siječanj 2016. – Stranica 45

Tko zatraÅ¾i dobiva u godinu dana više od sto tisuÄ‡a kuna

14. siječnja 2016.

238

Arhiva

Dok se novi zastupnici pripremaju za poÄetak zasjedanja Sabora, bivÅ¡i razmiÅ¡ljaju gdje Ä‡e nastaviti karijeru. No nema Å¾urbe jer dok se ne snaÄ‘u Å¡est mjeseci Ä‡e primati punu plaÄ‡u, a sljedeÄ‡ih Å¡est pola.I tu je odredbu Vlada Zorana MilanoviÄ‡a htjela promijeniti, ali nije. U Sabor je zasad stiglo 20-ak zahtjeva, ali nisu oni jedini koji Ä‡e iskoristiti to pravo, piÅ¡e HRT, a prenosi Poslovni.hr.

Branko VukÅ¡iÄ‡ viÅ¡e nije saborski zastupnik. Ali Å¾eli iskoristiti pravo na isplatu Å¡est punih i joÅ¡ Å¡est polovica plaÄ‡a.Mislim da sam svoje plaÄ‡e opravdao. Bio sam jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika opÄ‡enito u povijesti Sabora, ne samo ovog mandata, i mislim da mi pripada, kaÅ¾e VukÅ¡iÄ‡. Osim VukÅ¡iÄ‡a joÅ¡ je dvadesetak bivÅ¡ih zastupnika zatraÅ¾ilo isplatu dodatnih plaÄ‡a. Iz Sabora zasad ne otkrivaju o kojim je zastupnicima rijeÄ, ali poruÄuju – nijedan zahtjev joÅ¡ nije rijeÅ¡en.

No ne koriste se samo zastupnici tom povlasticom. Ona se isplaÄ‡uje i bivÅ¡im duÅ¾nosnicima Ureda predsjednika JosipoviÄ‡a.

U dopisu iz ureda predsjednice stoji: Zlatko GareljiÄ‡, SaÅ¡a PerkoviÄ‡, Danja Å iloviÄ‡ KariÄ‡ i Zrinka Vrabec MojzeÅ¡ ostvaruju pravo na pola plaÄ‡e joÅ¡ do 18. veljaÄe 2016. BivÅ¡oj pak savjetnici za gospodarska pitanja Tamari ObradoviÄ‡-Mazal naknada Ä‡e se prestati isplaÄ‡ivati krajem ovog mjeseca, dok Ä‡e je duÅ¾nosnici Milodrag Pralas i Sandra Krvavica primati joÅ¡ nekoliko mjeseci – prenosi Poslovni.hr.

Å est je mjeseci nakon isteka mandata pravo na isplatu predsjedniÄke plaÄ‡e iskoristio i Ivo JosipoviÄ‡. Htjela je to uÄiniti i vlada na odlasku. Planirali su skratiti rok s 12 na 6 mjeseci – u kojem bi duÅ¾nosnici i dalje dobivali plaÄ‡u. Zakon ipak nisu mijenjali. Nova vlada tek Ä‡e razmatrati tu povlasticu. Zasad najavljuje smanjivanje ministarskih i zastupniÄkih plaÄ‡a za 25 posto. Podsjetimo, prosjeÄna zastupniÄka plaÄ‡a je oko 15 tisuÄ‡a kuna. A prosjeÄna u Hrvatskoj oko 5 tisuÄ‡a – objavljeno je na Poslovni.hr.

foto(izvor)www.sabor.hr

Vincekovo na brijegu Rudan

14. siječnja 2016.

389

Arhiva

Udruga vinogradara i voÄ‡ara MejaÅ¡i iz LjubeÅ¡Ä‡ice organizira proslavu Vincekovog na brijegu Rudan u subotu, 23. sijeÄnja. Na proslavu su pozvani Älanovi udruge i mjeÅ¡tani.

Okupljanje sudionika bit Ä‡e u 12.40 na parkiraliÅ¡tu iza caffe bara Europa. U 13 sati poÄinje obilazak predviÄ‘enih punktova i klijeti koji zavrÅ¡ava u 16 sati ceremonijom rezidbe vinograda. Proslava zavrÅ¡ava domjenkom uz domaÄ‡u kapljicu i domaÄ‡u glazbu.

www.vzaktualno.hr

U subotu poÄinje kvartovsko prvenstvo u Petrijancu

14. siječnja 2016.

