakon toga uslijedit Ä‡e i ureÄ‘enje kuhinje odnosno opremanje novim kuhinjskim elementima.

– Nakon Å¡to smo proÅ¡le godine uredili objekt izvana obeÄ‡ali smo mjeÅ¡tanima Bartolovca i unutarnje ureÄ‘enje doma. Ovime to obeÄ‡anje i izvrÅ¡avamo. Uskoro, kada se radovi okonÄaju, mjeÅ¡tani Ä‡e dobiti reprezentativan objekt kakav i zasluÅ¾uju. DruÅ¡tveni domovi u naÅ¡oj su opÄ‡ini izuzetno bitni jer su mjesto okupljanja i raznih proslava te mjesto skupÅ¡tina i sastanaka raznih udruga i organizacija – pojasnio je naÄelnik Å amec. Dodao je da bi se radovi trebali dovrÅ¡iti do 10. veljaÄe. Za unutarnje ureÄ‘enje doma i opremanje kuhinje OpÄ‡ina je iz svog proraÄuna izdvojila 90 tisuÄ‡a kuna.

Podsjetimo i da je obnova DruÅ¡tvenog doma u Bartolovcu, njegovog vanjskog dijela, proÅ¡le godine bila jedan od znaÄajnijih projekata u tom naselju. RijeÄ je o obnovi sufinanciranoj iz programa energetske uÄinkovitosti Ministarstva gospodarstva. U sklopu obnove obavljeni su radovi na postavljanju nove fasade te zamjena vanjske stolarije. Izvedeni su radovi u vrijednosti 150 tisuÄ‡a kuna. Od tog iznosa, Ministarstvo gospodarstva osiguralo je, kroz program energetske uÄinkovitosti, 78 tisuÄ‡a kuna dok je ostatak sredstava osigurala OpÄ‡ina.

www.vzaktualno.hr

Veliki uspjeh Ivone i Zorana, studenata iz VaraÅ¾dinskih Toplica

26. siječnja 2016.

272

Arhiva

U sklopu natjeÄaja UNIverzI-JA-DA odabrani su najbolji studentski projekti koji Ä‡e se provoditi tijekom Europskih sveuÄiliÅ¡nih igara u Zagrebu i Rijeci. NatjeÄaj, koji je pokrenuo HAMAG-BICRO, proveden je u tri kategorije, a pobjednici kategorije â€žTuristiÄka promocija hrvatske kulture i sporta“ dolaze iz VaraÅ¾dinskih Toplica. Ivona MikulÄiÄ‡ iz Tuhovca i Zoran MiÄuda iz Hrastovca nagraÄ‘eni su za svoje projekte sa 100.000 kuna.

Ivona MikulÄiÄ‡ (20), studentica II. godine novinarstva , pokrenula je projekt multimedijskog praÄ‡enja Igara pod nazivom LIGO.

-Pokrenut Ä‡emo YouTube kanal na kojem Ä‡emo objavljivati zabavne i atraktivne video priloge o sportu i kulturi. Cilj nam je povezati akademski sport s publikom i raditi na nekonvencionalan, dinamiÄan naÄin – kazala je MikulÄiÄ‡. SadrÅ¾aj Ä‡e dijeliti na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama koje su neizostavan dio svakog studenta, ali se Å¾ele razlikovati od ostalih.

-NajviÅ¡e nas vodi Å¾elja da budemo drugaÄiji. LIGO Ä‡e se primarno posvetiti sportskom sadrÅ¾aju, a nakon ESI2016 ukljuÄivat Ä‡e kulturu i umjetnost u svrhu turistiÄke promocije. Time Å¾elimo turistiÄkoj promociji dati jednu mladenaÄku dimenziju te pritom ukljuÄiti aktivnosti mladih za koje smatramo da su nedovoljno medijski zastupljeni, a istovremeno su izrazito zanimljive – zakljuÄile je MikulÄiÄ‡.

Drugi pobjedniÄki projekt je â€žCROcultureSculpture“ kojeg vodi Zoran MiÄuda (26). TakoÄ‘er iz VaraÅ¾dinskih Toplica odnosno Hrastovca. MiÄuda je projekt osmislio u suradnji s Lukom KneziÄ‡em (23).

