veljača 2016. – Stranica 10

Danska – mala zemlja velikih moguÄ‡nosti

26. veljače 2016.

162

Trenutno se u svijetu Äak 5 milijuna studenata Å¡koluje izvan svoje zemlje, a mnogi od njih biraju upravo malu skandinavsku zemlju poznatu po izvrsnosti i iznimno naprednom obrazovnom sustavu. Å½elite li saznati zaÅ¡to, zakoraÄite i Vi u svijet Å¡kolovanja u inozemstvu!

Danska i ove godine otvora vrata mladima iz Hrvatske i nudi moguÄ‡nost besplatnog studija bez dobnog ograniÄenja. Da, dobro ste proÄitali, studij u Danskoj je besplatan, a prijave traju do 15. 3. 2016. godine.

ZaÅ¡to studirati u Danskoj? Osim besplatnog studiranja, moÅ¾ete odabrati preko 500 razliÄitih studijskih programa na engleskom jeziku. VisokoÅ¡kolsko obrazovanje u Danskoj objedinjuje tradicionalna predavanja i vjeÅ¾be radom na individulanim projektima, debatiranjem, rjeÅ¡avanjem problema, uÄenjem iz konkretnih poslovnih primjera i struÄnom praksom. Kao takvo, obrazovanje u Danskoj potiÄe kreativnost, inovativnost, analitiÄnost i kritiÄko razmiÅ¡ljanje. Uz diplomu preddiplomskog studija svaki student Ä‡e imati barem 6 mjeseci radnog iskustva u struci koje Ä‡e steÄ‡i u tvrtkama u Danskoj, Europskoj Uniji ili Å¡ire, a u pronalasku prakse pomaÅ¾e mu i fakultet. Uz studij u Danskoj moÅ¾ete i raditi, a minimalna satnica je oko 100 kuna. Ukoliko redovito studirate i radite tijekom cijele godine 40 do 60 sati mjeseÄno, imate pravo na drÅ¾avnu potporu u iznosu od oko 5.000 kn mjeseÄno. Drugim rijeÄima, osim besplatnog studiranja, u Danskoj moÅ¾ete zaraditi desetak tisuÄ‡a kuna mjeseÄno za svoje troÅ¡kove. Za sve koji se Å¾ele zaposliti u Danskoj nakon diplome neophodno je da nauÄe danski jezik, a svim stranim studentima dostupni su besplatni teÄajevi danskog.

BHV Education je prva hrvatska organizacija na podruÄju Å¡kolovanja u inozemstvu, koja veÄ‡ 22 godine upuÄ‡uje mlade iz cijele regije na razliÄite obrazovne programe u Europu, SAD, Kanadu i Australiju. Unazad 4 godine, od pridruÅ¾ivanja Hrvatske Europskoj uniji, savjetovali smo i upisali preko 100 polaznika iz svih dijelova Hrvatske na razliÄite studijske programe u Danskoj. NajveÄ‡i interes Hrvati su pokazali za programima vezanima za informacijske tehnologije, razliÄite vrte inÅ¾enjeringa, energetike, biznisa, turizma, dizajna i arhitekture. NaÅ¡i polaznici mogu izabrati izmeÄ‘u 8 fakulteta koji su locirani u svim dijelovima Danske. U sklopu savjetovanja pripremamo i prevodimo cjelokupnu dokumentaciju, obavljamo operativni dio prije odlaska i meÄ‘usobno povezujemo polaznike. Svake godine biljeÅ¾imo sve veÄ‡i broj polaznika, a na pitanje zaÅ¡to ih privlaÄi Danska studenti najÄeÅ¡Ä‡e odgovaraju da im se sviÄ‘a odnos izmeÄ‘u profesora i studenata, praktiÄan rad u sklopu samog studija i Å¾ivot sa studentima iz cijelog svijeta. Odlazak na studij u inozemstvo baÅ¡ kao bilo koje drugo putovanje, inspirirat Ä‡e vas da vidite stvari na novi naÄin. Pozivamo vas da studirate u Danskoj i ostvarite izvrsne temelje za vaÅ¡u buduÄ‡u karijeru.

