veljača 2016. – Stranica 28

PoraÅ¾avajuÄ‡e brojke siromaštva u Hrvatskoj

21. veljače 2016.

159

U povodu juÄeraÅ¡njeg Svjetskog dana socijalne pravde sindikati su upozorili da i u Hrvatskoj raste jaz izmeÄ‘u bogatih i siromaÅ¡nih, kojih je sve viÅ¡e a njihovo siromaÅ¡tvo sve veÄ‡e. Istaknuto je da su posebno ugroÅ¾eni mladi i najstariji i poruÄuju da je u takvim uvjetima socijalna politika veoma vaÅ¾na.

Posljednji podatci pokazuju kako je u Hrvatskoj 293.236 nezaposlenih, 1.307.030 zaposlenih, da 25.644 radnika radi bez plaÄ‡e, a osamdesetak tisuÄ‡a za minimalnu plaÄ‡u. Pritom Äak 94 posto Å¡tednje pripada 20 posto najbogatijih Å¡tediÅ¡a. Uz jednu od najveÄ‡ih stopa nezaposlenosti mladih u Europi (u treÄ‡em kvartalu 2015. bila je 41 posto), mladi su ujedno i skupina koja je najugroÅ¾enija nesigurnim radom (tzv. prekarni rad).

U Hrvatskoj je svaki treÄ‡i graÄ‘anin stariji od 65 godina siromaÅ¡an, a u Europi zauzimamo Äetvrto mjesto po siromaÅ¡tvu starijih osoba. Oko 630.000 umirovljenika (55 posto) ima mirovine niÅ¾e od 2000 kuna.

Stopa rizika od siromaÅ¡tva u Hrvatskoj, po podatcima DrÅ¾avnog zavoda za statistiku za 2014., je oko 19,4 posto, a na razini EU-a oko 17 posto, Å¡to je svrstava na osmo mjesto i u skupinu zemalja s iznadprosjeÄnom stopom rizika od siromaÅ¡tva. Hrvatska za socijalnu skrb izdvaja oko 20 posto BDP-a, Å¡to je ispod prosjeka EU.

NajviÅ¡u stopu rizika od siromaÅ¡tva 2014. imala je Rumunjska (25,4 posto), slijede Å panjolska (22,2 posto), GrÄka (22,1 posto), Bugarska i Estonija (21,8 posto) te Letonija (21,2 posto). NeÅ¡to viÅ¡e nego u Hrvatskoj, 19,5 posto bila je stopa rizika od siromaÅ¡tva u Portugalu.

NajniÅ¾e su, pak, stope rizika od siromaÅ¡tva zabiljeÅ¾ene u ÄŒeÅ¡koj (9,7 posto), Nizozemskoj (11,6 posto), Danskoj (11,9 posto), SlovaÄkoj (12,6 posto) i Finskoj (12,8 posto). Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaÅ¡tva prema dobi i spolu najviÅ¡a kad je rijeÄ o osobama u dobi iznad 65. Zabrinjava to Å¡to 60.000 predÅ¡kolske djece u Hrvatskoj raste u siromaÅ¡tvu. Prema podatcima Fine, u studenome proÅ¡le godine u blokadi je bilo 324.300 hrvatskih graÄ‘ana, Å¡to je 463 blokirana viÅ¡e nego u studenome 2014. Zbog velikog broja hrvatskih graÄ‘ana koji su se naÅ¡li na rubu egzistencije, mnoge su udruge pokrenule humanitarne akcije, lokalne zajednice otvaraju socijalne samoposluge, a u puÄkim kuhinjama traÅ¾i se obrok viÅ¡e.

Zbog sve viÅ¡e hrvatskih graÄ‘ana koji su veÄ‡ u siromaÅ¡tvu ili su u riziku od siromaÅ¡tva, u Hrvatskoj je otvoreno i 19 socijalnih samoposluga. S druge pak strane podatci govore da se na godinu uniÅ¡ti od 300 do 400 tisuÄ‡a tona hrane, ili prosjeÄno 90 kilograma po stanovniku. Kada bi se iskoristilo samo 100 tisuÄ‡a tona, bilo bi dovoljno za sve koji si ne mogu priuÅ¡titi potrebne obroke.