Zoran je student poslijediplomskog doktorskog studija na Agronomskom fakultetu i predsjednik udruge â€žPriroda i druÅ¡tvo VaraÅ¾din“ a ovim projektom Å¾eli stranim studentima i svim posjetiteljima predstaviti hrvatske izume i znanstvenike.

-Projektom â€žCROcultureSculpture“ predstavit Ä‡emo hrvatske izume kao Å¡to su padobran, torpedo, kravata, penkala te, jednog od naÅ¡ih najpoznatijih znanstvenika – Nikolu Teslu. Izumi bi se predstavili kroz skulpture/eksponate koji bi sadrÅ¾ajno bili zanimljivi za fotografiranje i samoinicijativno dijeljenje na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama. OpÄ‡e je poznato kako se umjetniÄka djela ne bi smjela dirati, no mi Å¾elimo ponuditi moguÄ‡nost interakcije sa samim skulpturama. Skulpture Ä‡e izraditi mladi umjetnici uz suradnju s obrtnicima. Sama promocija izuma i znanstvenika kao hrvatskog kulturnog nasljeÄ‘a nije dovoljno izraÅ¾ena Å¡to je dalo Ävrste temelje ovoj projektnoj ideji – pojasnio je MiÄuda te dodao da projekt u stvari nudi jedan zabavan i zanimljiv pogled na umjetnost koji se razlikuje od dosad uvrijeÅ¾enog stava.

Ovaj je natjeÄaj bio prilika da studenti pokaÅ¾u svoj poduzetniÄki duh, a izrazito je zanimljivo kako su na jednom nacionalnom natjeÄaju pobjedu odnijeli mladi iz VaraÅ¾dinskih Toplica i to s dva razliÄita te potpuno neovisna projekta.

-Ovakvi natjeÄaji su dobra prilika za studente da steknu neko dodatno iskustvo i prvi korak do ostvarivanja nekih vlastitih poduzetniÄkih ambicija. TakoÄ‘er, pobjedom smo dokazali kako naÅ¡e ideje vrijede te da smo ambiciozni u pogledu ostvarivanja i realiziranja tih ideja – istiÄu Ivona i Zoran.

Na odliÄnom uspjehu Ivone i Zorana Äestitala je i gradonaÄelnica VaraÅ¾dinskih Toplica Goranka Å tefaniÄ‡. Istaknula je da ovakvi uspjesi potvrÄ‘uju opravdanost ulaganja u mlade, praktiÄki od vrtiÄ‡kog uzrasta do akademske razine.

–VaraÅ¾dinske Toplice oduvijek su imale sjajne mlade ljude koji su ime naÅ¡eg Grada na odliÄna naÄin prezentirali u Hrvatskoj, ali i Å¡ire. Ivoni i Zoranu Äestitam na ovom odliÄnom uspjehu i sjajnom postignuÄ‡u. Dokaz je to da imamo veÄ‡ sada odliÄne studente i jednog dana vrhunske struÄnjake na svojim podruÄjima. Nadam se da Ä‡e se dobar broj njih, nakon stjecanja akademskog zvanja, odluÄiti na povratak u svoj kraj kako bi svojim znanjem i vjeÅ¡tinama doprinijeli daljnjem razvoju VaraÅ¾dinskih Toplica – zakljuÄila je Å tefaniÄ‡.

www.vzaktualno.hr

VABA banka blokirala raÄun Imunološkog zavoda

26. siječnja 2016.

314

Arhiva

Kako bi se ubrzala pretvorba trgovaÄkog druÅ¡tva ImunoloÅ¡ki zavod u ustanovu te obeÅ¡tetili mali dioniÄari, DrÅ¾avni ured za upravljanje drÅ¾avnom imovinom (DUUDI) na mjesto vrÅ¡itelja duÅ¾nosti direktora imenovao je Renatu Dolenec, viÅ¡u struÄnu savjetnicu DUUDI-jeve sluÅ¾be za upravljanje tvrtkama od strateÅ¡kog znaÄaja, nesluÅ¾beno se doznajemo u Uredu, a objavio je Poslovni.hr.