PriÄe BHV Education polaznika:

“Upoznala sam ljude iz razliÄitih dijelova svijeta s kojima se redovito zabavljam, izlazim i privikavam na danske obiÄaje te iz iskustva mogu potvrditi da je Danska najsretnija zemlja svijeta jer nam smijeha ni u kojem trenutku ne nedostaje.”

Sara JeleniÄ‡, XVI. Gimnazija, Zagreb

Marketing Management, Zealand Institute of Business and Technology, Roskilde

“Nakon godine dana Å¾ivota u Aalborgu, jednu stvar mogu sa sigurnoÅ¡Ä‡u izjaviti: isplatilo se. Naravno, to nipoÅ¡to ne znaÄi da je bilo lako! S profesorima se moÅ¾ete Å¡aliti i iÄ‡i na kave, a predavanja vas pripremaju za posao nakon fakulteta i ne gubi se vrijeme na â€žbeskorisnu“ teoriju. Ja studiram web dizajn i umjesto da uÄim o izradi web stranica, ja ih izraÄ‘ujem kroz mnogobrojne projekte.”

Marin BorovÄiÄ‡, IV. Gimnazija, Split

Multimedia Design and Communication, University College of Northern Denmark, Aalborg

â€žPreporuÄila bih danski naÄin studiranja, jer prije svega priprema studente za stvarni Å¾ivot i rad nakon fakulteta. Raspored predavanja se zna mjesecima unaprijed i baÅ¡ je zato dosta lako uskladiti faks, posao i teÄajeve danskog. Uz sve to uvijek mi ostaje dovoljno vremena za druÅ¾enje s prijateljima s faksa i putovanja.“

Karla KrejÄir, IV. Gimnazija, Zagreb

Hospitality and Tourism Management, Copenhagen Business Academy, Copenhagen

â€žUkoliko razmiÅ¡ljate o studiranju u inozemstvu, toplo Vam preporuÄujem ovu malu, ali slatku zemlju Vikinga.“

Borna TubiÄ‡, XVI. Gimnazija, Zagreb

Marketing Management, Zealand Institute of Business and Technology, Roskilde

“Studiranje je besplatno, a profesori na predavanja dolaze nasmijeÅ¡eni. PreporuÄio bih ovaj studij svakome jer je nezaboravno iskustvo, stvoriÅ¡ mreÅ¾u prijatelja za kasnije, imaÅ¡ diplomu s kojom puno lakÅ¡e naÄ‘eÅ¡ posao u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje!“

Luka LeÄiÄ‡, XI. Gimnazija, Zagreb

Architectural Technology and Construction Management, University College of Northern Denmark, Aalborg

www.vzaktualno.hr

Sveti Martin, Europljanin

26. veljače 2016.

148

U povodu obiljeÅ¾avanja 1700. godiÅ¡njice roÄ‘enja sv. Martina, pod okriljem VijeÄ‡a Europe i Instituta europskih kulturnih itinerara, provodi se projekt pod nazivom â€žSv. Martin, Europljanin, simbol dijeljenja s drugima, zajedniÄka vrijednost“, u kojemu sudjeluje i Hrvatska. O spomenutome projektu vezanome uz kult toga popularnoga sveca govorit Ä‡e se i na predavanju u sklopu â€žSrijede u Muzeju“, koja je na rasporedu 2. oÅ¾ujka.

Tom prigodom krÅ¡Ä‡anskoga sveca Martina, â€žvojnika na silu, biskupa po duÅ¾nosti, a monaha po izboru“, umjesto uvrijeÅ¾ene asocijacije na â€žkrÅ¡tenje“ moÅ¡ta i peÄenu gusku, predstavit Ä‡e se kroz dimenziju nematerijalne baÅ¡tine, na Äijim se temeljima razvija ideja graÄ‘anskoga dijeljenja kao posebnoga oblika europskoga prosvjeÄ‡ivanja i odgovornosti prema zajedniÄkim dobrima. Usto, posebno Ä‡e se skrenuti pozornost na revalorizaciju njegova kulta, koja se poÄetkom ovoga stoljeÄ‡a provodi kroz djelovanje Kulturnih centara sv. Martina diljem Europe, a jedno od obiljeÅ¾ja projekta je i tzv. stopa sv. Martina, koja je na 12 mjesta postavljena i u Hrvatskoj.