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Na ulici

21. veljače 2016.

167

Prometni policajac zaustavlja pijanog vozaÄa
koji vozi u pogreÅ¡nom smjeru u jednosmjernoj ulici.
“Gdje si to krenuo?” – zagrmi policajac na pijanca.
“Nemam pojima, hik, ionako sam zakasnio, hik, vidiÅ¡ da se svi veÄ‡ vraÄ‡aju.”

Bravo za ovog tatu

21. veljače 2016.

407

Nedjelja je idealan dan za spavanje, pa smo odluÄili sa vama podijeliti preslatki video zbog kojeg Ä‡ete se uspavati.
Ovako mladi tata uspavljuje bebu i ide mu jako dobro.

Kesteli: Nastavljamo gdje smo stali sa Å½ivim zidom

20. veljače 2016.

470

Arhiva

BivÅ¡i Älanovi, koji su zbog nedemokratskog i autoritarnog voÄ‘enja Å½ivog zida, kako su tada naveli, izaÅ¡li iz stranke, osnovali su novu hrvatsku politiÄku stranku Slobodna Hrvatska.

MeÄ‘u 200-tinjak Älanova su i oni iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Marko Kesteli je za Aktualno.hr rekao da nastavljaju tamo gdje su stali u Å½ivom zidu.

– Stranku Å¾elimo podiÄ‡i na viÅ¡u razinu, napraviti nadgradnju, baviti se ne samo posljedicama ono Å¡to nije dobro u druÅ¡tvu, veÄ‡ i uzrocima – kazao je Kesteli te najavio pripreme za osnivaÄku skupÅ¡tinu Slobodne Hrvatske u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

TroÄlano predsjedniÅ¡tvo nove stranke Äine Antonio DraÅ¾oviÄ‡, DraÅ¾an Dizdar i Damir TrnaÄiÄ‡, a u SrediÅ¡njem odboru, uz Marka Kestelija joÅ¡ su i Miodrag Habulan, BoÅ¾idar SrÅ¡a i Antun Triplat iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Rijeka prejaka

20. veljače 2016.

284

Arhiva

Protiv Rijeke koja je praktiÄki osigurala sljedeÄ‡e sezone Prvu skupinu 1. HOL, VaraÅ¾din nije imao Å¡anse. Za neÅ¡to viÅ¡e od sat vremena RijeÄani su odradili svoju obavezu u 8. kolu 3. skupine i svladali VaraÅ¾din Volley 3:0, po setovima 10:25, 17:25, 18:25.

Druga utakmica igra se u Vukovaru gdje se sastaju domaÄ‡e Borovo Vukovar i Karlovac, a ta bi utakmica mogla odluÄivati o drugom mjestu.

Na tablici ove skupine Rijeka vodi sa 22 boda, slijedi Karlovac sa 11 bodova i utakmicom manje, treÄ‡e je Borovo Vukovar sa 9 i takoÄ‘er utakmicom manje, a Äetvrti je VaraÅ¾din Volley sa 4 boda.

U sljedeÄ‡em kolu, 27. veljaÄe, VaraÅ¾din Ä‡e biti domaÄ‡in Borovo Vukovaru.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Varteksovci lagano do pobjede

20. veljače 2016.

291

Arhiva

U svojoj petoj pripremnoj utakmici uoÄ‡i nastavka prvenstva meÄ‘uÅ¾upanijski ligaÅ¡ Varteks u meÄ‘imurskom mjestu Novo Selo na Dravi pobijedio je domaÄ‡e Jedinstvo, Älana Druge meÄ‘imurske lige, rezultatom 4:0.