Dolenec Ä‡e operativno na tom mjestu zamijeniti Marija MeÅ¡troviÄ‡a, bivÅ¡eg direktora ImunoloÅ¡kog zavoda koji je poÄetkom sijeÄnja podnio ostavku na tu duÅ¾nost, a nedugo zatim to je uÄinio i Å¡ef Nadzornog odbora Mladen Belicza. Nakon Å¡to se naprave procjene o iznosima obeÅ¡teÄ‡enja malih dioniÄara, Dolenec bi trebala sazvati glavnu skupÅ¡tinu druÅ¡tva na kojoj se dioniÄari trebaju izjasniti o ponuÄ‘enim iznosima. Kad Ä‡e biti odrÅ¾ana glavna skupÅ¡tina te biti provedena pretvorba, nije poznato.

U meÄ‘uvremenu i tvrtka i ustanova trpe posljedice viÅ¡egodiÅ¡nje nebrige te odluka koje su proizvoÄ‘aÄa cjepiva i krvnih pripravaka dovele u nezavidnu poziciju. Tvrtki je tako 21. sijeÄnja blokiran raÄun, a naÅ¡ izvor iz DUUDI-ja tvrdi da je raÄun blokirala VABA VaraÅ¾din zbog zaduÅ¾nice koju je prije odlaska potpisao bivÅ¡i direktor MeÅ¡troviÄ‡. Blokada ne moÅ¾e imati posljedice na plaÄ‡e radnika i djelatnost jer su i radnici i djelatnost veÄ‡ prebaÄeni na zdravstvenu ustanovu ImunoloÅ¡ki zavod, koju je Vlada Zorana MilanoviÄ‡a osnovala ponajprije kako bi rijeÅ¡ila pitanje isplate plaÄ‡a i eventualnog nastavka proizvodnje – objavio je Poslovni.hr. Iz VABA banke potvrÄ‘ena je informacija o blokadi raÄuna, a pojaÅ¡njeno je da se radi o standardnoj proceduri u ovakvim sluÄajevima.

Sutra odavanje poÄasti preminulima u holokaustu

26. siječnja 2016.

263

Arhiva

Sutra, u srijedu, 27. sijeÄnja, u 10 sati na Å½idovskom groblju u VaraÅ¾dinu bit Ä‡e odana poÄast Å¾rtvama holokausta. Upravo na meÄ‘unarodni Dan sjeÄ‡anja na holokaust uz nedavno postavljenu spomen ploÄu vijenac Ä‡e poloÅ¾iti izaslanstvo Grada VaraÅ¾dina predvoÄ‘eno gradonaÄelnikom Goranom HabuÅ¡em, najavili su iz gradske uprave.

Dan sjeÄ‡anja na holokaust meÄ‘unarodni je dan sjeÄ‡anja kojim se Å¾eli podsjetiti na sve Å¾rtve nacistiÄkih reÅ¾ima tijekom Drugog svjetskog rata. Generalna skupÅ¡tina Ujedinjenih naroda je 2005. godine donijela rezoluciju o obiljeÅ¾avanju tog datuma kada je 1945. godine osloboÄ‘en velik broj zatvorenika iz zloglasnog logora Auschwitz.

www.vzaktualno.hr

Prošle godine zvonio 2707 puta, u VaraÅ¾dinu 225

26. siječnja 2016.

238

Arhiva

Na Zelene telefone Hrvatske zaprimljene su 2707 prijave graÄ‘ana u razdoblju od 1. sijeÄnja do 31. prosinca 2015. godine. Analizu poziva pripremile su Älanice MreÅ¾e Zelenih telefona u sklopu projekta “Partnerstva za okoliÅ¡” financiranog od strane Europske unije i sufinanciranog od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, informacije su iz varaÅ¾dinske ekoloÅ¡ke Udruge Franjo KoÅ¡Ä‡ec. Zeleni telefoni zaprimaju prijave graÄ‘ana o problemima okoliÅ¡a iz cijele Hrvatske na jedinstveni 072 123 456 broj za Hrvatsku.