Predavanje je pripremila prof. dr. sc. Antonija Zaradija KiÅ¡, znanstvena savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i redovita profesorica na Hrvatskim studijima SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu te znanstvena savjetnica za Hrvatsku u Europskom kulturnom centru sv. Martin iz Toursa. Suorganizator programa je Francuski klub VaraÅ¾din.

Predavanje se odrÅ¾ava u palaÄi Herzer od 19 sati, a ulaz je besplatan.

www.vzaktualno.hr

„Portret Å¾ene“ Mirjane VuliÄ‡ Zajec

26. veljače 2016.

124

Akademska slikarica Mirjana VuliÄ‡ Zajec predstavit Ä‡e se varaÅ¾dinskoj publici povodom Dana Å¾ena. Prigodnom izloÅ¾bom â€žPortret Å¾ene“, koja Ä‡e biti otvorena u subotu, 5. oÅ¾ujka, u 11 sati u Muzeju anÄ‘ela, slikarica Ä‡e pokazati kako doÅ¾ivljava susret s modelom. 17 portreta u raznim tehnikama dio su stvaralaÅ¡tva slikarice Mirjane VuliÄ‡ Zajec, a nastali su izmeÄ‘u 1972. i 2008. godine.

O izloÅ¾bi sama umjetnica istiÄe: â€žDo sada sam ostvarila viÅ¡e od trideset samostalnih izloÅ¾bi grafika, crteÅ¾a, monotipija, oslikanih objekata, ulja te sudjelovala na mnogim skupnim, od kojih je velik broj bio namijenjen u dobrotvorne svrhe. U Muzeju anÄ‘ela u VaraÅ¾dinu, u Äast svim Å¾enama, a prigodom MeÄ‘unarodnog dana Å¾ena, 8. oÅ¾ujka, izlaÅ¾em sedamnaest portreta Å¾ena u razliÄitim tehnikama (monotipija, crteÅ¾ perom i crteÅ¾ olovkom kombinirano laviranim tuÅ¡em i akvarelom te ulje na kartonu i platnu).“

U svojoj bogatoj karijeri umjetnica je radila kao nastavnica likovnog odgoja u Zagrebu, a potom se preselila u Vukovar, gdje se, meÄ‘u ostalim, bavila organiziranjem i likovnih postava izloÅ¾bi te pisanjem osvrta o umjetnicima i likovnim dogaÄ‘anjima. Od kraja 90-ih do danas Mirjana VuliÄ‡ Zajec Å¾ivi i radi na relaciji Å vicarska – Hrvatska.

IzloÅ¾ba Ä‡e biti dostupna za razgledavanje do 20. oÅ¾ujka, u radno vrijeme Muzeja anÄ‘ela.

www.vzaktualno.hr

Pripreme za izloÅ¾bu vina

26. veljače 2016.

144

Pripreme za ovogodiÅ¡nju izloÅ¾bu vina VINEA 2016 koju organizira Udruga vinogradara Vinea iz Vinice pod pokroviteljstvom OpÄ‡ine Vinica bliÅ¾e se kraju. S radom danas zavrÅ¡ava ocjenjivaÄki sud sastavljen od istaknutih enologa. Slijedi izrada kataloga izloÅ¾be. Ove su godine vinogradari za IzloÅ¾bu vina VINEA 2016 prijavili 305 uzoraka mijeÅ¡anih i sortnih vina.

IzloÅ¾ba vina Ä‡e se odrÅ¾at Ä‡e se u subotu, 5. oÅ¾ujka, a otvorenje Ä‡e biti u 12 sati u velikoj dvorani u zgradi OpÄ‡ine Vinica. Za vrijeme trajanja izloÅ¾be moÄ‡i Ä‡e se degustirati sva nagraÄ‘ena i izloÅ¾ena vina.

ZasluÅ¾ena odliÄja podijeliti Ä‡e se vinogradarima na Vinskom balu koji Ä‡e se odrÅ¾ati u subotu, 12. oÅ¾ujka, s poÄetkom u 19 sati, a cijena ulaznice je 100 kuna. U cijenu su ukljuÄeni veÄera s piÄ‡em te glazba.

www.vzaktualno.hr

PridruÅ¾ila se i Srednja škola Ludbreg

26. veljače 2016.