Strijelci za Varteks bili su Puclin dva puta te Cvetko i Kuhar. Varteks Ä‡e veÄ‡ sutra, u nedjelju, 21. veljaÄe u 15 sati, u HraÅ¡Ä‡ici odigrati joÅ¡ jednu pripremnu utakmicu ovoga puta protiv Sladorane iz Å½upanje.

www.vzaktualno.hr/r.l.

MeÄ‘u 70 glazbenih gradova svijeta

20. veljače 2016.

326

Arhiva

Nakon MeÄ‘unarodnog natjecanja pijanista Memorijala Jurica Murai, MeÄ‘unarodnog natjecanja puhaÄa VaraÅ¾din Woodwind&Brass te MeÄ‘unarodnog natjecanja harmonikaÅ¡a, varaÅ¾dinska Glazbena Å¡kola bit Ä‡e domaÄ‡in prednatjecanja za 35. International Hans Gabor Belvedere Singing Competition 2016, a koje Ä‡e se odrÅ¾ati 29. travnja. RijeÄ je o jednom od najprestiÅ¾nijih natjecanja za pjevaÄe te velikom uspjehu Å¡kole, koja se kao domaÄ‡in naÅ¡la na listi zajedno s vodeÄ‡im obrazovnim i umjetniÄkim institucijama muziÄkih metropola svijeta. Finale natjecanja Ä‡e se odrÅ¾ati u srpnju u Cape Townu u JuÅ¾noafriÄkoj Republici.

– Za MeÄ‘unarodno natjecanje pijanista Memorijal Jurica Murai, drugo izdanje natjecanja, imamo 165 prijava iz pet drÅ¾ava. Vrlo sam zadovoljan, nadamo se prekrasnih pet dana od 11. do 15. oÅ¾ujka ispunjenih glazbom na dva vrhunska koncertna klavira. Jedan je naÅ¡ Steinway, drugi naÅ¡eg generalnog sponzora tvrtke Euro-Unit kao zastupnika Yamahe, Yamaha CX klavir koji na ovim prostorima nije bio niti u jednoj dvorani. Natjecanje harmonikaÅ¡a 1. i 2. travnja je prvo takvo natjecanje, a potom je tu i MeÄ‘unarodno natjecanje puhaÄa VaraÅ¾din Woodwind&Brass – najavio je ravnatelj Glazbene Å¡kole Davor MataÄiÄ‡.

NajveÄ‡e natjecanje je krajem travnja.

– Na kraju najvaÅ¾nije, nismo organizatori, ali smo domaÄ‡ini kvalifikacija za najveÄ‡e svjetsko natjecanje pjevaÄa, natjecanje Belvedere koje se odrÅ¾ava u 70 gradova diljem svijeta, operama i muziÄkim akademijama. MeÄ‘u njima je i Glazbena Å¡kola, a u druÅ¡tvu gradova kao Å¡to su Sydney, Amsterdam i BeÄ sada je i VaraÅ¾din. Veliko priznanje za Glazbenu Å¡kolu i njezin pjevaÄki odsjek. Glazbena Å¡kola iznjedrila je vrhunske svjetske pjevaÄe kao Å¡to je RuÅ¾a PospiÅ¡ Baldani. DomaÄ‡instvo nije samo tehniÄka stvar, u Å¾iriju Ä‡e biti predstavnici Å¡kole, prof. Darija HreljanoviÄ‡ i ja, predstavnici VBV-a, ali i predstavnici samog natjecanja. Nadamo se i plasmanu jednog ili dvoje naÅ¡ih kandidata na finale u juÅ¾nu Afriku. Tako im se otvaraju velika vrata u karijeri – ponosno je rekao ravnatelj Glazbene Å¡kole.

Ponosan zbog rada i uspjeha Å¡kole je i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡.