I dalje se najveÄ‡i broj poziva od ukupnog broja odnosi na kategoriju otpad, Äak 37 % (996) prijava, Äime se nastavlja trend prijaÅ¡njih godina. No za razliku od prijaÅ¡njih godina kada se najveÄ‡i dio prijava unutar ove kategorije odnosio na neprimjereno odlaganje i zbrinjavanje otpada odnosno ilegalna odlagaliÅ¡ta otpada u ovom razdoblju poveÄ‡an je broj upita o moguÄ‡nostima odvojenog odlaganja pojedinih vrsta otpada kao i upita o moguÄ‡nostima poveÄ‡anja broja kontejnera i kanti za prikupljanje i u konaÄnici graÄ‘ane zanima gdje zavrÅ¡ava odvojeno prikupljeni otpad. Pretpostavlja se da je razlog tome trendu poveÄ‡anje razine svijesti graÄ‘ana o potrebi primjerenog zbrinjavanja otpada i njegovog odvajanja prema razliÄitim vrstama. Zeleni telefon

Od ostalih kategorija istiÄu se prijave unutar kategorija zelenilo (293 prijave) i voda (270 prijava). Unutar kategorije zelenilo najÄeÅ¡Ä‡e su prijave graÄ‘ana iz urbanih sredina, a odnose se na odrÅ¾avanje javnih zelenih povrÅ¡ina, konkretno sjeÄu stabala u gradskim parkovima, alejama i sl. Vrlo Äesto rijeÄ je o redovnim odrÅ¾avanjima, no kako graÄ‘ani nisu upoznati s planovima redovnog odrÅ¾avanja gradskih poduzeÄ‡a koja skrbe o javnim zelenim povrÅ¡inama, njihova zabrinutost je opravdana. U MreÅ¾i Zelenih telefona smatraju da je osnovni propust poduzeÄ‡a koja skrbe o javnim zelenim povrÅ¡inama njihova netransparentnost u radu odnosno pruÅ¾anje informacija graÄ‘anima o planovima odrÅ¾avanja javnih zelenih povrÅ¡ina. U veÄ‡ini Å¾upanija unutar ove kategorije pristiÅ¾e i veliki broj prijava parcela na kojima raste ambrozija. Iako MreÅ¾u Äine “morske” i “kopnene” udruge zajedniÄki problem koji unutar kategorije vode prijavljuju stanovnici svih Å¾upanija je nezakonito praÅ¾njenje septiÄkih jama i ispuÅ¡tanje fekalnih voda. TakoÄ‘er, graÄ‘ani reagiraju i na neuobiÄajene mrlje koje primijete u rijekama, morima i jezerima.

NajveÄ‡i dio prijava aktivisti Zelenih telefona rjeÅ¡avali su samostalno, bez direktne suradnje s pozivateljima Å¡to ukazuje na dva moguÄ‡a problema: manjak znanja i informacija kod graÄ‘ana te njihov “strah” od posljedica prijave. Ovom potonjem ide u prilog i Äinjenica da je joÅ¡ uvijek viÅ¡e od 50 % prijava na Zeleni telefon anonimno.

NajveÄ‡i broj prijava pristiÅ¾e na Zeleni telefon Zelene akcije, Äak 1115 prijava. VaraÅ¾dinska Udruga za zaÅ¡titu i unapreÄ‘enje Äovjekovog okoliÅ¡a Franjo KoÅ¡Äec zaprimila je u 2015. godini 225 poziva na Zeleni telefon.

Kao Å¡to je sluÄaj i kod MreÅ¾e Zelenih telefona, kontinuirano velik broj prijava pripada kategoriji otpad. Tako je tijekom 2015. bilo Äak 63 ili 28 % upita vezanih uz ovu kategoriju. Ta brojka je manja od proÅ¡lih godina, ali raste broj upita vezanih uz odlaganje i zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada (npr. tekstil, stari lijekovi, ambalaÅ¾a od otrova koji se koriste u poljoprivredi). Od ostalih kategorija najviÅ¡e se istiÄu Å¡ume sa 22 % prijava (49 prijava) i vode i zrak sa 11 % (24 prijave). NajveÄ‡i broj upita na Zelenom telefonu bili su vezani uz sjeÄu Park Å¡ume uz rijeku Dravu, a nakon toga ispuÅ¡tanje otpadnih i fekalnih voda direktno u okoliÅ¡ te ureÄ‘ivanje i odrÅ¾avanje okoliÅ¡a (ambrozija, ruÅ¡enje stabala i sl.).