164

Hrvatski savez za rijetke bolesti u nedjelju 21. veljaÄe zapoÄeo je meÄ‘unarodnu inicijativu ‘Zagrli za Guinness, zagrli za rijetke’ kojom Ä‡e pokuÅ¡ati oboriti svjetski rekord u broju prikupljenih fotografija zagrljaja i tako kreirati najveÄ‡i online album fotografija na svijetu. Akciji se u petak prikljuÄila i Srednja Å¡kola Ludbreg.

– Povodom MeÄ‘unarodnog dana rijetkih bolesti koji se obiljeÅ¾ava 29. veljaÄe pokrenuta je ova akcija. Cilj joj je upoznati i podiÄ‡i svjesnost javnosti o potrebama i problemima oboljelih od rijetkih bolesti. U akciji Ä‡e se u kako ga nazivaju Tjedan zagrljaja pokuÅ¡ati skupiti viÅ¡e o 108.121 fotografije koliko iznosi sadaÅ¡nji rekord – najavila je Ivana PomahaÄ, profesorica u Srednjoj Å¡koli Ludbreg.

Fotografije moraju biti snimljene u razdoblju od 21.veljaÄe do 27.veljaÄe te takoÄ‘er u tom tjednu i objavljene na posebnoj web stranici hugforrare.com ili poslane putem Facebook aplikacije koja je aktivna od poÄetka kampanja.

U Hrvatskoj prema procjenama viÅ¡e od 250 tisuÄ‡a osoba boluje od neke rijetke bolesti. Rijetke bolesti su one koje se javljaju u manje od petoro pojedinaca na 10.000 stanovnika, a u Europi od njih boluje oko 6 do 8 posto ukupne populacije.

www.vzaktualno.hr

Policajci su supaÄ!!!

26. veljače 2016.

158

Vikali su to razdragani maliÅ¡ani III. osnovne Å¡kole ÄŒakovec ispred platoa njihove Å¡kole, gdje se juÄer neÅ¡to iza podneva okupilo silno mnoÅ¡tvo djece, policajaca, uÄitelja, Å¾upanijskih i gradskih duÅ¾nosnika, prolaznika koji su se svi redom grlili.

Policijski sluÅ¾benici dijelili su plave balone, mini poruke o â€žbesplatnim zagrljajima“ i preventivne materijale (broÅ¡ure, letke). Svi su oni masovne zagrljaje poklonili obiljeÅ¾avanju Dana rijetkih bolesti pa su na taj su naÄin dali svoj obol meÄ‘unarodnoj kampanji povodom spomenutog dana.

– Drago mi je Å¡to se MeÄ‘imurska Å¾upanija priklonila ovoj akciji, pogotovo ispred Å¡kole i u suradnji s PU meÄ‘imurskom, koja inaÄe preventivno djeluje kada su u pitanju naÅ¡i najmlaÄ‘i. Akcija ima veliki edukativni karakter zbog toga Å¡to na ovaj naÄin senzibiliziramo naÅ¡e najmlaÄ‘e za to da i njihovi vrÅ¡njaci te mnogi odrasli imaju odreÄ‘ene zdravstvene probleme, a u ovoj akciji se radi o rijetkim bolestima – istaknula je doÅ¾upanica MeÄ‘imurske Å¾upanije, Sandra Herman.

– S obzirom da se ovih dana obiljeÅ¾ava Dan rijetkih bolesti mi smo odluÄili preventivno podrÅ¾ati ovu aktivnost i tom humanom gestom zagrljaja dati znaÄaj druÅ¾enju s djecom, najranjivijima – rekao je naÄelnik PU meÄ‘imurske, Krunoslav GosariÄ‡.

Akciju su svesrdno podrÅ¾ali ravnateljica III. osnovne Å¡kole, NataÅ¡a Hajdinjak i proÄelnik Upravnog odjela za druÅ¡tvene, protokolarne i europske poslove Grada ÄŒakovca, David Vugrinec.

Ove godine Hrvatski savez za rijetke bolesti odluÄio je proÅ¡iriti akciju te je podnio prijavu za obaranje Guinnessovog rekorda u broju prikupljenih fotografija zagrljaja objavljenih u online albumu.