– Glazbena Å¡kola ima iznimnu tradiciju, ali ne Å¾ivi na tradiciji i staroj slavi veÄ‡ kao svaka sposobna Å¡kola sa sposobnim ravnateljem stalno nudi neÅ¡to novo. ProÅ¡le godine kada smo poÄinjali s ova dva natjecanja, pijanista i puhaÄa, rekli smo da svjedoÄimo poÄetku nove tradicije. To se pokazalo toÄnim, a veÄ‡ ove godine se uz ta dva natjecanje Å¡irimo i na harmonikaÅ¡e. DomaÄ‡instvom za prednatjecanje 35. International Hans Gabor Belvedere Singing Competitiona, jednog od najjaÄih svjetskih natjecanja za pjevaÄe, i VaraÅ¾din Ä‡e biti jedan od 70 gradova na svjetskoj karti. To je velika Äast za Glazbenu Å¡kolu i naÅ¡u Å¾upaniju. Imat Ä‡emo i koristi u turistiÄkom i kulturnom smislu, nekoliko stotina natjecatelja Ä‡e doÄ‡i u VaraÅ¾din – rekao je KiÅ¡iÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Uspjela generalka

20. veljače 2016.

311

Arhiva

U posljednjoj pripremnoj utakmici uoÄ‡i proljetnog dijela prvenstva TreÄ‡e HNL, VaraÅ¾din je danas poslijepodne na glavnom terenu Stadiona Varteks svladao ÄetvrtoligaÅ¡a Centrometal iz Macinca s glatkih 5:0 (2:0)

Nije bilo veÄ‡ih problema za momÄad Marija RuÅ¾iÄ‡a koji je opet imao dosta problema sa sastavom s obzirom da su mu ozljede prorjedile igraÄki kadar. Cijelu utakmicu bila je to igra na jedan gol. Razlika u kvaliteti, ali i fiziÄkoj spremi bila je viÅ¡e nego oÄita pa je domaÄ‡in do visoke pobjede doÅ¡ao gotovo s pola snage.

– Zadovoljan sam generalkom. Mislim da spremni ulazimo u prvenstvo, ali morat Ä‡emo protiv Koprivnice igrati puno brÅ¾e i ofenzivnije ako Å¾elimo pobijediti. Uostalom nemamo drugog izbora ako Å¾elimo izboriti ostanak. Linije su na danaÅ¡njoj utakmici solidno funkcionirale, puno smo dobili s Ä†eliÄ‡em, a kad nam se vrati Jertec kojeg joÅ¡ muÄi list, kada zdrav bude JagaÄiÄ‡, kojem je pozlilo tijekom utakmice zbog Å¾eluÄanih problema, kad se oporave HiÅ¾ak i Strahonja imat Ä‡emo viÅ¡e razloga za optimizam – rekao je trener VaraÅ¾dina Mario RuÅ¾iÄ‡.

VaraÅ¾din je nastupio u sastavu: GaloÅ¡i, Vukek, Ä†eliÄ‡, Belaj, SinkoviÄ‡, JagaÄiÄ‡, Å estak, MariÄ‡, Posavec, OÅ¡trek, ModriÄ‡ (Gorski, Boban, Mesec), a golove su postigli Posavec dva, OÅ¡trek, Boban i Å estak po jedan.

Manjih problema ovih je dana klupska uprava imala sa Karlom MariÄ‡em koji je nakon povratka iz Austrije prvo potpisao za PuÅ¡Ä‡ine, ali se nakon poziva iz ZagrebaÄke 94 predomislio i odluÄio zaigrati za VaraÅ¾din. Bilo je â€žpovuci-potegni“ izmeÄ‘u ova dva kluba, ali su papiri ipak stigli. S druge strane Neven Vukman nije prihvatio uvjete koje mu je klub ponudio i svoje mjesto pod suncem potraÅ¾it Ä‡e negdje drugdje. Malih problema ima sa Jertecovim papirima jer joÅ¡ uvijek nije stigla meÄ‘unarodna dozvola za registraciju. Ukoliko ta dozvola ne stigne do utorka neÄ‡e se moÄ‡i registrirati za tekmu sa Koprivnicom koja je na rasporedu u subotu, 27. veljaÄe u 15 sati.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Fotexove zimske radosti otvorit Ä‡e Luka ModriÄ‡!