Od prikljuÄivanja udruge MreÅ¾i Zelenih telefona 2003. Zeleni telefon u udruzi je zazvonio ukupno 2.935 puta. Uz VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju pokrivaju i podruÄje Krapinsko-zagorske Å¾upanije. Kroz godine, statistike pokazuju manji broj prijava s podruÄja Krapinsko-zagroske Å¾upanije, pretpostavljaju zbog neinformiranosti tamoÅ¡njih stanovnika o postojanju Zelenog telefona ili zbog veÄ‡e povezanosti te Å¾upanije sa ZagrebaÄkom Å¾upanijom.

Iz Udruge Franjo KoÅ¡Ä‡ec istiÄu da je cilj Å¡to viÅ¡e se pribliÅ¾iti lokalnoj zajednici kako bi potaknuli stanovniÅ¡tvo na aktivnije sudjelovanje u rjeÅ¡avanju pitanja vezanih za prirodu i okoliÅ¡. GraÄ‘ani mogu prijaviti svako oneÄiÅ¡Ä‡enje ili devastaciju u okoliÅ¡u na Zeleni telefon 072-123-456, telefon udruge 042-200-091, e-mail udruga.franjo.koscec@gmail.com, osobno ili poÅ¡tom na adresu S. S. KranjÄeviÄ‡a 7, 42000 VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr

Lepoglavski gradonaÄelnik na Small&Medium Business Forumu

26. siječnja 2016.

347

Arhiva

U organizaciji Poslovnog tjednika u Zagrebu je odrÅ¾ana konferencija Small&Medium Business Forum. Jedan od ciljeva konferencije, na kojoj je sudjelovao i gradonaÄelnik Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡, bio je poticanje Å¡ire druÅ¡tvene rasprave o vaÅ¾nosti malih i srednjih poduzeÄ‡a i obrta u Hrvatskoj.

GradonaÄelnik Å kvariÄ‡ konferenciju je iskoristio za bilateralne susrete i razgovore s kolegama i poduzetnicima istiÄuÄ‡i zainteresiranost Grada Lepoglave za gospodarska ulaganja na gradskom podruÄju.

– Lepoglava je zainteresirana za ulaganja, a najveÄ‡i broj poduzetnika na njenom podruÄju, odnosno gospodarskih subjekata, upravo je u kategoriji malog i srednjeg poduzetniÅ¡tva te obrtniÅ¡tva – istaknuo je Å kvariÄ‡ dodajuÄ‡i da su jedinice lokalne samouprave te koje u svojim gospodarskim zonama osiguravaju uvjete za ulaganja i aktivnim gospodarskim mjerama potiÄu gospodarstvenike na ulaganja.

Aktivnosti Grada Lepoglave usmjerene poticanju i razvoju gospodarstva oÄituju se upravo kroz stvaranje uvjeta za gospodarsko ulaganje na gradskom podruÄju. A moguÄ‡nost gospodarstvenicima da ulaÅ¾u na podruÄju grada Lepoglave ovih je dana otvorena i kroz moguÄ‡nost otkupa zemljiÅ¡ta u PoduzetniÄkoj zoni. Naime, Grad Lepoglava raspisao je natjeÄaj za prodaju potpuno komunalno opremljenog zemljiÅ¡ta namijenjenog iskljuÄivo gospodarskom ulaganju.

– Ove godine naglasak stavljamo upravo na gospodarstvo i zapoÅ¡ljavanje. Grad i ja kao gradonaÄelnik uÄinit Ä‡emo maksimalne napore za privlaÄenje investitora u PoduzetniÄku zonu i razvoj gospodarstva na podruÄju grada Lepoglave – naglasio je Å kvariÄ‡.

Tijekom trajanja Small&Medium Business Foruma odrÅ¾ana je panel rasprava “Regionalni preustroj u funkciji poduzetniÄkog uzleta” u kojoj je, uz nekoliko Å¾upana drugih Å¾upanija, sudjelovao varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar. On je tom prilikom naglasio da pita li se koja strukovna udruga poduzetnika ili poduzetnici, svugdje Ä‡e se dobiti odgovor da u Å¾upanijskim vlastima imaju prijatelje i potporu. ZakljuÄak rasprave bio je da je Hrvatskoj potrebna daljnja decentralizacija, a ne ukidanje postojeÄ‡ih Å¾upanija.

www.vzaktualno.hr