Sve Å¡to trebate uÄiniti je da zagrlite osobu i snimite fotografiju, a potom je postavite na web platformu https://hugforrare.com. Akcija “Zagrli za rijetke bolesti” (“Hug For Rare”) traje od 21. do 27. veljaÄe.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinci na najveÄ‡em obrtniÄkom sajmu

26. veljače 2016.

205

Predsjednik ObrtniÄke komore VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Mario Milak, zajedno s predsjednikom ObrtniÄke komore Zagreb, Mirzom Å abiÄ‡em, i predsjednikom udruÅ¾enja obrtnika Grada Zagreba, Antunom Trojnarom, prisustvuje najveÄ‡em obrtniÄkom sajmu u Europi, IHAM MÃ¼nchen 2016.

Sajam je otvoren u srijedu, trajat Ä‡e do utorka i tradicionalno Ä‡e ugostiti izlagaÄe iz 60 zemalja svijeta, meÄ‘u kojima Ä‡e biti i hrvatski izlagaÄi, a takoÄ‘er i izlagaÄi iz VaraÅ¾dina i okolice. Sajam predstavlja najnovija tehnoloÅ¡ka dostignuÄ‡a obrtniÅ¡tva i prateÄ‡e industrije, a nudi i najnovije ideje i poslovna rjeÅ¡enja obrtnicima.

www.vzaktualno.hr

OreškoviÄ‡ napao MilanoviÄ‡evu Vladu

26. veljače 2016.

145

“Situacija je vrlo ozbiljna, izgubili smo Äetiri godine, nismo vidjeli rezultate bivÅ¡e Vlade i danas nam prijeti postupak korektivnih mjera. Hrvatska bi mogla biti prva zemlja kojoj prijete takve mjere. Danas sam predstavio EK naÅ¡ plan i naÅ¡ fokus je da se smanji dug, poveÄ‡aju investicije, smanji deficit i broj nezaposlenih”, kazao je premijer OreÅ¡koviÄ‡ nakon sastanka s potpredsjednikom Europske komisije Dombrovskisom, piÅ¡e Indeks.hr.

OreÅ¡koviÄ‡ dodaje da je EK jasno dala do znanja da stvari na papiru nisu dovoljne i da se treba krenuti u reforme. “Ova vlada neÄ‡e priÄati, nego Ä‡emo raditi“, poruÄio je OreÅ¡koviÄ‡. “DanaÅ¡nji rezultati pokazuju da situacija nije dobra, rast je manji od oÄekivanog. Mi vjerujemo da Ä‡emo taj rast ubrzati”, komentirao je OreÅ¡koviÄ‡.

Potpredsjednik EK Dombrovskis je zahvalio OreÅ¡koviÄ‡u te kazao da EK pozdravlja najave nove Vlade. “Htio bih vam zahvaliti na spremnosti koju ste pokazali na provoÄ‘enju reformi na produktivnom sastanku koji smo upravo odrÅ¾ali”, kazao je. Dodao je da Europska komisija danas objavljuje novo izvjeÅ¡Ä‡e. “Å to se tiÄe situacije u Hrvatskoj, oÄekujemo rast od 2,1 posto BDP-a ove i sljedeÄ‡e godine i lagani pad nezaposlenosti, ali ima puno izazova na kojima se joÅ¡ treba raditi”, kazao je Dombrovskis. Dodao je da je veliki problem i dalje nezaposlenost, kao i visoka razina javnog i privatnog duga. “Problem je odljev radne snage i mali broj novootvorenih radnih mjesta”, dodao je potpredsjednik Europske komisije.

ProÅ¡le godine EK je procijenila da se Hrvatska suoÄava s gospodarskim problemima i makroekonomskim neravnoteÅ¾ama te izdala Å¡est naputaka, za koje kaÅ¾e da je Hrvatska samo djelomiÄno ispunila. “To se odnosi na naputke o fiskalnom okviru, reforme mirovinskog sustava, rashode proraÄuna, reformu trÅ¾iÅ¡ta rada – na svim tim podruÄjima reforme nisu provedene na zadovoljavajuÄ‡ naÄin, jedino na podruÄju rjeÅ¡avanja nesolventnosti poduzeÄ‡a”, kazao je. Dodaje da cilj smanjenja deficita nije ostvaren u 2015. godini, iako Ä‡e se rezultati znati tek u travnju ove godine. “Sada je pitanje kako djelovati da se rijeÅ¡e ti problemi. Ohrabreni smo sastankom jer vidimo da se nova vlada spremna suoÄiti s problemima i rijeÅ¡iti te probleme”, zakljuÄuje potpredsjednik Europske komisije.