294

Arhiva

OpÄ‡ina Petrijanec po 9. put organizira tradicionalno “Kvartovsko dvoransko prvenstvo u malom nogometu” u kojem sudjeluju domaÄ‡i deÄki iz opÄ‡ine, a s ciljem promicanja zdravog Å¾ivota, sporta i druÅ¾enja.

Organizatori su najavili da prvenstvo poÄinje ove subote 16. SijeÄnja u 15 sati. Utakmice 16 momÄadi igrat Ä‡e se narednih tjedana subotom i nedjeljom u terminu od 15 do 19 sati.

www.vzaktualno.hr

Potrebna rekonstrukcija 40 % niskonaponske mreÅ¾e

14. siječnja 2016.

223

Arhiva

JuÄer je u OpÄ‡ini Cestica odrÅ¾an sastanak naÄelnika s direktorom Elektre VaraÅ¾din, Zvonkom RoÅ¾mariÄ‡em, i rukovoditeljem pogonskog ureda Vinica, Å½arkom RodeÅ¡om. Raspravljalo se o stanju niskonaponske mreÅ¾e u naseljima OpÄ‡ine Cestica. UtvrÄ‘eno je kako je potrebno rekonstruirati 40 % niskonaponske mreÅ¾e.

Naglasak na izvoÄ‘enju radova odnosno zavrÅ¡etku rekonstrukcije niskonaponske mreÅ¾e bit Ä‡e u naselju KriÅ¾ovljan RadoveÄki. Sredstva za rekonstrukciju niskonaponske mreÅ¾e osigurao je HEP ODS d.o.o., dok sredstva za postavljanje javne rasvjete osigurava OpÄ‡ina Cestica. Rasvjetna tijela za ovu dionicu veÄ‡ su nabavljena tijekom 2015. godine, a zavrÅ¡etak radova oÄekuje se sredinom travnja ove godine, informacije su iz opÄ‡inske uprave.

www.vzaktualno.hr

Prijedlozi dobitnika stipendija za akademsku 2015./2016. godinu

14. siječnja 2016.

375

Arhiva

Povjerenstvo za stipendije Grada Novog Marofa razmotrilo je pristigle prijave na NatjeÄaj za dodjelu stipendija Grada Novog Marofa za akademsku 2015./2016. godinu, koji je objavljen na sluÅ¾benim stranicama Grada Novog Marofa i na oglasnoj ploÄi Grada Novog Marofa 14. prosinca 2015. godine.

Nakon razmatranja svih pristiglih prijava na NatjeÄaj, Povjerenstvo utvrÄ‘uje i objavljuje prijedlog Liste kandidata za dodjelu stipendija Grada Novog Marofa, kako slijedi:

A) PO SOCIJALNOM PROGRAMU

1. Filip VolariÄ‡, KrÄ 147

2. Martina Fotak, Orehovec 52

3. Viktorija Kopjar, OÅ¡trice 128 b

4. Tomislav Kopjar, OÅ¡trice 128 b

5. Anja Pernar, Strmec RemetineÄki 57 b

6. Ana DreÅ¾njak, ZavrÅ¡je Podbelsko 128

7. Valentina MeÅ¡triÄ‡, Orehovec 21

8. Nikola TurkoviÄ‡, Remetinec 173 a

9. Marina Å epoviÄ‡, KljuÄ, V. ÄŒolje 51

10. Martin VukaloviÄ‡, Remetinec 8

11. Mateja JenkaÄ, KljuÄ, V. ÄŒolje 8

12. Lucija Å½uti, MoÅ¾Ä‘enec 46 a

13. Jasmina Å tefan, MakojiÅ¡Ä‡e Donje 128

14. Magdalena VukaloviÄ‡, Remetinec 8

15. Tomislav JakopÄiÄ‡, MaÄ‘arevo 195

B) ZA NADARENE STUDENTE

1. Viktorija PisaÄiÄ‡, Novi Marof , ZagrebaÄka 7

2. Franjo Josip Marelja, Novi Marof, VaraÅ¾dinska 2

3. Matej Maltar, Novi Marof, Vladimira Nazora 11

4. Martin Trubelja, KljuÄ, V. ÄŒolje 82

5. Katarina Kopjar, Remetinec 100

6. Josip Å afran, Novi Marof, K. Tomislava 9

7. Tihana Rabuzin, Novi Marof, KalniÄka 3

8. Marko BiÅ¡kup, ZavrÅ¡je Podbelsko 73 A

9. Petar Lusavec, MaÄ‘arevo 17

10. Doroteja MeÅ¡triÄ‡, PreseÄno 45

11. Ivona StriÄak, Novi Marof, Zagorska 81 c

12. David OÅ¡trek, Donje MakojiÅ¡Ä‡e 16

13. Amalija PuÅ¡kadija, Remetinec 97

14. Lorena MeÅ¡triÄ‡, MoÅ¾Ä‘enec 183

15. Sofija PetriÄ‡, OÅ¡trice 126

Sukladno Älanku 16. Odluke o stipendijama Grada Novog Marofa, prijedlog jedne i druge Liste objavljen je na oglasnoj ploÄi Grada Novog Marofa i sluÅ¾benim stranicama Grada dana 14. sijeÄnja 2016.

Eventualne pismene prigovore kandidati mogu podnijeti gradonaÄelniku u roku od 8 dana od dana objavljivanja prijedloga Lista, navedeno je na internetskim stranicama Grada Novog Marofa.

www.vzaktualno.hr

LijeÄnici na specijalizaciji iz hitne medicine za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju

14. siječnja 2016.

498

Arhiva

VaraÅ¾dinska Å¾upanija vodi brigu o struÄnosti lijeÄniÄkih kadrova kao vaÅ¾noj karici stabilnosti zdravstvenog sustava VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Jedna od mjera je i godiÅ¡nji radni sastanak s lijeÄnicama na specijalizaciji. U prostorijama Zavoda za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije odrÅ¾an je godiÅ¡nji struÄni i radni sastanak s lijeÄnicama koje se nalaze na specijalizaciji iz hitne medicine za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, kako bi se uz struÄne teme vezane uz odvijanje samih specijalizacija, ukazalo na mjere i vaÅ¾nost uvjeta za rad i zadrÅ¾avanja lijeÄnika u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. Sastanak je sazvala ravnateljica Zavoda Jasminka BegiÄ‡, a odazvale su se lijeÄnice Mihaela LeÅ¡, dr. med., Maja Svetec, dr. med., Marija PleÅ¡e, dr. med. i Marta LukaÄeviÄ‡, dr. med.

Sastanku je nazoÄio i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡, zaduÅ¾en za resor zdravstvene zaÅ¡tite i socijalne skrbi, koji je istaknuo kako ovakvom specijalizacijom ljudi dobivaju znanja koja Ä‡e tijekom radnog vijeka provoditi te u hitnim sluÄajevima spaÅ¡avati Å¾ivote.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija i Å¾upanijski Zavod za hitnu medicinu izvrsno suraÄ‘uju, a briga o ljudima je kvalitetna. Bitno nam je Å¡to mladi lijeÄnici ostaju u Hrvatskoj i to Å¡to su lijeÄnice odabrale specijalizaciju baÅ¡ iz podruÄja hitne medicine, Å¡to Ä‡e ovdje provesti dobar dio karijere,a Å¡to je jamstvo stabilnosti Zavoda za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije i kvalitete usluge koja se pruÅ¾a naÅ¡im graÄ‘anima – naglasio je KiÅ¡iÄ‡ te dodao kako se nastavlja edukacija stanovniÅ¡tva Å¾upanije kako se hitna sluÅ¾ba ne bi pozivala u trenucima kada to nije potrebno veÄ‡ u hitnim situacijama kada je Å¾ivot ugroÅ¾en. Naglasio je da se projektom â€žÅ to trebate znati o hitnoj medicinskoj sluÅ¾bi“ uspjelo smanjiti dolaske na Hitnu, s 30 na 21 tisuÄ‡u i stvorilo adekvatne uvjete za zbrinjavanje Å¾ivotno ugroÅ¾enih pojedinaca na podruÄju naÅ¡e Å¾upanije.

Suradnja i praÄ‡enje potreba lijeÄnika je doprinos njihovom zadrÅ¾avanju na naÅ¡em podruÄju. IzvanbolniÄka hitna medicinska sluÅ¾ba stalno se susreÄ‡e s velikim brojem odlazaka i dolazaka mladih lijeÄnika jer u pravilu nemaju namjeru odluÄiti se za rad na toj razini zdravstvene zaÅ¡tite nego se odluÄuju za bolniÄke specijalizacije. Za sada naÅ¡ ZHM VÅ½ svojom organizacijom rada i uvjetima rada osigurava potreban broj lijeÄnika za rad u izvanbolniÄkoj HMS.