20. veljače 2016.

318

Arhiva

Sutra, u nedjelju, 21. veljaÄe, s poÄetkom u 9 sati, odigrat Ä‡e se na TTS sportskom centru pored stadiona Slobode prvi od dva turnira pod imenom â€žFotexove zimske radosti“, u organizaciji Å kole nogometa Lumen iz VaraÅ¾dina. Prva nedjelja donosi turnir osmogodiÅ¡njaka (roÄ‘eni 2008. i mlaÄ‘i), iduÄ‡a, 28. veljaÄe, turnir sedmogodiÅ¡njaka (roÄ‘eni 2009. ili kasnije).

Tijekom dvije nedjelje oÄekuje se viÅ¡e od 400 sudionika okupljenih u ukupno 32 ekipe, nastupit Ä‡e najmlaÄ‘i nogometaÅ¡i vodeÄ‡ih klubova u regiji (Slaven Belupo, MeÄ‘imurje, Bjelovar), ali i najboljih slovenskih Å¡kola nogometa (ljubljanska Olimpija, NÅ Marinko GaliÄ‡, Mura, Drava Ptuj, ÄŒarda Martjanci, Aluminij KidriÄevo…).

Natjecateljski, sutraÅ¡nji Ä‡e turnir poÄeti u 9 sati, meÄ‘utim kratka ceremonija sluÅ¾benog otvorenja predviÄ‘ena je sat vremena kasnije. Sam turnir otvorit Ä‡e na veliku Å¾elju organizatora Luka ModriÄ‡! Ipak, vijest s prizvukom senzacije ima svoju realn(ij)u podlogu, u pitanju nije poznati hrvatski internacionalac iz Real Madrida, veÄ‡ istoimeni mali nogometaÅ¡ NK Aluminija iz KidriÄeva, kojem je ta Äast pripala kao najboljem igraÄu proÅ¡logodiÅ¡njeg turnira â€žFotexove zimske radosti“.

www.vzaktualno.hr

Vremenske zone treba ukinuti

20. veljače 2016.

329

Arhiva

Kako bi svijet funkcionirao ako bi vrijeme svuda bilo isto, dakle 7 sati ujutro u Zagrebu, Los Angelesu, Colombu ili Ulan Batoru? Funkcionirao bi bolje, tvrde Amerikanci Steve Hanke, ekonomist sa SveuÄiliÅ¡ta John Hopkins i suradnik think tanka CATO Institute, te Dick Henry, profesor fizike i astronomije s istog sveuÄiliÅ¡ta, piÅ¡e Jutarnji.hr.

Upravo njih dvojica, prenosi britanski Independent, zauzimaju se za radikalni plan ukidanja vremenskih zona i uspostavu jedinstvenog “univerzalnog” vremena. Oni tvrde da bi naÅ¡i Å¾ivoti – ako se odustane, na primjer, od 11 vremenskih zona u Rusiji, a samo jedne u Kini ili, pak, 15-minute nepalske vremenske razlike pred Indijom – bili mnogo jednostavniji te da bismo blagodati osjetili u nizu podruÄja, od komunikacije i trgovine do putovanja.

Prelazak na novi sustav ipak ne bi bio nimalo jednostavan. Temeljio bi se na sadaÅ¡njem koordiniranom svjetskom vremenu, nasljedniku vremena po Greenwichu, i traÅ¾io bi prilagodbe od ostatka svijeta. Postavlja se stoga pitanje kako bi se, primjerice, stanovnici Los Angelesa prilagodili Äinjenici da odlaze spavati u 7 sati ujutro, a doruÄkuju u 16 sati. Naravno, tu su i politiÄke zavrzlame. Na primjer, kampanja u Velikoj Britaniji, kojom se pozivalo da ta zemlja prihvati trajno ljetno vrijeme kojim bi se tamoÅ¡nji satovi izjednaÄili s onima na kontinentu, naiÅ¡la je na otpor u Å kotskoj. BivÅ¡i premijer Alex Salmond rekao je da bi se time “Å kotsku bacilo u jutarnji mrak” – sunce zimi ne bi izlazilo prije 10 ujutro.