Å to se tiÄe fiskalne strane, kaÅ¾e, zadovoljan je Å¡to je Vlada odluÄila da Ä‡e deficit smanjiti na manje od 3 posto ove godine. “Traju pregovori izmeÄ‘u Vlade i Europske komisije i Komisija je spremna pruÅ¾iti tehniÄku pomoÄ‡ Hrvatskoj, koja Ä‡e se odnositi na pomaganje u provoÄ‘enju reformi i koriÅ¡tenju novca iz EU fondova”, kaÅ¾e.

Å to se tiÄe korektivnih mjera, Dombrovskis je kazao kako viÅ¡e nije dovoljno pratiti samo fiskalne mjere. “Sada viÅ¡e ne pratimo odreÄ‘enu zemlju po Å¡est kriterija, veÄ‡ po Äetiri kriterija po kojima odluÄujemo trebaju li odreÄ‘enoj zemlji korektivne mjere. Bez obzira na to u koju Ä‡e se kategoriju svrstati Hrvatsku, mora biti jasno da Ä‡e se provoditi adekvatne strukturalne mjere”, kazao je Dombrovskis.

www.vzaktualno.hr

„Reforma javne uprave da, teritorijalni preustroj ne“

26. veljače 2016.

150

VaraÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar, meÄ‘imurski Matija Posavec, krapinsko-zagorski Å½eljko Kolar, bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs i Å¡ibensko-kninski Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice Å¾upanija, sudjelovali su na panel diskusiji “Å½upanije – poticatelji lokalnog poduzetniÅ¡tva“. OdrÅ¾ana je u sklopu “Poslovnog uzleta grada VaraÅ¾dina”, u organizaciji Poslovnog dnevnika, Grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije, u varaÅ¾dinskoj sportskoj dvorani na Dravi.

Å½upan Å tromar uvodno je naglasio da su VaraÅ¾dinska Å¾upanija i sjever Hrvatske podruÄja s razvijenim gospodarstvom i brzom upravom. Problem je u niskoj prosjeÄnoj plaÄ‡i. MeÄ‘imurski je Å¾upan rekao da je razlog u tradicionalnoj industriji. Prema njemu, situacija se moÅ¾e popraviti stvaranjem poduzetniÄke klime i stvaranjem povjerenja investitora, a to Ä‡e dovesti do novih investicija i novog poticaja za razvoj gospodarstva.

Krapinsko-zagorski Å¾upan Å½eljko Kolar smatra da su parafiskalni nameti preveliki, a kako su u ingerenciji drÅ¾ave, na lokalnoj se razini to ne moÅ¾e promijeniti, dok bjelovarsko-bilogorski Å¾upan Damir Bajs kljuÄnim smatra sigurnost investitora. Å ibensko- kninski Å¾upan Goran Pauk smatra da Ä‡e biti vaÅ¾no kako Ä‡e se krenuti u reformu javne uprave.

Å½upani su istaknuli da Å¾upanije imaju svoju funkciju i da im treba dati viÅ¡e ovlasti, ali i viÅ¡e sredstava.

– Manje je bitan broj Å¾upanija od onoga Å¡to mogu napraviti i Äime mogu raspolagati – rekao je Å tromar.

– Reforma javne uprave da, fiskalna decentralizacija da, teritorijalni preustroj ne – kazao je Posavec i pojasnio da javna uprava mora biti servis graÄ‘ana, brz i uÄinkovit, a teritorijalni preustroj ga oduzima.

– Problem u raspravi o teritorijalnom preustroju je Å¡to smo svi â€žnogometni izbornici“, svi smo â€žstruÄnjaci“ i znamo kako bi to trebalo izgledati. A nikad nismo napravili inventuru Å¡to su Å¾upanije do sada napravile – kazao je Kolar.