Programom Zavoda odreÄ‘uje se provoÄ‘enje postupaka i radnji kojima je cilj poslovanje s uravnoteÅ¾enim prihodima i rashodima kao i racionalizacija poslovanja uz zadrÅ¾avanje razine opsega i vrste zdravstvene zaÅ¡tite i kvalitete pruÅ¾anja zdravstvene usluge u interesu graÄ‘ana i pacijenata Å½upanije. Kako bi Å¡to kvalitetnije pruÅ¾ali usluge hitne medicinske sluÅ¾be djelatnici se stalno struÄno usavrÅ¡avaju, a u Å¡to spadaju i specijalizacije (seminari, teÄajevi treninzi, Å¡kola hitne medicine i sl.) te treninzi i teÄajevi u Nastavnom centru Zavoda, istaknula je na sastanku ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije Jasminka BegiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

300.000 kuna varaÅ¾dinskoj pedijatriji za EEG ureÄ‘aj

14. siječnja 2016.

292

Arhiva

U varaÅ¾dinskoj OpÄ‡oj bolnici danas je predsjednik Uprave PBZ Card Mislav BlaÅ¾iÄ‡ uruÄio donaciju PBZ grupe sanacijskom upravitelju bolnice Mladenu Smoljancu i voditeljici Odjela za pedijatriju NataÅ¡i MesariÄ‡ AntonÄiÄ‡. U projektu “ÄŒinim dobro svaki dan” iznosom od 298.999,75 kuna omoguÄ‡ena je kupnja EEG ureÄ‘aja.

– UreÄ‘aj Ä‡e nam uvelike pomoÄ‡i u dijagnosticiranju i praÄ‡enju neuroriziÄne djece. Te djece je od 10 do 15 % na svu roÄ‘enu djecu. Jako je vaÅ¾no rano ih poÄeti intenzivno pratiti da ima Å¡to manje posljedica. Imali smo aparat koji je veÄ‡ gotovo deset godina star, ali ovaj je puno bolji i moderniji – rekla je MesariÄ‡ AntonÄiÄ‡. ProÅ¡le je godine pregledano 1633 djece i napravljeno 1067 EEG snimanja, a 153 djece bilo je neuroriziÄno.

Sanacijski upravitelj varaÅ¾dinske bolnice dodao je da je donacija u visini koju si bolnica sama ne bi mogla priuÅ¡titi.

– Donacije velikim dijelom omoguÄ‡avaju nadstandard. Bolnice imaju jedan svoj nivo na kojem se same mogu opskrbljivati aparatima, a do ovih moÅ¾emo doÄ‡i uz pomoÄ‡ donatora – kazao je Smoljanec.

– Putem American Express kartice sa srcem prikupljamo sredstva koja doniramo u ovakve svrhe. Ministarstvo zdravlja odreÄ‘uje prioritete odnosno bolnice koje u ovom trenutku najviÅ¡e trebaju ovakvu donaciju. Nastojimo pomagati i biti prisutni u svim krajevima Hrvatske. U VaraÅ¾dinu joÅ¡ nismo bili u sklopu ovog projekta u kojem je prikupljeno viÅ¡e od Å¡est milijuna kuna i donirano 19 bolnica – rijeÄi su predsjednika Uprave PBZ Carda koji je podsjetio da se â€žpeglanjem“ American Express kartice sa srcem svaki dan Äini dobro.

Na danaÅ¡njoj sveÄanosti u varaÅ¾dinskoj bolnici bila je i pomoÄ‡nica ministra zdravlja NataÅ¡a ZoriÄ‡ koja je istaknula vaÅ¾nost ovakvog ureÄ‘aja te zahvalila donatoru na 19. donaciji hrvatskim bolnicma.

Zadovoljni Å¡to je donacija stigla u bolnicu u Gradu – prijatelju djece bili su i varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ te zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡.