Dvojac brani svoj plan, meÄ‘u ostalim, argumentom da je proÅ¡le godine Äak pet zemalja promijenilo svoju vremensku zonu.

– Tu je rijeÄ o politiÄkom nogometu kojega viÅ¡e ne bi bilo da se prihvati naÅ¡a ideja. VeÄ‡ina danaÅ¡njih aktivnosti je globalna i poziva se na jedno vrijeme. Brzo biste se naviknuli na novi naÄin Äitanja vremena i sata – uvjereni su Hanke i Henry.

Bilo bi lakÅ¡e i putnicima.

– Razlog zbog kojega svi avioprijevoznici na svijetu koriste vrijeme po Greenwichu jest to da se avioni ne sudare. Svaki pilot i navigator zna koje je vrijeme. A kako sada stvari stoje, mi putnici nemamo to Å¡to imaju piloti i propuÅ¡tamo svoje letove zbog problema s vremenom i vremenskim zonama – smatraju Hanke i Henry. Uostalom, lokalne vremenske zone u Sjedinjenim DrÅ¾avama, tvrde, nastale su kao rezultat razvoja Å¾eljezniÄke mreÅ¾e. Danas je situacija drugaÄija.

– Danas je internet potpuno poniÅ¡tio vrijeme i prostor te nas pripremio za prihvaÄ‡enje univerzalnog vremena. Iz perspektive fizike postoji samo jedno vrijeme, a taj se princip fizike savrÅ¡eno slaÅ¾e s principom ekonomije – naglaÅ¡avaju dvojica kolega. No, ideja je teÅ¡ko provediva.

– BivÅ¡i ruski predsjednik, a sada premijer Dmitrij Medvedev donekle je konsolidirao rusko vrijeme 2010., ali je te reforme Duma poniÅ¡tila u srpnju 2014. godine. Bila je to loÅ¡a provedba dobre ideje. Sada je Sjeverna Koreja prihvatila vremensku razliku od pola sata izmeÄ‘u kineskog i japanskog vremena. Konfuzije ima napretek – tvrde Henry i Hanke koji je jedno vrijeme radio kao glavni ekonomski savjetnik bivÅ¡ega indonezijskog predsjednika Suharta. Upravo je ta drÅ¾ava bila predloÅ¾ila ukidanje svoje dvije ili tri vremenske zone iz ekonomskih razloga.

No, ideja o univerzalnom vremenu nije njihov jedini prijedlog reforme. Oni su veÄ‡ prije predstavili novi kalendar po kojemu bi svaki datum padao na toÄno isti dan u tjednu svake godine. Taj kalendar, tvrde, pojednostavio bi raspored godiÅ¡njih odmora i raÄunovodstvo, a poÄeo bi se primjenjivati 1. sijeÄnja 2018., u ponedjeljak, toÄno godinu dana nakon Å¡to bi se uvelo univerzalno vrijeme.

“Hanke-Henry trajni kalendar” takoÄ‘er bi traÅ¾io prilagodbu. Nova godina i BoÅ¾iÄ‡ uvijek bi padali u ponedjeljak, viÅ¡e nikad ne bi bilo petka 13., veljaÄa bi imala 30 dana, a novi bi se datum trebao potraÅ¾iti za NoÄ‡ vjeÅ¡tica jer listopad viÅ¡e ne bi imao 31 dan, nego 30. Dodatni tjedan nakon prosinca uvodio bi se svakih nekoliko godina, precizno za one godine u kojima gregorijanski kalendar poÄinje ili zavrÅ¡ava u Äetvrtak. Godine s “ekstra tjednom” bile bi, primjerice, 2020., 2026., 2032. i 2037. godina, piÅ¡e Jutarnji.hr.

Foto: www.tocno-vrijeme.com.hr

www.vzaktualno.hr