Lokalna uprava bila bi bolja od drÅ¾ave upravljanju drÅ¾avnom imovinom, miÅ¡ljenja je Bajs, a predsjednik Hrvatske zajednice Å¾upanija na kraju je rekao da se inzistira na dijalogu o pitanju teritorijalnog preustroja te da se mora Äuti Å¡to ljudi Å¾ele.

www.vzaktualno.hr

Kineska kompanija zainteresirana za ulaganje

26. veljače 2016.

122

Sastankom sa sanacijskim upraviteljem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u VaraÅ¾dinskim Toplicama, Damirom MihaliÄ‡em, te gradonaÄelnicom Gorankom Å tefaniÄ‡ i njenim suradnicima, Sun Guojian, predstavnik China Camc engineering kompanije , zapoÄeo je viÅ¡ednevni posjet VaraÅ¾dinskim Toplicama. Cilj njegovog boravka je upoznati moguÄ‡nosti ulaganja u VaraÅ¾dinske Toplice buduÄ‡i je Sun predstavnik tvrtke koja ima znaÄajna ulaganja van granica Kine.

RijeÄ je o ulaganjima u velike infrastrukturne projekte poput gradnje Å¾eljeznica, ali i ulaganje u gradnju hotela i zdravstveni turizam. Posjet je zapoÄeo radnim sastankom vezanim uz moguÄ‡nost ulaganja u obnovu i daljnji razvoj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju te Hotel Minerva. Sanacijski upravitelj MihaliÄ‡ predstavniku kineske tvrtke do pojedinosti je predstavio tri projekta. Projekt izgradnje novih objekata odnosno hotela, investiciju u Spinalni centar kao i obnovu postojeÄ‡eg hotela – Minerve.

MihaliÄ‡ je u prezentaciji predstavio postojeÄ‡e stanje Specijalne bolnice kao i planove njene obnove. Pojasnio je i moguÄ‡nosti gradnje novog hotela gdje se tip hotela i njegov konaÄni izgled moÅ¾e dogovoriti s investitorom.

Na kraju je zakljuÄio da je Å¾elja i cilj da VaraÅ¾dinske Toplice u konaÄnici postanu vodeÄ‡a destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, te jedna od vaÅ¾nijih turistiÄkih destinacija u ovom dijelu Europe, Å¡to je svakako interesantno potencijalnim investitorima.

Sun kaÅ¾e da njegova tvrtka ima velike moguÄ‡nosti za projektiranje i izgradnju novog hotela. Istaknuo je da predstavljeni projekt ima velikih potencijala, a oni kao tvrtka mogu povoljnije preko svog partnera, tvrtke Siemens, nabaviti aparate za opremanje bolnice. Naglasio je veliku zainteresiranost za ovaj projekt, a tome u prilog ide i Äinjenica da je kineska Vlada predvidjela znaÄajna financijska sredstva za ulaganje u ovaj dio Europe.

Prema rijeÄima MihaliÄ‡a sada je na redu kineska strana koja bi svoju zainteresiranost trebala potvrditi pismom namjere.

Osim Suna u posjetu Toplicama su predstavnici iz Å vedske, Steffan Erixon, Rosmary JuraÅ¡koviÄ‡ Erixon, Goran Skrooga i Samir Å½ero, koji su i posredovali u prvim kontaktima izmeÄ‘u kineskog predstavnika te Minerve i grada VaraÅ¾dinske Toplice.

U poslijepodnevnim satima gosti iz Kine i Å vedske susrest Ä‡e se s gradonaÄelnicom VaraÅ¾dinskih Toplica, Gorankom Å tefaniÄ‡, i njenim suradnicima. Subota je rezervirana za susret s lokalnim gospodarstvenicima te za upoznavanje i razgledavanje samog grada. U nedjelju gosti Ä‡e u Vidovcu, toÄnije u Domitrovcu, posjetiti OPG Cafuk. Potom slijedi razgledavanje VaraÅ¾dina. Posjet zavrÅ¡ava u ponedjeljak obilaskom nekolicine tvrtki u VaraÅ¾dinskoj i MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

www.vzaktualno.hr