Podsjetimo, PBZ grupa pomaÅ¾e dva znaÄajna projekta za dobrobit djece i mladih u Hrvatskoj, “PraÄ‡enje djece s neurorizicima” Ministarstva zdravlja te “Za bolji Å¾ivot djece u domovima socijalne skrbi” Ministarstva socijalne politike i mladih tako da za svaku transakciju koja je napravljena American Express karticom sa srcem donira po jednu kunu za ova dva projekta, u omjeru 50:50. OpÄ‡a bolnica VaraÅ¾din ukljuÄena je u projekt “PraÄ‡enje djece s neurorizicima”.

www.vzaktualno.hr

IskljuÄiv krivac za prijevremene izbore je HDZ

14. siječnja 2016.

266

Arhiva

Iz OpÄ‡inske organizacije HNS-a Cestica javili su se priopÄ‡enjem koje prenosimo u cijelosti:

â€žS obzirom na niz neistinitih navoda koje su na tadaÅ¡njoj konferenciji za medije izrekli vijeÄ‡nici HDZ-a i nezavisne liste BistroviÄ‡ iz opÄ‡ine Cestica, u nastavku Å¡aljemo izjavu predsjednika PodruÅ¾nice HNS-a Mirka Korotaja:

– Cestica je poznata po EU projektima kojih smo do sada proveli desetak i nekome oÄito smeta stalni razvoj opÄ‡ine. NaÅ¡a bivÅ¡a partnerska strana odluÄila je zaustaviti razvoj Cestice i Å¾ao mi je Å¡to imaju takav stav koji nikome ne koristi – istaknuo je Korotaj i pojasnio da dug opÄ‡ine nije preko 7 milijuna kuna jer su u okviru toga i sredstva ukupnog iznosa 3,1 milijun kuna za koja su potpisani ugovori s fondovima tako da sredstva dolaze u 2016. godini, a stvarni dug opÄ‡ine je 4 milijuna kuna.

– OÄito je da ne razumiju naÄin financiranja projekata iz Fondova Europske unije, a to je da se oni moraju u fazi provoÄ‘enja financirati iz proraÄuna opÄ‡ine, a da bi se tek nakon zavrÅ¡etka dobio povrat sredstava. To je bio sluÄaj i sa sredstvima iz IPARD programa koja su bila uplaÄ‡ena krajem proÅ¡le godine. Isto Ä‡e se desiti i s projektom DE-PARK za kojeg sredstva oÄekujemo do lipnja ove godine i tada Ä‡e biti vidljivo da realno ne prelazimo nepodmirene obveze preko 4 mil. kuna. To je podnoÅ¡ljivo s obzirom na stalno prijavljivanje i provoÄ‘enje EU projekata – rekao je Korotaj.

U nastavku se osvrnuo i na proces (ne)donoÅ¡enja proraÄuna, o Äemu postoji i prepiska s predsjednikom OpÄ‡inskog vijeÄ‡a g. Lazarom, gdje je vidljivo da je iznio niz neistina:

– Predsjedniku OpÄ‡inskog vijeÄ‡a prvi put sam poslao prijedlog proraÄuna za 2016. godinu sredinom desetog mjeseca proÅ¡le godine. BuduÄ‡i da se nije oÄitovao ni usmeno ni pismeno, poslan mu je ponovno u studenom. Nakon Å¡to se napokon javio sredinom prosinca, otezao je sa sazivanjem sjednice VijeÄ‡a, a nakon Å¡to je sazvana nije bilo nikakvih prijedloga oko izmjena ili dopuna proraÄuna. Sve do same sjednice, na kojoj odjednom predlaÅ¾e 1 amandman na kojem je bilo 17 stavki proraÄuna u iznosu od 3.165.800,00 kuna! Naravno da nije bilo realno da na samoj sjednici uspijem prouÄiti sve stavke amandmana te sam povlaÄenjem proraÄuna dao moguÄ‡nost svima da se usuglasimo oko prijedloga. Dana 29. prosinca uruÄio sam predsjedniku VijeÄ‡a odgovor na amandman gdje sam prihvatio 14 stavki za smanjenje, izmeÄ‘u ostalog i smanjenje plaÄ‡a zaposlenih, no nisam mogao prihvatiti stavke koje bi smanjivale standard graÄ‘anima, pogotovo mladim familijama, a to su â€žNaknade graÄ‘anima i kuÄ‡anstvima na temelju osiguranja i druge naknade“ u kojoj bi se predloÅ¾enim smanjenjem za 224.000,00 kuna smanjilo sufinanciranje smjeÅ¡taja djece u vrtiÄ‡ sa sadaÅ¡njih 550 kuna na 275 kuna, kao i stipendije. Posebno me zbunilo smanjenje stavke za subvencioniranje poljoprivrednicima kod legalizacije gospodarskih zgrada, pa bi tako oni koji su do sad legalizirali plaÄ‡ali po 1 kn/mÂ³, a sada bi plaÄ‡ali 10 kn ili 10 puta viÅ¡e, Å¡to je neprihvatljivo. No, vijeÄ‡nici HDZ-a i nezavisni nisu bili spremni na bilo kakav kompromis, i to je jedini razlog zbog kojeg je doÅ¡lo do nedonoÅ¡enja proraÄuna – pojasnio je Korotaj.

Nadalje, predloÅ¾eno je smanjenje sredstava za 130.000,00 kuna za javnu rasvjetu (stavka â€žRashodi za materijal i energiju“) kao i smanjenje za 573.000,00 kuna u Å¡to ulazi vatrogasna oprema te kapitalne investicije na sportskim objektima, Å¡to je takoÄ‘er bilo neprihvatljivo.

Na kraju je naglasio da je na sjednici OpÄ‡inskog vijeÄ‡a odrÅ¾anoj u rujnu proÅ¡le godine donesena Strategija razvoja opÄ‡ine Cestica za razdoblje 2015-2020., te je zakljuÄio:

– DonoÅ¡enjem Strategije razvoja opÄ‡ine Cestica za razdoblje 2015-2020. koja je na sjednici vijeÄ‡a donesena jednoglasno, oÄekivao sam da Ä‡emo svi zajedno raditi na dobrobiti naÅ¡ih graÄ‘ana i stvaranja joÅ¡ boljih uvjeta i standarda za Å¾ivot. No, sada je oÄito da se ovdje radi o osobnim ambicijama pojedinaca koji veÄ‡ duÅ¾e razdoblje pokuÅ¡avaju na sve moguÄ‡e naÄine omalovaÅ¾iti i umanjiti uspjehe i projekte HNS-a. GraÄ‘ani opÄ‡ine Cestica prepoznali su takve namjere veÄ‡ nekoliko puta na izborima i siguran sam da takvima neÄ‡e dati svoje povjerenje niti u buduÄ‡nosti. Uvjeren sam u joÅ¡ uvjerljiviju pobjedu i na predstojeÄ‡im izborima – zakljuÄio je Mirko Korotaj“, a navodi se u priopÄ‡enju HNS-a Cestica.

www.vzaktualno.hr

Dodijeljeno prvih pet donacija

14. siječnja 2016.

222

Arhiva

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu danas su potpisani ugovori o dodjeli financijskih potpora za odabrane projekte koji doprinose sigurnosti graÄ‘ana i prevenciji kriminaliteta kod mladih osoba. Zaklada za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael raspisala je Javni poziv u ukupnom iznosu od 30.000 kuna.

Financijska su sredstva odobrena Medicinskoj Å¡koli VaraÅ¾din u iznosu od 5.000 kuna za projekt â€žVidim i (ne)reagiram?!“ kao program prevencije vrÅ¡njaÄkog nasilja putem interneta, Srednjoj Å¡koli Novi Marof za projekt â€žUÄinimo mlade pjeÅ¡ake, bicikliste i vozaÄe sigurnijima u cestovnom prometu u Gradu Novom Marofu“ u iznosu od 1.400 kuna, Strojarskoj i prometnoj Å¡koli VaraÅ¾din u iznosu od 7.000 kuna za projekt â€žSprjeÄavanje prometnih nesreÄ‡a s pjeÅ¡acima srednjoÅ¡kolske dobi“, Osnovnoj Å¡koli Ludbreg za projekt â€žSigurno u prometu“ iznos od 5.000 kuna te DruÅ¡tvu za Å¡portsku rekreaciju Salinovec za projekt â€žEdukacija biciklista za poveÄ‡anje uoÄljivosti u cestovnom prometu“ u iznosu od 5.000 kuna.

Ugovore su potpisali upravitelj Zaklade za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ i predstavnici ustanova i udruga koje su prijavili projekte.

– Danas se osjeÄ‡am dvojako. S jedne strane na kraju jednog posla koji je trajao godinu i pol od osnivanja Zaklade do prikupljanja sredstava. S druge strane na poÄetku novog posla jer nakon dodjele prvih sredstava slijedi pravi posao kada Ä‡emo lakÅ¡e prikupljati sredstva i imati ih viÅ¡e na raspolaganju za dodjelu. Projekti su s podruÄja prometne prevencije i jedan s podruÄja spreÄavanja vrÅ¡njaÄkog nasilja. Ako smo uÄinili da jedno dijete doÄ‘e sigurnije u Å¡kolu i da jedno dijete nema posljedice vrÅ¡njaÄkog nasilja, puno smo napravili – rekao je KiÅ¡iÄ‡ i najavio slijedeÄ‡i natjeÄaj sredinom godine te viÅ¡e sredstava jer su se primjerice prikljuÄili Grad VaraÅ¾din i OpÄ‡ina Martijanec te neki gospodarski subjekti.

Zaklada za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael osnovana je na inicijativu Policijske uprave varaÅ¾dinske koja veÄ‡ 20 godina radi na prevenciji kriminaliteta.

– Ovo danas u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji nije sluÄajno. I nije to samo rad policije, veÄ‡ suradnja s lokalnom zajednicom. Prevencijom radimo puno viÅ¡e nego represijom. Rad na prevenciji je primarni oblik rada PU varaÅ¾dinske. Ovih pet ugovora je nastavak rada policije i Zaklade koje su dobile nagrade za najbolji projekt za rad s lokalnom zajednicom – rekao je Darko BlaÅ¾i, zamjenik naÄelnik PU varaÅ¾dinske.

U ime dobitnika sredstava za projekte zahvalio je ravnatelj Strojarske i prometne Å¡kole Milan Å½unar.

– Ova sredstva Ä‡e puno znaÄiti. Vrijednost tih projekata bit Ä‡e prepoznata u slijedeÄ‡im godinama. Primjerice, naÅ¡ se projekt tiÄe sigurnosti uÄenika pjeÅ¡aka u Hallerovoj aleji, vrlo prometnoj ulici u VaraÅ¾dinu. VeÄ‡ je proÅ¡le godine na prijedlog Å¡kole izraÄ‘en jedan pjeÅ¡aÄki prijelaz i poboljÅ¡ana rasvjeta, a sada Ä‡emo raditi na svijesti uÄenika o vlastitoj sigurnosti u prometu – rekao je Å½unar.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinske Toplice spremne za fond ruralnog razvoja

14. siječnja 2016.

238

Arhiva

GradonaÄelnica VaraÅ¾dinskih Toplica Goranka Å tefaniÄ‡ sudjelovala je u srijedu naveÄer na sjednici LAG-a Izvor na kojoj se meÄ‘u ostalim raspravljalo o izradi lokalne razvojne strategije za razdoblje 2014-2020. Usvojen je plan da se tijekom sijeÄnja i veljaÄe ove godine izradi SWOT analiza za sve sektore i sve JLS-ove u sklopu LAG-a Izvor.

Nakon toga odrÅ¾at Ä‡e se sastanci sa svim naÄelnicima i gradonaÄelnicima, kao i s vlasnicima OPG-ova ili pak Älanovima udruga, a strategija bi se trebala dovrÅ¡iti do oÅ¾ujka.

Prilikom rasprave na sjednici Å tefaniÄ‡ je istaknula kako je bitno da naÄelnici i gradonaÄelnici budu upoznati sa svim informacijama vezanim za OPG-ove ili udruge koji se javljaju u LAG s interesom za izradu projekata i dobivanje sredstava.

Na sjednici je predstavljena i Mjera 19.2. ruralnog razvoja kroz koju se oÄekuje da bi svaka JLS mogla imati oko milijun kuna na raspolaganju. RijeÄ je o sredstvima namijenjenima za primjerice opremanje vatrogasnih domova ili kulturnih centara ili pak za opremanje djeÄjih igraliÅ¡ta, sportskih objekata.

U Mjeri 19.2 dio sredstava namijenjen je i OPG-ovima, i to za kupnju mehanizacije ili izgradnju silosa, suÅ¡ara i sliÄnih objekata. Å to se tiÄe VaraÅ¾dinskih Toplica veÄ‡ sada je dokumentacija za prijavu pojedinih projekata za tu mjeru u visokoj fazi pripremljenosti.

www.vzaktualno.hr